Republika Srpska je mnogo više od njenih političara. U Republici Srpskoj živi 1,1 milion ljudi, građana. Većina su Srbi i zaslužuju bolju budućnost.
I dokazali su, u prošlosti, da su vrlo konstruktivni. I nadam se da će se to vratiti, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Marta Kos, evropska komesarka za proširenje.
Kos boravi u Bosni i Hercegovini, u trodnevnoj posjeti, gdje se susrela sa predstavnicima vlasti u BiH, nevladinim organizacijama i mladima.
Uoči njenog dolaska u BiH, Milorad Dodik, predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata i bivši predsjednik Republike Srpske, najavio je kako se predstavnici stranke u vlasti na nivou BiH, neće susresti sa evropskom komesarkom za proširenje.
Kos u intervju govori o tome da BiH mora ispuniti uslove koji su postavljeni pred nju da bi se približila članstvu i dobila novac iz Plana rasta, te da je velika odgovornost na bh. političarima da se sadašnji zastoj prevaziđe.
RSE: Ranije ste istakli kako nema smisla razgovarati s gospodinom Miloradom Dodikom. Ali, on i dalje pokušava da se nametne kao lider Republike Srpske. Bojite li se da bi ignorisanjem njega i ignorisanjem dijaloga s njim moglo pogoršati stvari?
Kos: Potrebna nam je Republika Srpska kako bismo mogli krenuti dalje s cijelom Bosnom i Hercegovinom. To je bilo moguće u prošlosti i nadam se da će to biti moguće i u budućnosti.
RSE: Dakle, mislite da ne možete razgovarati s njim?
Kos: Ne želim da razgovaram s njim.
RSE: Da, ali kako ova blokada, uglavnom prouzrokovana djelovanjima iz Republike Srpske, može biti prevaziđena? Uzevši u obzir da ste pomenuli da Bosna i Hercegovina ne ispunjava ono što se od nje očekuje.
Kos: To je u rukama vaše zemlje. Znate, kada je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status, a Republika Srpska tome doprinijela, taj status dolazi sa odgovornošću i predanošću s obje strane. To znači da smo mi voljni podržati Bosnu i Hercegovinu na njenom evropskom putu, ali, također, tu su i uslovi koji treba da se ispune.
Dakle, ako vaša zemlja ne želi da nastavi, ako vaši političari ne mogu postići dogovor, onda mi ne možemo nastaviti. Ali, ja ne želim da se to dogodi, jer sam već dva dana i ostaću još jedan, tu u Bosni i Hercegovini i vidim svuda želju da Bosna i Hercegovina ide evropskim putem. Dakle, mislim da je velika odgovornost na vašim liderima u zemlji. I u Federaciji i u Republici Srpskoj.
I ovo je za mene krucijalno pitanje, jer, ako bih osjetila da ljudi, građani Bosne i Hercegovine ne žele biti dio EU, ovo bi bila drugačija situacija. Ali, vjerovatno znate da smo napravili anketu i da je anketa potvrdila da 67 posto građana Bosne i Hercegovine, kao cjeline, žele članstvo u EU. I to je mnogo.
Ja pozivam sve političare u Bosni i Hercegovini da preuzmu ovu odgovornost za kandidaturu ozbiljno i urade ono što svaka vlada mora da uradi. Da urade ono što je najbolje za svoje građane. Ne za svoje političke partije, ne za sebe, ne za svoje gradove, već za građane Bosne i Hercegovine. To je ono što bi sve vlade trebalo da urade.
BiH mora postati članica EU
RSE: Rekli ste da ostajete u BiH tri dana. Jeste li planirali ići u Banjaluku?
Kos: Planirala sam ići u Republiku Srpsku i otišla sam u Republiku Srpsku, na Brus (planina Trebević kod Sarajeva), i tamo sam upoznala gradonačelnika koji mi je pokazao šta je uradio s evropskim novcem.
I uradili su mnogo. Prekrasna područja za turiste. Imaju odličan spasilački tim, koji je prisustvovao i spasilačkoj misiji u Turskoj. Tako da sam bila zaista, ne bih rekla iznenađena, jer sam i prije čula vrlo dobre stvari, ali vidjevši ovo svojim očima i osjećajući se vrlo dobrodošlo i objašnjeno mi je da je to zapravo moguće, jer je on mogao da sarađuje s Bošnjacima oko problema vodovoda i tako dalje.
