Premijeri Milojko Spajić i Viktor Orban potpisali su 1. jula sporazum koji će mađarskim kompanijama omogućiti da - bez javnih nabavki i tendera - grade autputeve i rekonstruišu pruge u Crnoj Gori.
Crnogorska Vlada planira da slične sporazume potpiše i sa drugim državama.
U tom kontekstu je 30. juna utvrdila i osnove za zaključivanje sporazuma sa Francuskom i Ukrajinom. Detalji sporazuma sa Francuskom nisu poznati, a sa Ukrajinom je predviđeno dodjeljivanje poslova bez tendera.
Prethodni potpisani sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima je upravo zbog odredbi da će se poslovi dodjeljivati u direktnim dogovorima (bez tendera) izazvao burne reakcije nevladinog sektora koji se bavi radom crnogorske administracije.
Crna Gora je između potpisivanja sporazuma sa Emiratima i Mađarskom u procesu pristupanja Evropskoj uniji zatvorila pregovaračko poglavlje 5 - Javne nabavke.
Pravila EU propisuju da one budu transparentne i otvorene za sve evropske kompanije na bazi nediskriminacije i jednakog pristupa.
Radio Slobodna Evropa nije dobila komentar Evropske komisije na sporazum sa članicom EU - Mađarskom.
Šta predviđa sporazum sa Mađarima
Sporazumom Podgorice i Budimpešte se ističe učešće mađarskih kompanija u oblasti željezničkog i drumskog saobraćaja.
"U realizaciju ovih projekata uključuju se mađarske kompanije kao glavni izvođači i operateri, uz poseban režim koji omogućava direktno angažovanje bez potrebe za javnim nabavkama, u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom", piše u dokumentu.
Naime, Vlada Crne Gore će – bez tendera – odabrati glavnog izvođača i operatera sa liste potencijalnih investitora i izvođača koju pripremi Vlada Mađarske.
Crna Gora će sprovesti sve neophodne zakonske mjere neophodne za realizaciju projekata, a Mađarska će razmotriti mogućnost njihovog finansiranja.
Crnogorski premijer je sporazum okarakterisao kao "monumentalan" i "istorijski".
Iz Vlade naglašavaju da sporazum u potpunosti poštuje obaveze Mađarske prema Evropskoj uniji i Crne Gore prema Sporazumu o stabilizaciji i pridržavanju.
Sporazum je inače potpisan nakon što je parlament donio Prostorni plan Crne Gore do 2040, kojim se predviđa rekonstrukcija pruge i gradnja oko 600 kilometara puteva i autoputeva.
To uključuje završetak autoputa Bar-Boljare, od crnogorske obale do granice sa Srbijom na sjeveru, i gradnju Jadransko-Jonskog autoputa - od Bosne i Hercegovine do Albanije.
Inače, ovogodišnjim budžetom predviđeno je da će se Vlada zadužiti do 200 miliona eura za nastavak gradnje autoputa.
Sporazum Crne Gore i Mađarske potpisan je na pet godina.
Nenaučene lekcije iz posla s Kinom
Bez obzira na to što je Mađarska članica EU, direktoru Istraživačkog centra MANS-a Dejanu Milovcu ovaj sporazum "previše liči na ono što smo imali prilike da vidimo kada je u pitanju bio aranžman Crne Gore i Kine".
Crna Gora i Kina potpisale su 2014. sporazum o saradnji u oblasti infrastrukture, koji je bio uvod da se kompaniji China Road and Bridge Corporation (CRBC) bez tendera dodijeli posao gradnje prve dionice autoputa duge četrdesetak kilometara.
Posao su pratili brojni problemi. Vlada je, između ostalog, pod obrazloženjem "poslovne tajne" skrivala informacije o uslovima gradnje i kreditu koji je za te potrebe uzela od kineske EXIM banke. Na kraju je zbog valutnog rizika iz tog ugovora morala da traži pomoć evropskih i američkih banaka.
Kineska kompanija je u jednom trenutku bila drugi najveći poreski dužnik u Crnoj Gori, uprkos brojnim olakšicama koje su dogovorene sa Vladom.
Milovac kaže da mu je žao što Vlada "nije naučila lekciju iz ovih sporazuma sa Kinom i sa takozvanim sporazumima između država".
