Pokret Samoopredjeljenje (LVV) predložio je potpredsjednika stranke, Glauka Konjufcu, za mandatara za premijera Kosova.
"Ja preuzimam mjesto Glauka, a on moje, kako smo se sinoć dogovorili", rekao je predsjednik LVV-a, Albin Kurti, tokom sjednice Glavnog savjeta stranke.
Kurti se time referisao na funkciju zamjenika premijera i ministra vanjskih poslova i dijaspore, koju je Konjufca trebao obavljati u vladi koju je Kurti predložio 26. oktobra – ali koja nije dobila podršku 61 poslanika Skupštine Kosova.
Kurti je također rekao da se na ovaj način mogu izbjeći dvostruki izbori i omogućiti da Skupština usvoji budžet za 2026. godinu.
Prema njegovim riječima, ako zemlja izađe na izbore u decembru bez budžeta, država bi bila ugrožena.
"Imenovanje drugog premijera u ovim okolnostima je neophodno. Neka opozicija glasa za vladu koju predvodi Glauku", kako bi državni budžet mogla obraditi punopravna vlada, rekao je Kurti.
Ko je Glauk Konjufca?
Glauk Konjufca je jedna od ključnih ličnosti Pokreta Samoopredjeljenje, član stranke od njenog osnivanja prije skoro 20 godina.
Prvi put je izabran za poslanika 2010. godine, a zatim je od 2011. do 2014. obavljao funkciju potpredsjednika Skupštine Kosova.
U narednim sazivima predvodio je poslaničku grupu Samoopredjeljenja i bio član komisija za ekonomski razvoj i vanjske poslove.
Nakon izbora 2019. godine, Konjufca je izabran za predsjednika Skupštine Kosova, a kasnije je služio i kao ministar vanjskih poslova i dijaspore u Kurtijevoj vladi, sve do juna 2020.
Od 2021. pa sve do ove godine ponovo je obavljao funkciju predsjednika Skupštine.
Također, od 22. marta do 4. aprila 2021. godine bio je i vršilac dužnosti predsjednika Kosova.
Konjufca: Opozicija sada treba da napravi svoj kompromis
U obraćanju na sjednici Glavnog savjeta, Glauk Konjufca je izjavio da je neimenovanje Albina Kurtija za premijera "veliki kompromis" koji je napravilo Samoopredjeljenje.
"Više od ovoga nije moguće, jer predstavljamo Vladu u kojoj Kurti nije premijer, i to je veliki kompromis. Sada je red na opoziciju da napravi svoj kompromis", rekao je Konjufca.
On je naveo da su se ostale albanske stranke udružile kako bi onemogućile Kurtiju da formira treću izvršnu vlast.
"Narod očekuje da se uskoro vratiš još jači nego 2021. godine", rekao je Konjufca obraćajući se Kurtiju, aludirajući na izbore u kojima je LVV osvojio preko 50 posto glasova.
Prema Konjufci, trenutni javni interes, prema stavu njegove stranke, zasniva se na dvije ključne tačke: izbjegavanje dvostrukih izbora u roku od tri mjeseca i usvajanje budžeta za 2026. godinu, bez kojeg su ugroženi vitalni segmenti države – plate u javnom sektoru, penzije, dodatci i ključni državni projekti.
Među hitnim pitanjima za usvajanje, kako je rekao, nalaze se i Plan rasta Evropske unije, budžet za javni servis Kosova, te budžeti za tri opštine: Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.
"Ostale stranke imaju u rukama odluku da li žele izbore sada. Ali meni se čini da je mač presude oštriji nego ranije", rekao je Konjufca.
Kurti je najavio da će predsjednici Vjosi Osmani poslati ime Glauka Konjufce kao kandidata za mandatara.
Osmani ima rok do sutra da odluči hoće li imenovati Konjufcu, nekog drugog, ili raspisati nove izbore.
Radio Slobodna Evropa se obratila Predsjedništvu Kosova u vezi s narednim koracima koje će Osmani preduzeti i čeka odgovor.
U slučaju da predsjednica imenuje Konjufcu, prema Ustavu, on će imati 15 dana da predloži sastav nove vlade pred Skupštinom, koja mora dobiti najmanje 61 glas.
Reakcije stranaka na prijedlog Konjufce za mandatara
Poslanica Demokratske partije Kosova (PDK), Blerta Deliu-Kodra, izjavila je da je Glauk Konjufca tokom svog govora na stranačkom savjetu priznao da nema 61 glas za formiranje nove Vlade Kosova.
"Kako je moguće da predsjednica države imenuje kandidata koji, i prije nego što ode u Skupštinu Kosova, kaže da formiranje vlade zavisi od glasova opozicije", napisala je ona na društvenim mrežama.
