Dok je peta runda nuklearnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država završena u Rimu početkom ovog mjeseca, javnost nije vidjela mnogo znakova napretka.
Međutim, bilo je izvještaja o prijedlozima za prekid zastoja, jer Washington insistira da Iran odustane od obogaćivanja uranijuma, a Teheran u potpunosti odbacuje zahtjev.
Iranski ministar inostranih poslova Abas Arakči, koji predvodi teheranski pregovarački tim, rekao je državnim medijima da Iran razmatra prijedloge omanskih posrednika, ali nije otkrio nikakve detalje.
Prijedlozi iz Omana
Arakči je 25. maja obavijestio parlamentarni Odbor za nacionalnu sigurnost i inostranu politiku, ubrzo nakon završetka posljednje runde razgovora u Rimu.
Ahmad Bakšaješ Ardestani, zastupnik i član odbora, rekao je iranskim medijima nakon brifinga da su Omanci podnijeli dva prijedloga.
Jedan od prijedloga je da Iran obustavi svoje aktivnosti obogaćivanja uranijuma na šest mjeseci i da ih kasnije nastavi. Ardestani je rekao da Iran "nije prihvatio" prijedloge.
Rekao je da Iran brine da će popuštanjem zahtjevu podstaći Sjedinjene Države da traže više ustupaka.
- Trump nagovještava mogućnost za 'nešto dobro' u vezi sa pregovorima o Iranu
- Sudbina nuklearnih pregovora na kocki dok se Iran i SAD sastaju u Rimu
Drugi prijedlog je formiranje regionalnog nuklearnog konzorcijuma koji bi poboljšao nadzor nad iranskim nuklearnim aktivnostima i uvjerio Zapad da Iran ostaje u okviru dogovorenih nivoa obogaćivanja.
Iranski mediji su prvobitno objavili da je prijedlog došao iz Teherana, ali je portparol ministarstva inostranih poslova Esmail Bakaei to demantovao.
"Ovo nije bio prijedlog Irana", rekao je novinarima, iako je dodao da bi Teheran "pozdravio" ideju, "sve dok ona ne zamenjuje pravo Irana da obogaćuje uranijum na sopstvenom tlu".
Konzorcijum bi potencijalno mogao da uključi SAD, a iranski šef za nuklearnu energiju Mohamed Eslami je 28. maja nagovijestio da bi Teheran bio otvoren za akreditaciju američkih inspektora koji rade u okviru Međunarodne agencije za atomsku energiju (MAAE).
"Ako postoji sporazum, postoji mogućnost da će američkim inspektorima biti dozvoljen pristup iranskim nuklearnim postrojenjima", rekao je on.
Kritičari tvrde da Teheran koristi ponudu da izvrši pritisak na Washington da ublaži stav o obogaćivanju.
"Za sada, još nema odluke. Ne znamo da li će biti sporazuma ili ne", rekao je šef MAAE Rafael Grossi novinarima u agenciji u Beču 28. maja.
Fleksibilnost u vezi sa obogaćivanjem?
Debata o obogaćivanju uranijuma postala je pitanje nacionalnog ponosa i identiteta za Iran. Arakči je tvrdio da je Islamska republika platila previsoku cijenu. Čime se misli na gubitak nekoliko naučnika u atentatima, da bi jednostavno odustala od svog programa obogaćivanja.
Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa tvrdi da Iran mora da obustavi sve aktivnosti obogaćivanja, stav koji je američki specijalni izaslanik Steve Witkoff nedavno branio kao neophodan "jer obogaćivanje omogućava naoružavanje".
- Iran insistira da neće zaustaviti obogaćivanje urana, uprkos pritisku SAD-a
- SAD pravi 'veliku grešku' tražeći zabranu obogaćivanja uranija, kaže Hamenei
Državni sekretar Marco Rubio ponovio je taj stav tokom nedavnog saslušanja u Senatu, izjavljujući da je "svaki nivo domaćeg obogaćivanja neprihvatljiv i predstavlja direktnu prijetnju".
Iran, međutim, ostaje pri svom stavu.
Vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei odbacio je zahtjeve Washingtona kao "skandalozne" i "besmislene", dok se Arakči zakleo da će Iran nastaviti da obogaćuje uranijum "sa ili bez sporazuma".
Alan Eyre, ugledni diplomata u Institutu za Bliski istok i bivši portparol američkog State Departmenta koji govori persijski, kaže da Trumpova administracija ima obrazac da počinje sa tvrdokornim stavom, ali se na kraju zadovoljava kompromisom i "proglašava pobjedu".
"Moguće je da će Sjedinjene Države preispitati svoje crvene linije", rekao je on za Radio Farda na Radija Slobodna Evropa.
Otkako se Trump povukao iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine tokom prvog mandata i ponovo uveo sankcije, Islamska republika je značajno proširila svoj nuklearni program.
Iran insistira da je njegov nuklearni program mirnodopskog karaktera i negira da teži proizvodnji bombe.
Međutim, sada obogaćuje uranijum do čistoće od 60 procenata, što je znatno iznad ograničenja od 3,67 procenata utvrđenog sporazumom iz 2015. godine i blizu nivoa za proizvodnju oružja.
Uprkos posrnuloj ekonomiji i slaboj valuti, iranski predsjednik Masud Pezeškijan je 26. maja tvrdio da će se zemlja dobro snaći čak i bez sporazuma.
"Nije kao da ćemo umrijeti od gladi ako odbiju da pregovaraju sa nama i uvedu sankcije. Naći ćemo način", rekao je.
Ali Iran bi se mogao suočiti sa novim sankcijama, pa čak i vojnom akcijom u odsustvu sporazuma. Evropske sile su prijetile da će ponovo uvesti sankcije UN protiv Teherana ako ne postigne sporazum sa Washingtonom do kraja juna, dok američke obavještajne službe sugerišu da se Izrael sprema da napadne iranske nuklearne objekte.
Axios izvještava da je Trump upozorio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da ne preduzima bilo kakve akcije koje bi potkopale diplomatiju sa Iranom, iako sam američki predsjednik nije sklonio vojnu akciju sa stola ako pregovori propadnu.
Bez određenog datuma za sljedeću rundu pregovora, put naprijed ostaje neizvjestan, i što duže traje zastoj, veći je rizik da diplomatija ustupi mjesto eskalaciji.