Više od 840 miliona žena širom svijeta preživjelo je neki oblik nasilja, a za mnoge ono počinje još u djetinjstvu. Umjesto školskih klupa, hiljade djevojčica završavaju u brakovima. Među njima je i Nina iz Bosne i Hercegovine.
Kada pogleda u svoju prošlost Nina kaže da je ono što je preživjela bilo nasilje. Nju su, kada je imala 11 godina, roditelji udali za osobu koja je po godinama, kako kaže mogla da joj bude otac.
"Otac i majka su me prodali," priča ona za Radio Slobodna Evropa. "Ja sam vikala neću da se udam, htjela sam se ubiti, bila sam dijete, maloljetna, nisam imala ni ličnu kartu."
Njena sudbina, nažalost, nije izolovana. Svake tri sekunde jedna djevojčica bude udata pokazuju podaci UNICEF-a. U Bosni i Hercegovini, kao i u značajnom broju zemalja, legalna dob za stupanje u brak je 18 godina.
Izuzeci se mogu napraviti sa 16 godina ukoliko se utvrdi da postoje opravdani razlozi da je osoba sposobna za vršenje dužnosti koje proizlaze iz braka. I da je brak u njenom interesu.
Istraživanje predstavljeno u izvještaju organizacije Plan International navodi da od 148 zemalja u kojima je donja granica za brak 18 godina, skoro 75 posto ima uvedene i izuzetke.
No, Nina je imala 11 godina, u školu nije išla, nije znala ni gdje se nalazi i svaki dan je trpila maltretiranje.
"Samo maltretiranje, tuča, batine. Nije me puštao u grad, nisam znala ni gdje je opština."
Rani brak oduzme djevojčicama djetinjstvo, kaže Isobel Fergus, menadžerica za istraživanja u Plan International, organizaciji koja radi sa djecom i djevojčicama u 80 zemalja svijeta.
Djevojčice u tako ranoj dobi ne mogu da obavljaju "tradicionalne uloge" i da budu majke i supruge.
"Djevojka iz Zambije koju su udali kada je imala 13 godina za muškarca od 25 godina opisivala nam je koliko joj je bilo teško da odgaja dijete kada je i ona sama bila dijete u tom momentu", priča Fergus, koja je radila na istraživanju o maloljetničkim brakovima sa 200 djevojaka i žena koje su udate kao djeca.
Dodaje i da djevojčice koje se udaju često ne mogu da nastave školovanje, suočavaju se sa povećanim rizikom od nasilja, komplikacija u trudnoćama i drugim zdravstvenim problemima.
Nije romska tradicija
Nina, koja živi u centralnoj Bosni i Hercegovini i čiji je stvarni identitet poznat redakciji, bila je u braku pet godina, dobila troje djece, trajno oštećenje živca i preživjela brojne trenutke izuzetnog nasilja, uključujući i prijetnju pištoljem.
Njen slučaj nije jedini ni u BiH. Iako i dalje ima dosta slučajeva maloljetničkih brakova, Indira Bajramović iz ženske romske organizacije Bolja budućnost u Tuzli naglašava da je "sve više takvih slučajeva u ruralnim područjima i neromskoj populaciji."
Kada je godinama kasnije Nina uspjela da napusti supruga, otac joj je rekao da se kaje što su je udali mladi i dodao "to je kod nas tako običaj." No Bajramović kaže da su možda takvi brakovi negdje tradicija, "ali ne i kod Roma."
"Tako da ne možemo više govoriti samo o romskoj populaciji, nego moramo gledati globalno na takve slučajeve."
No, upravo su neformalna pravila, uz rupe u zakonu i njegove slabe primjene, među glavnim razlozima zašto su maloljetnički brakovi i dalje prisutni smatra stručnjakinja iz Plan International.
"Možda nisu vjenčani u očima države, ali jesu u očima svoje zajednice kroz neku vrstu rituala. I, očito, zato što ove prakse više, pretpostavljam, nisu baš vidljive državi, mnogo ih je teže otkriti, nadzirati i osporavati."
Siromaštvo nije opravdanje
Maloljetnički brak je globalni izazov i kako navodi UNICEF "fundamentalno kršenje ljudskih prava".
Širom svijeta 640 miliona djevojčica i žena udato je tokom djetinjstva. Godišnje skoro 12 miliona djevojčica postanu supruge prije punoljetstva. Stručnjaci kažu da su siromaštvo i ekonomske teškoće najčešći uzroci zbog kojih dolazi do ovoga.
Razlog može biti siromaštvo, ali kako kaže Bajramović to ne može biti opravdanje.
"Ima dosta siromašnih pa to ne rade. Nema za to opravdanja."
Prevencija je u suštini borbe protiv maloljetničkih brakova, smatra ona. Njena organizacija radi direktno u zajednici gdje razgovaraju o ovom problemu.
"Prema našem zadnjem istraživanju preko 90 posto učesnika u romskim zajednicama reklo je da to nije ni kultura ni tradicija Roma i da nisu za tako nešto, što je napredak."
No, za borbu protiv maloljetničkih brakova potreban je rad na više nivoa. Isobel Fergus iz Plan International kaže da se moraju riješiti uzroci problema.
"A to znači osigurati ekonomsku podršku porodicama. Zatim, zadržati djevojčice u školama je jedan od ključnih načina da se spriječe dječji brakovi. I naravno zakonsko postavljanje minimalne dobi za brak na 18 godina bez izuzetaka."
Ostanak u školi je ono što su svojim kćerkama poželjele i sve ispitanice istraživanja na kojem su radili u Plan International.
Fergus pojašnjava da su razgovarali sa preko 200 djevojaka koje su udate kao maloljetne i da su sve, pa čak i one koje kažu da su sretne u brakovima, rekle da ne bi željele istu sudbinu svom djetetu.
"Želim drugačiji život. Želim da moje dijete ide u školu, da bude nezavisno", bili su samo neki od odgovora pojašnjava Fergus.
Isto mišljenje ima i Indira Bajramović, koja kaže da većina djevojaka i žena sa kojima se ona susrela kaže da bi bilo bolje da su završile školu.
"Mnoge od njih bježe iz disfunkcionalnih porodica. Onda upadnu u još gore situacije.”
Potrebno ubrzano djelovanje
Nina danas ima 39 godina, novog supruga i dvoje djece.
"Ovo je brak iz ljubavi, ne maltretira me ne tuče me."
Sa djecom od prvog supruga nema kontakta i kaže ne smije da ide da ih vidi.
Iako stopa dječjih brakova globalno blago opada, navode iz Ujedinjenih nacija, svake godine milioni djevojčica i dalje izgube djetinjstvo u ranim i prisilnim brakovima. Bez ubrzanog djelovanja, svaka će nova generacija naslijediti isti krug siromaštva, nejednakosti i nasilja.
UNICEF navodi da je neophodni poboljšati ekonomsku nezavisnost djevojčica obzirom da je siromaštvo glavni uzrok dječjih brakova. Dalje, unaprijediti obrazovanje, životne vještine kao i fokusiranje na seksualno i reproduktivno zdravlje.
"Zakonske reforme, promjene politika i ciljane podrške sektorima zdravstva, obrazovanja i zaštite djece ojačat će ove napore i stvoriti okruženja u kojima se djevojčice cijene zbog mnogo više od njihovog bračnog statusa," navode iz UNICEF-a.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričaj mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.