Vlada Crne Gore usvojila je predlog budžeta za narednu godinu od 3,77 milijardi eura i odluku o zaduženju od 3,23 milijarde eura - duplo više nego prošle godine.
Govoreći o zaduženjima ministar finansija Novica Vuković je insistirao na podatku da će ono za 2026. biti 710 miliona.
Onda je dodao i moguća zaduženja: dve milijarde za kapitalne projekte i preko milijardu za vraćanje dugova i obezbjeđivanje rezerve do 2028.
Opozicija je ovo ocijenila kao istorijsko zaduživanje države.
"Mogućnost zaduženja do 3,23 milijarde, to je skoro jedan cijeli godišnji budžet. Država nastavlja da živi na tuđi račun. Ovo više nije fiskalni rizik, već alarm", naveo je nekadašnji član Savjeta Centralne banke Crne Gore i poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Milović.
Od izbora Vlade premijera Milojka Spajića oktobra 2023. javni dug države je veći za 773 miliona eura, podaci su ekonomske savjetničke kompanije Fideliti konsalting.
Navode da je to povećanje od 20 odsto u poslednje dvije godine.
Javni dug Crne Gore je u junu bio 4,76 milijarde eura, odnosno 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Nova zaduženja za stare dugove
Generalni direktor Direktorata za državni budžet Bojan Paunović rekao je da za finansiranje budžeta za narednu godinu nedostaje 710 miliona.
Ministar Vuković je najavio od 2025. do 2028. pokretanje velikog investicionog ciklusa.
"U tom periodu prema projekcijama privredni rast će biti 3,2 odsto godišnje, a stopa inflacije - stabilna od 2,5 odsto godišnje."
Vuković je rekao da se moguće novo zaduživanje odnosi isključivo za razvojne projekte i otplatu duga u 2027. i 2028.
Iz njegovog resora su naveli da sledeće godine treba platiti 383, 6 miliona duga, naredne godine još 1,2 milijarde a 2028. skoro 339 miliona eura.
Precizirali su da je ostavljena mogućnost zaduženja države do jedne milijarde isključivo za stvaranje fiskalne rezerve.
Struka o zaduživanju
Ekonomski analitičar Mirza Mulešković sa aspekta strategije upravljanja javnim dugom kaže da je činjenica da taj dug raste.
"On će do 2028. biti skoro šest milijardi eura. Uvijek treba podržati zaduženje za kapitalne projekte jer oni donose nove ekonomske vrijednosti i mogućnosti", kaže Mulešković za Radio Slobodna Evropa.
Smatra problematičnim što Crna Gora ne razvija ekonomiju i njenu diversifikaciju kako bi mogla vraćati dugovanja u budućnosti.
On podsjeća da su takvi i nalazi u izvještajima Evropske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
"Zato sada stara dugovanja vraćamo isključivo iz novih dugova iako smo, kako je saopšteno, imali rekordne prihode. Ali nijesmo vratili stare dugove iz tih prihoda već ih vraćamo iz skupljih zaduživanja".
To što se kapitalni projekti i otplata starih dugova dominantno vrše iz novih zaduživanja Mulešković smatra pokazateljem da crnogorska ekonomija ne radi dovoljno brzo da se stabilizuje javni dug.
Mulešković ističe da svako novo zaduženje i kod građana i kod države unosi nesigurnost.
"Ukoliko postoji opravdanost i jasna vizija prihoda koji će moći da servisiraju ova zaduženja ona ne predstavljaju opasnost".
Fiskalna ranjivost Crne Gore
I Evropska komisija je u Izvještaju o napretku upozorila na fiskalnu ranjivost Crne Gore, zbog refinansiranja duga i mjera koje su oslabile prihodnu osnovu države i povećale socijalnu potrošnju.
"Krajem 2024. odnos javnog duga porastao je na 61,3 BDP-a, u odnosu na 60,3 odsto godinu ranije. Povećanje je djelimično uzrokovano zaduživanjem radi akumuliranja rezervi za otplatu euroobveznica koje dospijevaju 2025", navodi se u Izvještaju.
EK je upozorila i da državu čekaju brojne otplate dugova u naredne dvije godine.
"Vrhunac u 2027. godini od 972 miliona eura posljedica je otplate euroobveznice izdate 2020."
Riječ je o prvom zaduženju Crne Gore od 750 miliona eura nakon smjene DPS vlasti na izborima 2020. Tada je ministar finansija bio Spajić, koji je u tajnosti realizovao to zaduženje.
Aktuelnu vlasti u Crnoj Gori je pored Spajićevog pokreta Evropa sad čine snage oko proruskog Demokratskog fronta, Bošnjačka stranka i albanske nacionalne partije.
Opozicija o istorijskom zaduživanju države
Dio opozicije optužuje Vladu da država živi na kredit, uz ocijene da je standard građana pozajmljen a ne zarađen.
"Buduće generacije će platiti cijenu današnje neodgovornosti", smatra poslanik DPS Nikola Milović.
Ocijenio je da građane ne čeka stabilnost.
"Već više poreza, manje sigurnosti i rastuća neizvjesnost. Bez dubokih reformi, ulazimo u spiralu iz koje se ne izlazi bez ozbiljnog socijalnog udara".
Da građane treba da zabrine ekonomska politika Vlade smatraju i u opozicionom pokretu URA.
"Vladi se daje mogućnost zaduživanja do 3,23 milijarde eura, što je zabrinjavajuće jer smo već prezadužena država", ocijenio je poslanik URA Miloš Konatar.
On smatra da građane naredne godine čeka krpljenje rupa i troškova.
"Ali to ekipu na vlasti ne brine previše, jer misle da su oni malo jednakiji od drugih", poručio je Konatar.
Zaduženja Spajićeve Vlade
Spajićeva Vlada je izabrana 31. oktobra 2023. a u decembru je državu zadužila 109 miliona eura kod osam poslovnih banaka u Crnoj Gori.
Potom je dug uvećala za 50 miliona emitovanjem državnih zapisa.
U martu 2024. je zadužila se 687 miliona emitovanjem državnih obveznica, a u oktobru uzela četiri kredita vrijedna oko 200 miliona eura.
Krajem marta ove godine je uvećala dug emitovanjem 850 miliona obveznica na londonskoj berzi.
A u julu je potpisala kredit od 200 miliona eura sa Evropskom investicionom bankom za izgradnju druge dionice auto-puta od Mateševa do Andrijevice.
A početkom novembra je emitovala domaće obveznice od 50 miliona eura za građane.
Ako Spajićeva Vlada realizuje planirana zaduženja, javni dug će u 2027. premašiti 5,5 milijardi, navedeno je u predlogu fiskalne strategije Crne Gore do 2027.