Od izbora do izbora... Neki ih opisuju kao nužno zlo.
Kako god bilo, ovo je sada definitivno realnost za Kosovo, posle odluke predsednice zemlje Vjose Osmani da raspusti Skupštinu i odredi 28. decembar kao datum za održavanje novog izbornog procesa.
Stranke koje su imale mesta u Skupštini smatrale su da nije moguće dogovoriti koaliciju za upravljanje zemljom i za usvajanje makar nekoliko veoma važnih predloga zakona: državni budžet za sledeću godinu ili ratifikacija međunarodnih sporazuma vrednih više od 200 miliona evra.
Mesecima unazad stranke su se međusobno krivile za ove i mnoge druge zastoje. Da li će se takav pristup okončati posle novih izbora?
Možda se stvari mogu promeniti, sada kada je Bedri Hamza na čelu Demokratske partije Kosova (PDK).
Za razliku od svog prethodnika, Hamza je u roku od nekoliko dana dva puta ponovio da nema crvenih linija ni prema kome i da će težiti saradnji za dobrobit zemlje.
Za neke je bilo i iznenađenje čestitka koju je dobio od vršioca dužnosti premijera Aljbina Kurtija (Albina), koji je takođe lider Pokreta Samoopredeljenje, stranke koja je osvojila najviše glasova 9. februara.
Prema političkom analitičaru Artanu Muhadžiriju (Muhaxiri), ove dve partije nisu spremne da naprave ne veće kompromise kako bi ušle u postizbornu koaliciju, iako napominje da politički sistem na Kosovu nameće saradnju.
"Čestitke gospodina Kurtija su signal za imidž, to je više simboličan potez nego što ima stvarnu težinu, jer je dobro poznat pristup gospodina Kurtija prema potencijalnim političkim saveznicima. Ne verujem da, uz sav taj animozitet i jaz, koji Kurti i Samoopredeljenje izražavaju prema DPK, postoji realna šansa za zaokret od 180 stepeni i plodnu saradnju te dve partije", rekao je on za RSE.
Donika Emini, istraživačica u Savetovanu grupu javnu politiku Balkan u Evropi (BiEPAG), ocenjuje da je Kosovu potrebna velika koalicija i da bi to mogle da naprave te dve partije.
"Potencijalna saradnja bi, naravno, uzdrmala tradicionalna uporišta DPK-a. Međutim, u DPK-u smo videli da je postojalo snažno suočavanje tradicionalnog uporišta, tradicionalnih birača DPK-a i progresivnog krila, koje je imalo za cilj da razvoj partije u Prištini", kaže ona za RSE.
Međutim, prema njenim rečima, u eventualnim pregovorima će se razmatrati i položaj predsednika, pošto mandat Osmani ističe u aprilu 2026. godine.
"Nemamo vremena za gubljenje, pošto smo potpuno izgubili čitavu 2025. godinu, zato ova saradnja može biti potpuno prirodna. Politička situacija je veoma nejasna, zavisi od toga kako će se stranke ponašati jedna prema drugoj tokom kampanje, jer tu možemo videti gde postoje potencijalne naklonosti", dodala je Emini.
S druge strane, ona takođe podseća da DPK stalno računa na scenario potencijalnog povratka Hašima Tačija (Hashim Thaci), posle završetka procesa u Hagu, gde mu se sudi za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, koje on negira.
"To se još ne zna, ali može biti jedna od potencijalnih jednačina koje treba imati na umu", dodala je ona.
Šta očekuje Bedrija Hamzu?
Novi lider DPK, prema politikologu Driteru Arifiju, nosi veliki teret na svojim plećima.
On veruje da Hamza ima mnogo posla, zbog trvenja unutar stranke.
"Bedri Hamza se vidi kao osoba koja može da ujedini nezadovoljstva različitih grupa, odnosno da ih kanališe na različite načine svojim menadžerskim sposobnostima. To je možda treći put, kako bi se izbegla još dublja trvenja uoči nacionalnih izbora", rekao je on za RSE.
Prema Muhadžiriju, najveći izazov Hamze biće osvežavanje kadrova unutar stranke.
"On nužno mora da ojača svoj autoritet u donošenju odluka unutar stranke, da dokaže da može autonomno da odlučuje, da ima viziju i da traži resurse unutar struktura DPK-a, kako bi u kvalitativnom i vizuelnom smislu osvežio prisustvo DPK u javnosti, jer ako nastavi sa starim strukturama, neće imati uspeha", rekao je on.
Na konvenciji DPK 17. novembra Hamza nije imao protivkandidata.
Primedbe na 28. decembar
Hamza je, kao i lideri nekoliko drugih velikih albanskih partija, rekao da bi više voleli 21. decembar kao datum za održavanje novih izbora.
Međutim, prema predsednici Osmani, 21. decembar nije bio moguć datum, zbog izlaska Centralne izborne komisije iz procesa lokalnih izbora i drugih tenderskih procedura.
Samoopredeljenje je ranije saopštilo da preferira 28. decembar, kao i Faton Peci iz partije Usudi se (Guxo), koja je u koaliciji sa Samoopredeljenjem.
Prema Arifiju, predsednica nije trebalo da ide protiv volje velikih albanskih partija.
Muhadžiri dotle kaže da bi 28. decembar mogao da iskrivi volju građana, bilo zbog putovanja ili zbog opšteg prazničnog konteksta.
Obojica smatraju da izbori nisu idealni, ali da su neizbežni u trenutnoj situaciji.
Oni ne očekuju novine u stranačkim programima, niti nova kadrovska rešenja unutar partija.