I to je ono što želim vidjeti. I u sva ta tri dana, znate, mnogo više upoznajem druge nego političare. I, to je, znate, u odnosu na razgovor s političarima zaista potpuno drugačije gledište. I to je važno za mene da osjetim i stupim u kontakt s vašim ljudima.
I, znate, ne smijemo podbaciti. Morate postati član EU, jer ovo dugujemo vašim građanima. I vaš parlament, vlada, svi političari, svi lideri, duguju ovo vašim građanima. Ovo je zbilja ogromno, ali se može učiniti. Moraju se pokrenuti.
RSE: Da, htjela sam reći građani su, većina njih, da većina je za EU, ali mi i dalje ovisimo o političarima i njihovim postupcima.
Kos: Znate, vjerovatno ste me čuli kako to kažem, citirajući Charlesa de Gaullea koji je jednom rekao da je politika previše važna da bi se prepustila političarima. Potrebna nam je veća podrška i mi tu podršku imamo.
Naravno, znate, svake četiri godine na parlamentarnim izborima biramo ljude koji nas predstavljaju u parlamentu. Ali, znate, proces pristupanja, postajanje članom EU, mnogo je više od pukog bavljenja vladom ili parlamentom.
To je angažman vas, medija, koji ste vrlo važna veza između državnih institucija i naroda. Bez vas, nijedna demokratija ne može funkcionirati. A onda, imamo ozbiljne društvene organizacije.
Srela sam mnoge njihove predstavnike. Oni mi govore šta nije dobro. U tom pogledu, da, još uvijek političari, ali znate da je dobro što o tome možemo razgovarati u ovom intervjuu.
Nadam se da će nas saslušati, ne samo mene. Nadam se da će slušati ljude i nadam se da, ako ne ispune ono što ljudi očekuju i žele, onda znate da je moć demokratije u rukama građana.
'Ne možemo nastaviti dalje, jer BiH treba da uradi mnogo malih koraka do kraja'
RSE: Jučer ste rekli da je odgovor EU čvrst i nedvosmislen kada se radi o novim izazovima i neustavnoj i secesionističkoj legislativi i inicijativama usvojenim u entitetu Republika Srpska. Ali, mislite li da je osuda i poruka da se zakoni moraju poštovati dovoljna u ovom trenutku?
Postoje li neki drugi mehanizmi, i ako postoje, hoće li ih EU upotrijebiti ako unutrašnje političke tenzije u BiH eskaliraju?
Kos: Ja sam govorila samo ono što je dato u zaključcima Vijeća prošle godine i, također, sam htjela da pokažem da EU poštuje teritorijalni integritet, ustavni poredak i suverenost Bosne i Hercegovine. Mjere, nisam govorila o mjerama.
Kada govorimo o relacijama EU i Bosne i Hercegovine saradnja, ili moguća saradnja, ili buduća saradnja, stoji na dva stuba. Jedan je proces pristupanja, u kojem ne možemo nastaviti dalje, jer Bosna i Hercegovina treba da uradi mnogo malih koraka do kraja.
I onda, tu je Plan rasta. Plan rasta koji ide odvojeno i koji je poseban i finansijski mehanizam, gdje mi nudimo Bosni i Hercegovini milijardu eura, što je hiljadu miliona, ali i ovdje smo zapeli.
Ja ne bih govorila o mjerama, ali jasno je da postoje neki uslovi koji treba da se ispune od strane politike u Bosni i Hercegovini ukoliko želimo nastaviti.
RSE: Spomenuli smo Plan rasta. Odgovor Brisela na neusvajanje reformskog plana, je da je dio novca uskraćen BiH. Je li to kontraproduktivno, jer će građani BiH biti ti koji će platiti cijenu, a ne političari koji nisu uradili svoj dio posla?
Kos: Ne znam jeste li to ispravno shvatili. Vodstvo BiH treba nama dati Reformsku agendu, to ne trebamo mi uraditi. Oni nama trebaju dati reformsku agendu. To je plan reformi koje oni moraju ispuniti kako bi [BiH] mogla dobiti novac u vidu kredita i bespovratnih sredstava (grantova).
EU nije dobrotvorna organizacija. To je novac poreznih obveznika, novac naših građana. Moramo biti odgovorni. To nije davanje novca "tek tako". Potrebna nam je posvećenost da će vodstvo BiH provesti te reforme koje će donijeti dobrobit za vaše građane.
