U Republici Srpskoj, bosanskohercegobačkom entitetu s više od 1,2 miliona registrovanih birača, grad Bijeljina nosi gotovo desetinu ukupnog biračkog tijela.
Zbog toga bi mogući izostanak prijevremenih izbora za predsjednika RS u ovom gradu predstavljao ozbiljan udarac na demokratski proces, upozoravaju sagovornici Radija Slobodna Evropa.
Problem nije tehnički, već politički i finansijski.
Gradska izborna komisija u Bijeljini upozorava da ne može organizovati izbore zakazane za 23. novembar, jer nema novca. Članovima biračkih odbora još nisu isplaćeni honorari za lokalne izbore 2024. godine, a iz budžeta nisu dobili nova sredstva.
Zbog toga oko 2.000 ljudi odbija ponovo da radi, dok ne dobiju ono što im duguju.
Među njima je i Slobodanka Marjanović, bivša koordinatorka biračkog odbora.
"Radila sam godinama za Gradsku izbornu komisiju, po 78 sati, ostajala na prebrojavanjima, sve po ugovoru. To je posao – odradiš, pa ti se plati. Ali ništa još nije plaćeno. Imam dva sina, školujem ih. Za tih 78 sati mogu mnogo toga uraditi za njih. Odbila sam da radim dok ne budu isplaćeni dugovi", kaže Marjanović za RSE.
Iza svega stoji politički sukob između gradonačelnika Ljubiše Petrovića (Srpska demokratska stranka) i skupštinske većine koju vodi Savez nezavisnih socijaldemoktrata Milorada Dodika. SDS je opoziciona stranka, a SNSD vladajuća u Republici Srpskoj.
Zbog tog sukoba nije usvojen rebalans budžeta, pa nema novca za rad izborne komisije.
Centralna izborna komisija (CIK) BiH poručuje da su u stalnom kontaktu sa nadležnima u Bijeljini i da se radi na prevazilaženju problema.
"Za sada se kao opcija najavljuje rebalans budžeta. Vjerujemo da će problem biti uspješno riješen", navodi se u odgovoru CIK-a BiH za RSE.
Ko plaća izbore – i zašto je Bijeljina blokirana?
U skladu sa Izbornim zakonom BiH, troškove rada lokalnih izbornih komisija, kao i naknade za članove biračkih odbora na lokalnim izborima, snose budžeti opština i gradova.
Naknade za biračke odbore na opštim izborima, uključujući izbore za predsjednika RS, plaća država. Troškove lokalnih izbornih komisija pokrivaju gradovi i opštine iz svojih budžeta.
Gradska izborna komisija u Bijeljini nije dobila nijednu marku ni za lokalne izbore 2024. ni za redovne troškove u 2025. godini, iako je u budžetu bilo planirano 1.040.000 maraka (više od 500.000 evra).
Izborna komisija u Bijeljini: Radimo, ali nemamo s kim
Predsjednica Gradske izborne komisije Bijeljina, Dijana Savić Božić, kaže da komisija tehnički funkcioniše, ali da je sprovođenje izbora ozbiljno ugroženo zbog nedostatka ljudstva.
"Gradska izborna komisija preduzima sve potrebne mjere, donosi odluke, izlazi na teren. Mi radimo svoj dio posla. Međutim, lica koja su angažovana na prethodnim izborima obavijestila su nas da neće učestvovati dok ne budu isplaćena. Više od 2.000 njih nije dobilo naknade već dvije godine. Privredni subjekti odbili su saradnju, dugovanja nisu izmirena. Članovima Gradske izborne komisije Bijeljina naknade nisu isplaćene od početka 2024. godine", kaže Savić Božić.
Ona pojašnjava da se često pogrešno prenosi da komisija neće sprovesti izbore, dok je stvarna situacija drugačija – komisija radi, ali nema operativnu podršku.
"Mi ćemo donijeti sve potrebne odluke, izvršiti pripreme, ali neko mora da sprovede izbore. To su upravo ta lica koja se angažuju na terenu – članovi biračkih odbora, zamjenici, tehničko osoblje. Bez njih, izbori se ne mogu provesti. Trenutno nemamo nijedno lice u rezervi koje je spremno da radi", dodaje ona.
Gradonačelnik pokušao, Skupština odbila
Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika Bijeljine, za RSE navodi da je gradonačelnik Ljubiša Petrović pokušao riješiti problem putem rebalansa budžeta, ali da je prijedlog odbijen u Skupštini grada.
