Glavni pregovarač sa Evropskom unijom i reforma pravosuđa kroz usvajanje dva ključna zakona – to su prepreke koje Bosna i Hercegovina mora "preskočiti" želi li da nastavi koračati evropskim putem.
Ako je suditi po najavama predsjedavajuće Savjeta ministara BiH Borjane Krišto, prvi konkretni pomaci mogli bi uslijediti već naredne sedmice, a do kraja godine otvorila bi se i mogućnost da BiH formalno započne pristupne pregovore sa EU.
Krišto je na konferenciji za novinare 26. novembra, poručila da očekuje da će Savjet ministara na sjednici 2. decembra imati već pripremljeno ime glavnog pregovarača, kao i prijedloge zakona o sudovima BiH, te zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.
U isto vrijeme, BiH čeka i konačnu potvrdu iz Brisela da je Reformska agenda zvanično prihvaćena, što je neophodno kako bi se pokrenula procedura za povlačenje novca iz evropskih fondova. Iako je Krišto ranije najavljivala da bi to moglo biti objavljeno upravo danas, to se nije dogodilo.
Izvor iz Delegacije EU u Sarajevu rekao je za Radio Slobodna Evropa da nema većih primjedbi na dokument dostavljen Evropskoj komisiji (EK), budući da je rađen u bliskoj saradnji evropskih institucija i nadležnih vlasti u BiH.
"Ipak, Evropska komisija još nije zvanično objavila da je lista reformi formalno prihvaćena, a nema ni najava o tome kada bi se takva odluka mogla donijeti", navodi izvor.
Nakon što EK da zeleno svjetlo, slijedi potpisivanje dva sporazuma – o instrumentu, koji definiše pravila i uslove za korištenje novca iz Plana rasta EU, te zajmu, koji omogućava finansiranje konkretnih projekata.
Oba dokumenta potom moraju biti ratifikovana u Parlamentu BiH.
I dok zemlje regiona ubrzano koračaju ka EU, BiH i dalje zaostaje. Reformska agenda je usvojena u posljednji trenutak, stranke se ne mogu dogovoriti oko toga koji organ će izabrati glavnog pregovarača sa EU, a kamoli ko će to da bude, dok se još čeka na usvajanje dva ključna zakonska rješenja.
Šta znače ova dva sporazuma?
Prvi formalni uslov za pristupanje BiH evropskom "Planu rasta" bio je usvajanje Reformske agende, odnosno spiska mjera koje zemlja planira provesti do 2027. godine.
BiH je taj dokument poslala tek posljednjeg dana septembra, gotovo godinu nakon ostalih država regiona.
Nakon što EK zvanično odobri agendu, isplata gotovo milijardu evra bespovratnih sredstava i povoljnih kredita zavisiće od toga koliko BiH ispuni preuzete obaveze.
Dodatni preduslovi su usvajanje sporazuma o Instrumentu Plana rasta, koji definiše pravila, uslove i metodologiju za dodjelu novca, te Sporazuma o zajmu kojim će se precizirati finansiranje projekata i reformi.
Među ključnim kriterijumima su demokratizacija društva, jačanje vladavine prava, transparentnost, snažnija kontrola javnih finansija, borba protiv korupcije, efikasnija administracija i kontinuirana saradnja s EU.
Sporovi oko glavnog pregovarača
Već duže od godinu dana, političari u BiH ne mogu da se dogovore oko glavnog pregovarača sa EU.
Predsjednica EK, Ursula fon der Leyen (Fon der Lejen), izjavila je u oktobru u Sarajevu da je glavni pregovarač uslov za početak pregovora BiH i EU.
Tada se kao jedno od imena pominjala Ana Trišić Babić, dugogodišnja savjetnica bivšeg predsjednika bh. entiteta Republike Srpske, Milorada Dodika.
Ipak, koalicija stranaka iz Federacije BiH, "Trojka", odbacila je njenu moguću kandidaturu, tvrdeći da će bilo koji kandidat iz Dodikove stranke, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, zastupati proruske, a ne proevropske interese u zemlji.
Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, rekla je da "ne bi govorila o tome ko će biti", ali da se nada da će na idućoj sjednici ovog tijela doći do kompromisa.