Možemo izgraditi nove ceste. Možemo renovirati škole. Možemo izgraditi vrtiće. Možemo izgraditi demokraciju. Možemo ulagati u mala i srednja preduzeća. Možemo ovaj novac uložiti u razvoj vještina. Možemo ulagati u mnogo toga.
I jasno je, [to se ne može uraditi] bez reformske agende. Ponavljam: to je lista reformi na koje će se vodstvo BiH obavezati kako bi dobili novac.
To nije ništa što mi u Briselu [trebamo uraditi].
Ovdje sam da veoma glasno kažem: Molimo vas, pošaljite nam reformsku agendu! Ne razumijem zašto onda ne dobijamo tu reformsku agendu.
Još jednom milijarda [eura]. To je hiljadu miliona.
Znam da sam bila u Varešu danas i razgovarali smo o reformskoj agendi i pitali su me, "Ali gospođo komesarko, ako oni neće u Sarajevu, možete li nama dati milion eura".
I počeli su mi objašnjavati što bi oni napravili s tim novcem. Skoro sam počela plakati. U Varešu. Znate, čudesno je što oni rade tamo na povezivanju ljudi, kako razvijaju turizam, kako su oni u stvari prevazišli prošlost. Počela sam zamišljati što bi milion eura značilo za njih.
I zato je to toliko teško, ne samo za mene, već za mnoge. Moj tim u Briselu ne razumije zašto ne dobijamo reformsku agendu.
RSE: Rekli ste da ne razumijete zašto političari to ne rade?
Kos: Ne razumijem zašto je to toliko teško da dobijemo tu reformsku agendu, naravno, jer bi to bilo za dobrobit zajednice.
RSE: Kod imenovanja glavnog pregovarača BiH s EU, odmah se postavilo pitanje njegove etničke pripadnosti, i došlo se do dojma da su bosanski problemi isti već 30 godina nakon rata. Koliko je to obeshrabrujuće za Vas?
Kos: Uopće nije [obeshrabrujuće]. Znate da sam i ja političarka. Ja sam tu da ohrabrim, da tako kažem, svoje zemlje kandidatkinje.
Ponekad, možda, pomislim da sam previše osobna, ali ja zaista osjećam da su to moje zemlje kandidatkinje. Tako da me ništa ne može obeshrabriti, jer znam što je krajnji veliki cilj i zašto.
A veliki cilj je dovesti BiH u EU. I sigurna sam da ćemo uskoro dobiti to ime i radit ću na tome i dan i noć. To je samo jedno ime. I to nije politička funkcija.
Mi trebamo glavnog pregovarača, njega ili nju, jer ima toliko tehničkog posla koji se mora uraditi.
Moram biti sigurna da radim s vrijednim ljudima. Imamo Tarasa u Ukrajini, imamo Kristinu u Moldaviji, imamo Maidu u Crnoj Gori, imamo Majlindu u Albaniji, sa svima njima ja lično radim, tako da trebam u svom timu, trebam osobu u BiH koja će na veoma operativnom nivou moći uraditi ono što se mora uraditi.
RSE: Moram Vas pitati, zbog situacije koju danas imamo u Republici Srpskog i svega što je najavljeno iz tog entiteta, ko će biti garant stabilnosti ako politički lideri konstantno propituju suverenitet, teritorijalni integritet, institucionalni poredak?
Kos: Zanimljivo je da iznova i iznova čujemo ovo pitanje. Ko može biti najbolji garant onog što se dešava u BiH? To ste vi. Znate, to ste vi. To je ljepota cijelog pristupnog procesa, ako mogu tako reći.
EU pomaže, ne samo investirajući novac, nego je spremna da vama pomogne da imate stabilne ekonomije, da imate institucije koje će moći čuvati i zaštititi demokraciju, vladavinu prava, ljudska prava.
Mi smo ti koji vam žele pomoći da učinite vaše institucije toliko jakima da će moći preuzeti Acquis communautaire (pravnu stečevinu EU). I bit ću vrlo sretna ako ova namjera bude još više izražena ovdje. Bit ću najsretnija osoba kad BiH ne bude više trebala međunarodnog supervizora, jer će to značiti da ste u stanju da uzmete sudbinu u svoje ruke.
I mi smo spremni pomoći. Ono što trebamo je, da ako želimo jednom budemo mogli početi pristupni proces, mi ćemo vam pomoći da postanete jaki i da preuzmete sudbinu u svoje ruke.
