Globalni građevinski američko – turski konzorcijum Bechtel i Enka koji je radio autoputeve u regionu 'stiže' i u Crnu Goru.
Te kompanije potpisale su krajem jula Memorandum o razumijevanju sa Vladom premijera Milojka Spajića, koji je rekao da je to " podrška Sjedinjenih Država unapređenju infrastrukture i jačanju ekonomije Crne Gore".
Ovo je logičan korak nakon bilateralnog sporazuma o ekonomskoj saradnji koji smo potpisali sa Sjedinjenim Američkim Državama, oktobra prošle godine, saopšteno je iz Vlade.
Ovaj konzorcijum gradio je dionice autoputeva u Albaniji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Srbiji.
Iskustva susjeda sa projektima Bechtela i Enke su različita po pitanju uslova koje su im "domaćini" obezbjeđivali, dogovorenih i konačnih cijena radova, poštovanja rokova, transparentnosti poslovanja...
Na pitanje Radija Slobodna Evropa da li će ovaj konzorcijum u Crnoj Gori poslovati direktnim pogodbama, mimo tendera, iz kabineta premijera Spajića su kazali da im Memorandum to ne omogućava.
Navode da on otvara mogućnost saradnje, ali nije pravni temelj za zaključivanje ugovora o bilo kakvim poslovima između potpisnika.
Memorandumi su izjave da su strane zainteresovane za saradnju, a sporazumi omogućavaju da se prave direktni dogovori.
Sporazume o saradnji koji omogućavaju kompanijama gradnju bez javnih nabavki i tendera Crna Gora je potpisala sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Mađarskom.
Prvi je izazvao proteste civilnog sektora jer suspenduje domaće zakonodavstvo i propise o javnim nabavkama i tenderima, dok na drugi gotovo da nije bilo reakcija.
Američki Bechtel je i za vrijeme prethodne vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića pokazao zanimanje za poslovanje u Crnoj Gori.
Nakon sastanka 2013. sa Đukanovićem, saopšteno je da je Bechtel zainteresovan za izgradnju auto-puta od Bara do granice sa Srbijom. No kako dogovor sa Vladom nije postignut, konzorcijum nije ni učestvovao na tenderu.
Posao je naredne godine dobio kineski CRBC.
Memorandum sa Bechtelom iz trećeg pokušaja
Iz Bechtela nisu odgovorili na upit RSE za koje su konkretno projekte sada zainteresovani u Crnoj Gori.
Premijer Spajić prije četiri godine naveo Jadransko-jonski autoput.
On je decembra 2021, kao ministar finansija u Vladi premijera Zdravka Krivokapića, izjavio da je sa predstavnicima Bechtela "dogovorio sveobuhvatnu saradnju" te kompanije i Crne Gore.
Kazao je da će Krivokapić potpisati Memorandum sa Bechtelom, te "da je prvi projekat Jadransko-jonski autoput", investicija od preko milijardu eura.
No, Krivokapićeva Vlada je ubrzo "pala" i popisivanje nije realizovano, kao ni najavljeni početak njegove izgradnje 2022.
Iz Bechtela su krajem naredne godine razgovarali i sa Vladom premijera Dritana Abazovća. Iako su obije strane ispoljile interes za saradnju, do nje nije došlo, jer je i toj Vladi ubrzo izglasano nepovjerenje.
Tek sa Vladom premijera Spajića, trećom od smjene DPS-a, potpisan je Memorandum.
Ko su Bechtel i Enka
Bechtel je američka kompanija za inženjering, građevinarstvo i upravljanje projektima, koja zapošljava 55.000 ljudi u skoro 50 zemalja.
Kompanija je prošle godine imala prihod 20,6 milijardi dolara, piše američki Forbes.
Njen partner, kompanija Enka, je jedna najvećih građevinskih firmi u Turskoj, a bave se takođe proizvodnjom energije, nekretninama i trgovinom.
Na berzi u Istanbulu imaju tržišnu kapitalizaciju od oko 10 milijardi dolara, piše na sajtu firme.
Te dvije kompanije često formiraju konzorcijum i zajedno rade na infrastrukturnim projektima u zemljama Balkana.
Prethodne dvije decenije je Bechtel dobio ugovore na Balkanu vrijedne oko četiri milijarde eura objavio je Balkan Insight decembra 2024. godine.
Kako su naveli, često na osnovu posebnih zakona koji zaobilaze javne nabavke i drže u tajnosti ključne detalje ugovora.
RSE zatražio komentar od Bechtela o uslovima poslovanja koja se tiču transparentnosti, ali je odgovor izostao.
Poslovi na Balkanu počeli u Hrvatskoj
Bez javnog natjecanja je Vlada Hrvatske potpisala sa Bechtelom ugovor o izgradnji autoceste u toj zemlji 1999.godine.
Za izgradnju 147 km je američkoj kompaniji plaćeno 990 miliona dolara.
Nekadašnji ministar obnove koji je potpisao ugovor, Jure Radić, kasnije je izjavio da je ta cijena mogla biti manja i za trećinu, da se išlo na međunarodni tender.
Hrvatski mediji su tada prenijeli i da je kazao kako je razlog bila "namjera da se učvrste politički odnosi Hrvatske i SAD".
Autoput je završen 2005.
Nastavljeni u Sjevernoj Makedoniji
Da bi američko-turski konzorcijum poslovao u Sjevernoj Makedoniji, ta zemlja je mijenjala zakone.