U međuvremenu, Predstavnički dom Parlamenta BiH je na sjednici 30. oktobra donio odluku da će oni imenovati glavnog pregovarača, pozivajući klubove poslanika da im pošalju imena potencijalnih kandidata za pregovarača i njegova dva zamjenika.
SNSD, koji je bio protiv odluke, nakon toga je uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH, od kojeg traže da ocijeni njenu ustavnost.
Tvrde da je ovim Predstavnički dom preuzeo nadležnosti Savjeta ministara i Predsjedništva BiH.
Saša Magazinović, šef Kluba poslanika Socijaldemokratske partije u Predstavničkom domu i jedan od predlagača ove inicijative, kaže za RSE da "pozdravlja" inicijativu SNSD.
"Odluka Ustavnog suda je ta, kakva god da bude i svi je moramo poštovati, uključujući SNSD, ako to bude odluka koja se njima ne sviđa", kazao je Magazinović.
Dijana Gupta, predsjednica Atlantskog vijeća BiH i profesorica EU integracija na Univerzitetu Džemal Bijedić u Mostaru, kaže za RSE da je za nju bitno da glavni pregovarač bude osoba koja voli BiH, i zastupaće njene interese, a ne personalne ili stranačke.
"Ko god bude ta osoba, ona mora te odluke provoditi na profesionalan način, jer BiH više ne smije biti zemlja na čekanju. Ko će biti glavni pregovarač, to je svakako na državnom parlamentu", kazala je Gupta.
Izvor RSE iz Delegacije EU u BiH nezvanično navodi da Evropska komisija ne ulazi u nadležnosti domaćih institucija i ne određuje ko bi trebao imenovati glavnog pregovarača - Predsjedništvo BiH, Savjet ministara ili Parlament. Ipak, ističu da je ovo ključan korak.
Glavni pregovarač je svojevrsna "kontakt tačka" između BiH i EU. Nakon njegovog imenovanja, mogu početi sastanci na kojima će biti objašnjeni detalji pravne stečevine EU (Acquis Communautaire).
Zemlje koje su postale članice EU, ili još o tome pregovaraju, na tu poziciju su imenovale stručnjake i profesionalne diplomate.
Zastoji sa zakonima
Osim pregovarača, drugi ključni uslov je usvajanje dva nova zakona, o sudovima BiH i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), organu koji postavlja i smjenjuje sudije i tužioce.
Krišto je najavila da očekuje usvajanje ovih zakona na Savjetu ministara 2. decembra.
Ukoliko ih oni utvrde, zakone kasnije moraju potvrditi oba doma državnog Parlamenta – Predstavnički dom i Dom naroda.
Kako je navedeno u novembarskom izvještaju EK o BiH, potrebno je usvojiti nove zakone u skladu sa preporukama Venecijanske komisije.
Takođe, navodi se da je potrebno uspostaviti sistem kojim bi se mogli provjeriti imovinski kartoni sudija i tužilaca, uz "nezavisni monitoring".
Nacrt zakona o VSTS je trenutno u proceduri, i javno dostupan na stranici E-konsultacije, sajtu Ministarstva pravde BiH na kojem se objavljuju propisi koji su u proceduri.
Prošlog juna, Prijedlog zakona o VSTS-u nije izglasan u Domu naroda BiH.
Nacrt zakona o sudovima još nije upućen u proceduru, a njegova posljednja verzija je prošlog februara povučena sa dnevnog reda Savjeta ministara.
Njime bi trebalo da bude uređen kontinuitet postojanja Suda BiH, kao i osnivanje Višeg suda BiH kao drugostepenog suda.
U Izvještaju EK je navedeno da bi novi nacrt, kada bude donesen, trebalo prvo da bude dostavljen Venecijanskoj komisiji koja treba dati mišljenje, pa tek onda upućen u Parlament.
Još 2019. godine, EK je u svom mišljenju o potencijalnom članstvu BiH u EU pred zemlju postavila 14 prioriteta koje mora ispuniti prije početka pregovora, među kojima je i poboljšanje integriteta pravosuđa, te njegovo efikasnije i transparentnije funkcionisanje.