Snažna BiH, bez međunarodne supervizije, moći će postati članica EU
RSE: Spomenuli ste međunarodnu superviziju. Može li BiH početi pregovore s EU dok Ured visokog predstavnika i dalje postoji u BiH?
Kos: Upravo sam pojasnila. Ako krenemo pristupnim putem, međunarodni supervizor će otići i onda nećemo trebati više Ured visokog predstavnika.
RSE: Mislite li kako visoki predstavnik neće ostati do predzadnjeg dana prije ulaska BiH u EU?
Kos: Ne mogu predvidjeti budućnost, ali na osnovu iskustava koje imam s drugim zemljama kandidatkinjama, kad je riječ o ovoj specifičnoj situaciji u BiH, znate, ako ne budemo mogli učiniti vas dovoljno snažnim da postanete članica EU bez međunarodne supervizije, to će značiti da nismo uradili svoj posao, kao što smo trebali.
To je preduvjet, moramo vas učinimo snažnim, bez međunarodne supervizije, samo u tom slučaju ćete moći postati članica EU.
RSE: Ne možete predvidjeti budućnost, ali imate li mišljenje kad bi se to moglo desiti za BiH i susjedne zemlje?
Kos: Moći ću vam kazati više jednom kad započnemo pristupni proces, kad jednom budem znala ko je glavni pregovarač, kad budem znala da možemo također računati na Republiku Srpsku i jednom kad uradimo skrining.
Znate da je to vrlo važno, da prije nego započnemo pregovore, radimo tzv. screening tokom kojeg vidimo koliko je vaše trenutno zakonodavstvo usklađeno s europskim. Tek tad ćemo to moći reći.
Ali, naprimjer, danas mogu reći da smo upravo jučer završili screening za Moldaviju i isto za Ukrajinu.
U isto vrijeme su ove dvije zemlje dobile kandidatski status kao i Bosna i Hercegovina. I sad vidimo gdje su one i gdje vi niste još uvijek. Jednom kad uradimo screening moći ću reći.
Sad, naprimjer, znamo za Crnu Goru. Crna Gora je otvorila sve klastere, upravo ih zatvaramo, možemo ih završiti, s tehničkog gledišta, do kraja 2026., naredne godine. Možda kasnije, zbog ratifikacijskog procesa, ali Crna Gora može postati članica za dvije godine.
Albanija, također, dobro napreduje. Upravo smo otvorili još jedan klaster.
Postoji mogućnost da ćemo zatvoriti pregovore do kraja 2027. godine.
Što znači, jednom kad počnemo vidjet ćemo kako će se to funkcionira.
RSE: Koliki je nivo podrške unutar Evropske komisije ili lidera zemalja članica EU kada je u pitanju prijem u članstvo zemalja Zapadnog Balkana, prvenstveno Bosne i Hercegovine, jer smo ovdje i govorimo o Bosni, ali i naših susjeda?
Kos: Postoji jasna, jednoglasna podrška za članstvo Bosne i Hercegovine u EU. Ovo je jasno navedeno, ne samo od strane Evropske komisije, već i od strane država članica u Vijeću. U suprotnom nećete dobiti status kandidata. To znači da sada, moramo učiniti sve da biste postali zemlja članica.
Dakle, države članice podržavaju. Naravno, države članice na različitim nivoima podržavaju ovo. Veoma sam sretna što je jedna od najvećih podržavalaca, sa 70%, moja domovina, Slovenija. To me čini zaista ponosnom.
EU prvi put raspoređuje takozvani hibridni tim za brzi odgovor
RSE: Možete li odgovoriti i na jedno pitanje vezano za Srbiju i posljednje vijesti o policijskoj akciji u Moldaviji? Navodno, organizovani od strane Rusije, nekoliko ili više od 100 ljudi, ako se ne varam, uhapšeno [pretreseno] je zbog organizovanja kampova na teritoriji Srbije, čiji je cilj destabilizacija Moldavije i utjecaj na predstojeće izbore u Moldaviji. Prošle godine smo imali sličnu situaciju i sa Bosnom.
Kos: Svjesni smo toga i u ovom konkretnom slučaju, sada odmah istražujemo šta konkretno, ko, kada, kako je to bilo moguće ili je moguće. Ali generalno, to što znamo o ovim slučajevima, ogromno je priznanje za vladu Moldavije, koja je dokazala da je otporna i da je sposobna da se bori sa silama koje bi željele da ova zemlja skrene sa evropskog puta, ili koje bi željele da Evropska unija propadne.
