Policija je zvanično podnijela izvještaj Tužilaštvu protiv Anisa Kalajdžića u kojem ga sumnjiči za ubistvo iz vatrenog oružja bivše djevojke Aldine Jahić i neovlašteno posjedovanje oružja, saopšteno je 18. novembra iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).
U policijskoj objavi navodi se da je 17. novembra ponesen izvještaj Kantonalnom tužilaštvu Mostar protiv K.A. (1992) iz Mostara, zbog počinjenog krivičnog djela 'Teško ubistvo ženske osobe' i krivičnog djela 'Neovlaštena nabavka, držanje ili prodaja oružja ili bitnih dijelova za oružje Zakona o oružju i municiji HNK, na štetu A.J. (1993) iz Kalesije", naveli su u saopštenju.
U toku dana se očekuje i da će Tužilaštvo HNK zvanično zatražiti određivanje pritvora Kalajdžiću koji je predat u njihovu nadležnost 17. novembra.
Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka. Kada je tog dana krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijeli detalje iz Tužilaštva nakon uviđaja.
"Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je dežurna tužiteljica Vesna Pranjić novinarima po završenom uviđaju 17. novembra.
To je još jedan u nizu slučajeva femicida u BiH posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje.
Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije.
Kako je kazao načelnik Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK Mirza Rožajac, Kalajdžić je početkom ove godine bio prijavljen zbog prijetnji ne u slučaju Aldine Jahić nego po prijavi druge ženske osobe.
"U januaru ove godine jedna ženska osoba je prijavila osumnjičenog za slične stvari, te je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, protiv njega je podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu, a podnijela ga je nadležna policijska uprava Mostar", naveo je Ružajac na konferenciji za novinare 18. novembra 2025.
U tom slučaju, kako je kazao Rožajac, protiv Kalajdžića je podignuta optužnica protiv kod Općinskog suda u Mostaru i ročište je bilo zakazano u narednom periodu.
U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.Gender centar Federacije BiH uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog entiteta.SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.Nasilje se može prijaviti i na broj 033 222 000.Na području BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacija Medica Zenica. Oni imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.U udruženju Udružene žene Banjaluka postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.Broj policije je 122.BiH je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.
Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, ali planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika.
Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje.
Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza.
Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričaj mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.