Skupština Crne Gore usvojila je u četvrtak Prostorni plan do 2040. godine, dokument koji se karakteriše kao najvažaniji poslije Ustava.
Od 81 poslanika u parlamentu, za plan su glasala 42 predstavnika vlasti, a protiv devet iz opozicije.
Odluci je dan ranije prethodila šestosatna rasprava u polupraznoj sali Skupštine.
Obrazlažući plan iz Ministarstva prostornog planiranja su istakli da su ciljevi plana ublažavanje regionalnih nejednakosti, unapređenje kvaliteta života, racionalno korišćenje prostora i prirodnih resursa, energetska nezavisnost i gradnja više od 600 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica.
Skupština je dokument od preko 500 strana razmatrala po hitnom postupku.
Iz opozicije su naveli da je Vlada Prostorni plan utvrdila bez prethodne saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine.
"Ovaj dokument je kapitulacija struke pred politikom i javnog pred privatnim interesima, a Skupštine pred Vladom", poručio je poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Ivan Vuković.
Inače, prethodni Prostorni plan istekao je 2020.
Na izradi novog radile su četiri Vlade i pet ministara prostornog planiranja.
Rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je na sjednici da "politički ambijent apsolutno nije išao na ruku izradi ovakvog planskog dokumenta".
"Vrlo smo često morali da trpimo političke udarce", rekla je ona, ne pojasnivši o kakvim pritiscima je riječ.
Velika plaža i Buljarica
Bivša ministarka prostornog planiranja Ana Novaković Đurović (URA) kazala je da je vlast obesmislila Prostorni plan prethodnim potpisivanjem Sporazuma Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Sporazum sa Emiratima - koji je osnova za investiranje desetina milijardi eura u Crnu Goru u oblasti turizma i nekretnina - stupio je na snagu početkom ovog mjeseca.
Njime se investitorima iz Emirata omogućava da odaberu mjesto ulaganja a da crnogorske vlasti, po njihovim željama, pripremaju plansku dokumentaciju za gradnju.
Sporazum je inače izazvao zabrinutost domaćih i međunarodnih ekoloških i organizacija za borbu protiv korupcije, poput Transpareny internationala.
"Konačnu verziju Prostornog plana ste prilagodili tom Sporazumu", poručila je poslanica URA.
U kontekstu Sporazuma, poslanici su posebno isticali da su za investitore u konačnoj verziji Prostornog plana "crtane" dvije lokacije na crnogorskoj obali - ulcinjska Velika plaža i budvanska Buljarica.
Za Veliku plažu interesovanje je prethodno iskazao invstitor iz Emirata Muhamed Alabar.
Poslanici opozicije su posebno istakli i prenamjenu dijela Buljarice - tamo gdje su zelene površine sada su stvorene pretpostavke za gradnju.
"Očekujemo da će i tamo biti dominantno stanovi. Daćemo nekom investitoru da gradi stanove koji će dominantno biti prodavani strancima, jer naši ljudi za njih nemaju novca", kazala je nezavisna poslanica Radinka Ćinćur.
Građevinskim namjerama ne ide "na ruku" Strateška procjena uticaja na životnu sredinu, urađena juna ove godine, u kojoj se ističe da su Velika plaža i Buljarica među najranjivijim obalnim područjima i da su tamo neka od najugroženijih prirodnih staništa.
Opozicija: Ovo je predizborni program, a ne Prostorni plan
Jedna od glavnih rasprava vodila se i oko uključivanja projekta Velja Brda u Prostorni plan, kojeg nije bilo u prvobitnoj verziji ovog dokumenta.
Vlada je uoči izbora u Podgorici septembra prošle godine predstavila projekat Velje Brdo, kojim se na obodima glavnog grada planira izgradnja naselja za više od 40.000 stanovnika pod povoljnim uslovima.
Taj projekat promovisali su prije svega premijer Milojko Spajić i ministar prostornog planiranja Slaven Radunović.
On je na sjednici Skupštine predstavio predlog Prostornog plana Crne Gore.
NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica i udruženje arhitekata KANA ranije su upozorili da uzurpacija prostora u ovom obimu mogla uticati na biodiverzitet, na kontaminaciju podzemnih voda, ugroziti glavno gradsko vodoizvorište...
"Rijeka Zeta mogla bi pretrpjeti promjene u hidrološkim karakteristikama zbog povećane upotrebe vode, odvođenja površinskih i mogućeg ispuštanja neprečišćenih otpadnih voda".
Opozicija je kritikovala program ističući da će on - ukoliko bude realizovan - rezultirati i daljim migracijama građana sa sjevera ka Podgorici.
"Ono nudi šansu da se u najvećem gradu u zemlji dodatno sagradi još jedan grad. I stvara se pretpostavka da se ljudi sa sjevera sele u Podgoricu, umjesto da ostaju na sjeveru", kazao je poslanik DPS Nikola Rakočević.
Više od 40.000 stanovnika imaju samo Podgorica, Nikšić i Bar.
Iz ove partije su kritikovali što Prostorni plan ne sadrži konkretne poteze za razvoj sjevera.
Poslanici vlasti su to negirali, posebno ističući infrastrukturne projekte.
Prostornim planom do 2040. predviđena je gradnja 623 kilometara autoputeva i brzih saobraćajnica.
Vuković iz DPS-a ističe da to nije moguće:
"Prosta matematička operacija - u narednih 15 godina gradiće se u prosjeku 40 km autoputa i brzih saobraćajnica godišnje. Znači svake godine ćemo dobiti po jednu dionicu brze saobraćajnice ili autoputa kakvu danas imamo od Podgorice do Mataševa. Ovo je predizborni program, a ne Prostorni plan".
Prva dionica autoputa od 41 kilometar građena je sedam godina.
Kritike na račun ekoloških NVO
Poslanici su raspravljali i o energetici.
U energetskim ciljevima novog Prostornog plana se ističe da će Crna Gora biti energetski nezavisna država, sa većim udjelom energije iz obnovljivih izvora.
Energija iz tih izvora treba da zamijeni rad Termoelektrane Pljevlja, koja bi trebalo da bude ugašena oko 2040, pojasnio je poslanik prosrpskog Demokratskog fronta Dejan Đurović.
Ta termoelektrana prozvodi više od 40 odsto električne energije potrebne Crnoj Gori.
U Prostonom planu se pominje i gradnja hidroelektrane Komarnica na sjeveru zemlje.
Tome se protive nevladine organizacije iz oblasti zaštite životne sredine, koji ističu da je Komarnica centar "endemičnih i reliktnih populacija životnih zajednica" i dijelom zaštićena. Kako su naveli, uz to je ekonomski i energetski neisplativa.
Ministar prostornog planiranja Slaven Radunović kritikovao je stavove nevladinih organizacija (NVO):
"Ako mislite da treba potpuno da zaustavimo razvoj Crne Gore jer je neki NVO - koji za to non-stop prima donacije i sve gleda kroz usku prizmu svog interesovanja - rekao da 'to ne treba tako', onda da raspustimo Vladu i da nam onda razni ljubitelji ptica određuju hoćemo li da se razvijamo ili ne".
Ministar Radunović kazao je na sjednici Skupštine da je predloženi Prostorni plan uspostavio balans između zaštite prirode i valiorizacije resursa.