I zahvalna sam što ste pitali za Moldaviju, jer sam tamo provela zaista mnogo dana. Sljedeće nedjelje imaju ključne parlamentarne izbore.
I Moldavija je, i svi smo naučili, toliko toga naučili prošle godine kada su imali predsjedničke izbore i referendum o EU, što je sada u Ustavu. I ponosna sam što Evropska unija prvi put, raspoređuje takozvani hibridni tim za brzi odgovor. Ovo je tim naših stručnjaka iz Brisela i iz članica koje pomažu vladi u Moldaviji.
A zatim smo analizirali i ruske narative. Kakve laži šire, koje alate koriste. Znamo tačno gdje su kupili glasove, koliko su novca unijeli u zemlju, koliko su novca uplatili na bankovne račune. Dakle, ovako ja vidim šta znači zaštititi demokratiju i institucije.
Svi smo naučili, mi u Evropskoj komisiji i u državama članicama, da se u budućnosti moramo mnogo bolje opremiti kako bismo se mogli boriti protiv ovih informacija. I u vezi s tim, znate, mi na nivou Evropske komisije, usvojit ćemo poseban demokratski štit. Imat ćemo poseban, ono što je naša predsjednica najavila u svom govoru o stanju nacije, imat ćemo poseban, program za otpornost medija.
Danas sam objavila da smo do kraja 2027. godine izdvojili sedam miliona eura za medije u Bosni i Hercegovini, kako bi bili otporni, kako bi mogli funkcionirati i raditi ono što je zapravo vaša glavna uloga, a to je brinuti se da građani dobiju dobre i tačne informacije. a ne laži koje se, šire, šire okolo, od strane Rusije i vjerovatno nekih drugih zemalja.
Normalizacija odnosa Kosova i Srbije uslov nastavka procesa pristupanja EU
RSE: Rekli ste da put Kosova ka EU vodi kroz dijalog sa Srbijom. Ipak, ni ovaj proces nije baš aktivan. Koliko EU vidi vršioca dužnosti premijera Albina Kurtija kao pouzdanog partnera u ovim razgovorima i koje konkretne podsticaje Brisel može ponuditi da bi Kosovo ostalo uključeno u dijalog?
Kos: Kosovo je u grupi Zapadnobalkanske šestorke, kažem to, u mom portfelju, a normalizacija odnosa između Kosova i Srbije je uslov da obje zemlje mogu nastaviti proces pristupanja. I radimo na tome, posebno i sa visokom predstavnicom, potpredsjednicom, našom visokom predstavnicom Kajom Kallas.
Stalno smo angažovani sa Srbijom po ovom pitanju, u posljednjih nekoliko mjeseci manje sa Kosovom, jer još uvijek možemo očekivati da će dobiti novu vladu. Ali, ovo je jedan od prioriteta u cijelom procesu, Zapadnobalkanske šestorke.
RSE: Da, i vlada Sjeverne Makedonije kaže da neće krenuti naprijed sa ustavnim promjenama bez garancija Bugarske. S obzirom na Vaše lično učešće u bilateralnom pitanju, kao što ste rekli, ima li kakvih nedavnih dešavanja i koji su rizici od nastavka zastoja za zemlju?
Kos: Da, tačno je. Kao što ste rekli, Sjeverna Makedonija je spremna promijeniti Ustav i obavezala se da to učini. Čekamo da uskoro imaju lokalne izbore. Vjerovatno se to neće dogoditi prije, ali očekujemo da će to učiniti što je prije moguće.
I da, vidite, spominjete bilateralna pitanja koja imamo u procesu pristupanja. Trebali bismo učiniti sve da ta bilateralna pitanja ne utiču na proces pristupanja zemalja kandidata, ali to se dešava iznova i iznova. A to znači ogromno učešće s naše strane, od Evropske komisije, ali i od država članica. I ima mnogo drugih, ne samo Evropska komisija, koji sada razgovaraju s Bugarskom, a ne s Makedonijom.
RSE: Vratimo se na trenutak na Bosnu? Sutra ćete se obratiti parlamentarnoj skupštini, zar ne?
Kos: Da. I veoma sam sretna zbog toga. Ovo je za mene velika čast što ću moći govoriti u Parlamentu.
RSE: Želite li otkriti nešto u vezi s onim što ćete im reći?
Kos: Ovo je strogo povjerljivo do danas. Morate doći i slušati. Bit će na televiziji.