Dodaje da to ne mora da znači da će da bude slučaj kada je u pitanju Mađarska.
Ipak, upozorava da dodjeljivanje poslova mimo javnih nabavki ne garantuje da će se za novac građana dobiti najbolje moguće rješenje.
"Otvara se i ogroman prostor za netransparentnost, odnosno skrivanje podataka o tome kako se zapravo troši naš novac".
Sporazum sa Emiratima bio presedan
MANS se upravo zbog toga protivio nedavno usvojenom Sporazumu sa Emiratima o saradnji u oblasti turizma i nekretnina.
Ukazivali su na štetnost sporazuma, između ostalog, u dijelu suspendovanja crnogorskog zakonodavstva u oblasti javnih nabavki.
Milovac kaže da se upravo dešava ono na što je MANS upozoravao kada se usvajao ovaj sporazum - da će se time napraviti jedan presedan koji može biti štetan za dalji proces evropskih integracija Crne Gore.
"Takvi sporazumi ne bi trebalo da postanu modus operandi kada su u pitanju investicije u Crnoj Gori... Mislim da država i njeni građani zaslužuju da dobiju najbolje, na otvorenom tenderu, a ne po nekim dogovorima iza zatvorenih vrata".
Šta predviđa sporazum sa Francuzima
Vlada je krajem juna razmatrala i predlog sporazuma sa Francuskom o realizaciji prioritetnih infrastrukturnih i energetskih projekata u Crnoj Gori.
Ovdje se posebno ističe projekat gradnje Univerzitetskog kliničkog centra (UKC), o kojem su prošlog maja u Parizu razgovarali crnogorski i francuski ministar zdravlja Vojislav Šimun i Frederik Valetu.
"Na sastanku sa kompanijom Buig potpisan je Memorandum o razumijevanju kojim je predviđeno da ona donira Crnoj Gori studiju izdvodljivosti za izradnju UKC", piše u izvještaju Ministarstva zdravlja.
Ovogodišnjim budžetom planirano je zaduženje za potrebe izgradnje i opremanja te zdravstvene ustanove do 200 miliona eura.
Vlada Crne Gore nije objavila predlog sporazuma.
Crnogorski premijer Milojko Spajić i francuski predsjednik Emanuael Makron su prethodne godine dogovorili saradnja u četiri oblasti – zdravstvu, odbrani, ekologiji i turizmu.
Saradnja u oblasti odbrane je već započeta.
Naime, Crna Gora je sa Francuskom direktno dogovorila kupovinu dva patrolna broda za potrebe mornarice vrijedna oko 120 miliona eura.
Šta predviđa sporazum sa Ukrajincima
Vlada je krajem juna razmatrala i predlog sporazuma sa Ukrajinom koji se tiče servisa za elektronsku upravu.
Ukrajina je jedna od najbolje rangiranih zemalja po Indeksu razvojenosti elektronske uprave u oblasti vladinih internet stranica i servisa.
Od 43 evropske zemlje, Ukrajina je na 3. a Crna Gora na 39. mjestu.
Sporazum podrazumijeva obezbjeđivanje softvera, prenošenje znanja, saradnju u oblasti obrazovanja i unapređenja digitalnih vještina...
Ovi poslovi će biti dodjeljivani bez tendera.
"Ovaj sporazum kao i sporazum kojim će se definisati iznos naknade i specifikacija traženih servisa za e-upravu neće biti ni u jednoj od strana, a posebno u Crnoj Gori, predmet javne nabavke, tendera ili bilo kog drugog postupka definisanog u nacionalnom zakonodavstvu Ukrajine ili Crne Gore", navodi se u sporazumu.
Ovo je drugi sporazum sa Ukrajinom koji posljednjih mjeseci razmatra Vlada.
Naime, u maju je usaglašen tekst sporazuma o desetogodišnjoj bezbjednosnoj saradnji, čime se nastavlja podršku Crne Gore Ukrajini nakon ruske invazije iz 2022.
Sve ove sporazume treba da potvrdi Skupština Crne Gore.
Vlast čine Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića i proruske snage nekadašnjeg Demokratskog fronta predsjednika parlamenta Andrije Mandića, uz Demokrate, Bošnjačku stranku i Albanski forum.