"CIK je više puta tražio rješenje. Gradonačelnik je predložio akt koji bi omogućio direktnu isplatu sredstava, ali je to odbijeno na tematskoj sjednici Skupštine", kaže Ostojić.
Dodaje da je gradonačelnik obavijestio CIK o dešavanjima i predložio novi sastanak, te da se priprema novi rebalans budžeta, ali nije sigurno da će biti usvojen do održavanja izbora.
Istakao je i kako Centralna izborna komisija BiH još nije odgovorila na dopis gradonačelnika Petrovića.
O trenutnom problemu na upit RSE nije odgovorila ni Željana Arsenović, predsjednica Skupštine Grada Bijeljina i lokalna funkcionerka SNSD-a, stranke koja drži ključ za usvajanje odluke o rebalansu lokalnog budžeta.
Neodržavanje izbora u Bijeljini bi bila 'ozbiljna mrlja'
Vehid Šehić, bivši član Centralne izborne komisije BiH, upozorava da bi neodržavanje izbora u Bijeljini bilo kršenje demokratskih standarda.
"Ne postoji zakonski prag izlaznosti oko toga koji bi rekli da izbori ne bi bili legitimni ako se ne održe u Bijeljini. Ali, zamislite da 115.000 birača ne može glasati. To bi bila ozbiljna mrlja. Grad je dužan da iznađe sredstva. Ne vjerujem da će se dozvoliti da se izbori ne održe", kaže Šehić.
On podsjeća da je Centralna izborna komisija već upoznata sa situacijom, te da je gradonačelnik Bijeljine obavijestio CIK o blokadi.
Dodaje da je SNSD, na čelu sa Dodikom, koji ima većinu i u Skupštini grada Bijeljina, ipak odlučio da učestvuje na izborima, što "može biti signal" da će se sredstva obezbijediti.
"Nakon što je SNSD odlučio da izađe na izbore i predloži svog kandidata za predsjednika RS, jasno je da ni njima ne odgovara da se izbori ne održe. U ovakvim situacijama često se mijenjaju stavovi u posljednjem trenutku. Mislim da niko nema interes da opstruira izbore u Bijeljini", kaže Šehić.
On ističe i da bi eventualno odgađanje izbora bilo moguće samo u izuzetnim okolnostima, ali da bi to moralo biti pravno i institucionalno opravdano.
"U izuzetnim slučajevima mogu se odgoditi za nekoliko dana, ali to ne bi smjelo postati praksa. U ovom slučaju, vjerujem da će se iznaći rješenje", zaključuje Šehić.
Kome je stalo do (ne)održavanja izbora u Bijeljini?
Đorđe Vujatović, urednik portala Gerila.info, smatra da Dodikovom SNSD-u odgovora ako izbori za predsjednika RS ne bi bili održani.
"Bijeljina je jedno od najjačih uporišta opozicije u posljednjih 30 godina, tačnije SDS-a. Veliki broj građana koji su izbjegli iz Sarajeva naselio se upravo u Bijeljini, i mnogi od njih i dalje gaje snažan animozitet prema SNSD-u", kaže Vujatović.
On dodaje da opozicioni kandidat Branko Blanuša ne može računati na punu podršku iz Banjaluke, gdje dominiraju SNSD i Partija demokratskog progresa (PDP), a SDS nema ni odbornika, te da Bijeljina zbog toga može biti "ključna baza" za opoziciju.
"Ne vjerujem da će Bijeljina presuditi izbore, ali ima ogroman kapacitet sa brojem glasova. Nije mala stvar ući u kampanju sa sigurnom bazom od 30, 60 ili 70 hiljada glasača. Prva stvar u svakoj ozbiljnoj kampanji jeste da se utvrdi baza sigurnih birača – onih koji su partiji lojalni bez obzira na okolnosti", kaže on.
Prijevremeni izbori za predsjednika RS održavaju se nakon što je mandat na toj funkciji, polovinom avgusta, oduzet Miloradu Dodiku, pravosnažno osuđenom zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
SDS-ov kandidat je banjalučki profesor Branko Blanuša, a SNSD-ov Siniša Karan, koji trenutno obnaša funkciju ministra za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje u Vladi RS. Vlada u kojoj je ministar izabrana je mimo ustavnih procedura, a Karan je i pod sankcijama SAD-a.
Predizborna kampanja će trajati od 8. do 22. novembra.
Prijevremeni izbori u ovom bh. entitetu će koštati oko 3,3 miliona evra, a novac je obezbijeđen iz državnog ministarstva finansija.
Od toga će oko 2,5 miliona evra biti utrošeno za finansiranje biračkih odbora u lokalnim zajednicama u Republici Srpskoj.