Predsjednik Demokratskog saveza Kosova, Lumir Abdixhiku, nazvao je sjednicu LVV-a "teatarskom predstavom", te je mandatara opisao kao "bez brojeva, bez većine i bez demokratskog legitimiteta".
"Želim vjerovati da će predsjednik Republike poštovati volju albanske većine, prije propagandnih sastanaka stranaka s punim mandatima, ali bez parlamentarne većine", napisao je na Facebooku.
S druge strane, predsjednik Alijanse za budućnost Kosova, Ramush Haradinaj, izjavio je da predsjednica nema mandat da imenuje bilo koga za formiranje vlade "bez dokaza da nominovani kandidat ima potrebnu većinu".
"Potrebna većina se dokazuje isključivo deponovanim potpisima poslanika. U svakom drugom slučaju predsjednica krši Ustav. Druga kandidatura LVV-a za vladu je samo pokušaj da se nastavi s kontrolom državnih institucija, suprotno svim ustavnim i političkim normama", napisao je Haradinaj na društvenim mrežama.
IKD: Predsjednica mora biti uvjerena da kandidat za premijera ima 61 glas
U vezi s imenovanjem novog kandidata za premijera, Gëzim Shala iz Kosovskog instituta za pravdu (IKD) izjavio je da predsjednica nema "neograničenu diskreciju" u tom procesu.
"Na osnovu presude Ustavnog suda K0103/14, predsjednica mora procijeniti koja je stranka ili koalicija najvjerovatnije u mogućnosti da predloži kandidata za premijera koji će dobiti potrebne glasove u Skupštini za formiranje nove vlade. Drugim riječima, predsjednica mora biti uvjerena da će kandidat kojeg imenuje imati potrebnu podršku u Skupštini", napisao je Shala na Facebooku.
Prema njegovim riječima, "uvjerenje" može značiti da je postignut koalicioni sporazum, da je kandidat osigurao podršku i od drugih stranaka, uz dostavljanje dokaza za to, ili putem predaje liste sa 61 potpisom.
"Ako predsjednica u nijednoj situaciji nije uvjerena da neki kandidat ima dovoljan broj glasova u Skupštini za formiranje vlade, tada mora raspisati izbore u roku od 40 dana", rekao je Shala.
Prema njegovom mišljenju, ako predsjednica Osmani preskoči ove korake i imenuje kandidata za premijera, tada "krši Ustav, presudu Ustavnog suda i narušava političku nepristrasnost".
Osmani se 31. oktobra sastala s predstavnicima političkih stranaka kako bi razgovarala o pitanju mandatara i mogućim izborima.
Nakon sastanka, Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova i Alijansa za budućnost Kosova izjavili su da ne postoji većina i da su izbori vjerovatna opcija. Kurti se nije obratio medijima.
Osmani je nakon sastanka izjavila da je Kurti zatražio sastanak prije 5. novembra – kada ističe desetodnevni rok – kako bi se utvrdilo da li se može formirati većina.
Predsjednica Vjosa Osmani se 31. oktobra sastala s predstavnicima političkih stranaka kako bi razgovarala o pitanju mandatara i mogućim izborima.
Nakon sastanka, Demokratski savez Kosova, Demokratska partija Kosova i Alijansa za budućnost Kosova izjavili su da ne postoji parlamentarna većina i da su izbori vjerovatna opcija. Kurti se nije obratio medijima.
Osmani je nakon sastanka izjavila da je Kurti zatražio sastanak prije 5. novembra – kada ističe desetodnevni rok – kako bi se utvrdilo da li se može formirati većina.
Osmani je izjavila da je Ustav obavezuje da učini sve kako bi se izbjegli vanredni izbori.
Prema Ustavu Kosova, pravo na prvog kandidata za premijera pripada stranci koja je osvojila najviše glasova, dok je izbor drugog kandidata u nadležnosti predsjednice, koja odlučuje koga će imenovati.
Kurtijeva stranka pobijedila je na izborima održanim 9. februara, ali nije osvojila dovoljan broj poslaničkih mjesta u Skupštini koji bi joj omogućio da samostalno formira Vladu bez saradnje s drugim strankama.
Na tim izborima Demokratska partija Kosova (PDK) osvojila je 24 mjesta, Demokratski savez Kosova (LDK) 20 mjesta, Alijansa za budućnost Kosova (AAK) pet mjesta, a Socijaldemokratska inicijativa, koja je nastupila na zajedničkoj listi s AAK-om, ima tri poslanika.
Srpska lista ima devet od deset zagarantovanih mjesta za srpsku manjinu, dok jedno mjesto pripada stranci Nenada Rašića. Ostalih deset mjesta pripada predstavnicima drugih manjinskih zajednica.