Bechtel-Enka su sa tamošnjom Vladom potpisali 2023. ugovor o izgradnji dionica autoputa od ukupno 109 kilometara, vrijednosti 1,3 milijarde eura, bez uračunate cijene eksproprijacije i projektovanja.
Taj posao prate izmjene zakona, protesti i sudski sporovi.
Vlada je najprije odlučila da se dionice grade po principu "ključ u ruke" i da se umjesto tendera direktno pregovara sa tursko-američkim konzorcijumom.
Da bi se to omogućilo, donijet je Zakon o koridorima, uz obrazloženje da će se time izbjeći kašnjenja u izgradnji.
Antikorupcijska komisija (AK) se tome protivila, ali je Skupština izglasala zakon u julu 2021. godine.
Vlast u Sjevernoj Makedoniji je takođe za potrebe poslovanja Bechtel-Enke po skraćenoj proceduri usvojila osam zakona.
Nakon početka gradnje 2024. uslijedila je serija skandala sa odabirom nadzornih kompanija za izgradnju autoputa.
Sredinom te godine su radovi usporeni ili zaustavljeni protestima i tužbama mještana okoline Prilepa i Gostivara, koji se protive eksproprijaciji imovine.
Kosovo: Kurti prekinuo poslove sa Bechtel-Enka
Konzorcijum Bechtel i Enka gradio je autoput "Ibrahim Rugova", otvoren krajem 2013., koji je koštao preko 820 miliona eura. Povezuje Prištinu sa Tiranom.
Godinu dana kasnije, konzorcijum je započeo radove na autoputu od Prištine do Hana Elezija, na granici sa Severnom Makedonijom koji je otvoren maja 2019.
Budžet Kosova je koštao više od 600 miliona eura.
Zbog dodjele dodatnih 53 miliona eura konzorcijumu za izgradnju ovog autoputa, bivši ministar infrastrukture Kosova, Pal Lekaj, osuđen je na tri godine i osam mjeseci zatvora za zloupotrebu službenog položaja i nanošenje štete budžetu.
Uz ovu presudu iz 2024., Osnovni sud u Prištini mu je zabranio obavljanje funkcija u javnoj administraciji u trajanju od tri ipo godine.
Vlada Albina Kurtija je 2020. poništila odluku prethodne, (premijera Ramuša Haradinaja) o produženju roka ugovora za izgradnju autoputa Arbën Xhaferi, koji povezuje Kosovo sa Sjevernom Makedonijom.
Tom odlukom je Kurti prekinuo pregovore sa tursko-američkim konzorcijumom Bechtel-Enka o izgradnji novih priključaka i jednog nadvožnjaka na autoputu.
Prije Kosova gradili u Albaniji
Na tenderu za izgradnju prve faze autoputa od Tirane do granice sa Kosovom, duge 60 kilometara koji je organizovan po ubrzanoj proceduri, izabran je Bechtel-Enka.
Ugovor je potpisan 2006. godine. Dionica je trebalo da košta 418 miliona eura. Konačna cijena je iznosila više od milijardu eura, piše Balkan Insight.
Na sajtu Bechtela piše da je ta dionica - 61 kilometara vrijedna 535 miliona dolara.
U Albaniji se zbog ovoga vodila istraga, ali je proces obustavljen.
Sumnjalo se da su potpisnici ugovora zloupotrijebili službeni položaj i potpisali nepovoljan ugovor sa konzorcijumom Bechtel- Enka.
Albansko tužilaštvo je tvrdilo da se cijena projekta dvostruko uvećala zbog toga što je ugovor potpisan bez dogovora o krajnjoj cijeni i bez detaljnog plana izgradnje, navodi Balkan Insight.
Slučaj je 2009. godine odbačen iz formalno pravnih razloga.
U Srbiji -probijeni rokovi i skoro duplirana cijena
Bechtel i Enka posluju i u Srbiji, gdje od 2019.grade Moravski koridor koji povezuje Čačak i Kraljevo, a za čijih je 112 km ugovorena cijena 800 miliona eura.
Prethodno su, oktobra 2018. Vlada Srbije i Bechtel potpisali Memorandum o razumijevanju i saradnji.
Potpredsjednik Bechtela Šon Keri je tada procijenio da će izgradnja Moravskog koridora trajati dvije i po godine.
Skupština Srbija je početkom jula 2019 usvojila poseban Zakon o utvrđivanju javnog interesa i posebnim postupcima radi realizacije izgradnje koridora.
Na osnovu tog zakona, Vlada je donijela Uredbu kojom je praktično suspendovana regulativa koja se odnose na javne nabavke. Njome su određeni i kriterijumi i način izbora strateškog partnera.
Uslov je bio da kandidat ima obrt od minimum milijardu eura u poslednje tri godine. Već krajem avgusta 2019. Vlada je izabrala Bechtel i Enka za strateškog partnera za gradnju Moravskog koridora.
Rok izgradnje bio je kraj 2023. No, umjesto otvaranja puta, te godine je na početnu cijenu dodato jos 700 miliona eura.
Put jos nije završen, a rokovi su nekoliko puta pomjerani.
Analiza Fiskalnog savjeta Srbije je pokazala da je cijena puta od skoro 800 miliona narasla na 1,6 milijardi eura, te da bi do završetka projekta mogla biti i veća.