U neslaganju sa činjenicama, makar nekim svojim dijelovima, je tekst deklaracije koja je predložena Narodnoj skupštini bh. entiteta Republike Srpske (RS), a koja se tiče migranata.
Dokument je podnio Milorad Dodik, predsjednik entiteta. U njemu navodi, između ostalog, da se migranti, uglavnom, "usmjeravaju na srpska područja", iako se svi migrantski kampovi nalaze na teritoriji drugog entiteta, Federacije BiH.
Deklaracijom Dodik traži da se poslanici izjasne kako je RS protiv bilo kakvog plana za deportaciju migranata iz Velike Britanije ili Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu, a naročito na entitetsku teritoriju.
Navodi se, takođe, da ti planovi "predstavljaju kontinuitet nastojanja da se dugoročno izmjeni demografska struktura na prostorima RS".
Takođe je zadužena Vlada RS da "fizički i institucionalno" spriječi otvaranje bilo kakvih kampova.
O tome će Parlament raspravljati 1. jula.
"Vlast u RS sama izmisli neku opasnost, a onda nas sama spasi od te opasnosti. Trebamo da joj budemo izgleda zahvalni zbog te, prizemne, primitivne i nedopustive manipulacije", kaže za RSE Branko Todorović, predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava BiH.
O kakvom planu se radi?
Tokom marta, britanski BBC je objavio informaciju da vlasti u Londonu planiraju da predlože nekoliko zemalja na Zapadnom Balkanu, kao potencijalne lokacije u koje bi – u zamjenu za novčanu naknadu – bili vraćeni tražioci azila čiji su zahtjevi odbijeni.
Tu informaciju je potvrdio britanski premijer Kir (Keir) Starmer na konferenciji za medije sredinom maja, prilikom službene posjete Albaniji.
Do sada, nije poznato da li su bilo kakvi sporazumi zvanično sklopljeni.
U tzv. "bijeloj knjizi" (white paper) o vraćanju kontrole nad imigracionim sistemom, koju je britanska Vlada uputila Parlamentu tokom maja, uopšte se ne pominje slanje migranata na Zapadni Balkan.
Dokument se, uglavnom, fokusira na smanjenje migracija u Veliku Britaniju, jačanje pogranične kontrole, smanjenje zavisnosti od niskokvalifikovane radne snage iz inostranstva, te promociju integracije.
Plan za deportaciju osoba čiji zahtjev za azil je odbijen, predložila je i Evropska komisija, ali nije odredila lokacije.
Prema "Bloombergu", američka administracija, takođe, pokušava da ubijedi nekoliko balkanskih zemalja da prime migrante koji su deportovani iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Iz Stejt Departmenta je 6. juna rečeno za RSE da su zemlje balkanskog regiona uključene u kontakte u okviru šire američke strategije deportacije stranih državljana bez regulisanog statusa.
Predstavnici organizacije Human Rights Watch su u maju boravili u migrantskim kampovima u BiH. Ranije je iz ove organizacije rečeno za RSE da bi zapadne zemlje trebalo više da sarađuju sa državama Zapadnog Balkana na ovom pitanju, umjesto da ih pretrpavaju migrantima.
Za sada je samo Vlada Kosova u regiji Zapadnog Balkana, pokazala spremnost da sarađuje sa Sjedinjenim Državama u vezi sa prihvatanjem i privremenim smeštajem državljana trećih zemalja na teritoriji Kosova.
Migranti u Banjaluci u potrazi za poslom
U najvećem gradu RS, Banjaluci, posljednjih godina sve češće dolaze migranti iz azijskih zemalja u potrazi za poslom.
Oni se, uglavnom, bave fizičkim poslovima – na gradilištima, u pekarskoj industriji, u dostavi hrane.
Banjalučanin Slavko ih je, kako kaže, viđao, te se, uglavnom, kreću po grupama.
"Oni rade tamo u Indiji za dolar dnevno, ovdje rade za recimo 10, i to njima odgovara, oni šalju pare svojima da prežive ", naglasio je Slavko.
Vanja Stokić ističe da prema njenom iskustvu, tema migracija nije bliska građanima u RS, jer nemaju lični kontakt sa izbjeglicama i migrantima.
Ipak, kaže da neki saosjećaju sa migrantima, te su im preko nje slali pomoć.
"Čak su mi nekoliko puta javljali kad u Banjaluci vide policiju koja je zaustavila grupu migranata, pa su tražili od mene da ih zaštitim ako ikako mogu", kazala je ona.
'Kobajagi' napadi i 'izmišljanje' problema
U prethodnih 10 godina, otkad su migranti iz Azije i Afrike počeli da dolaze u Evropu, vlasti u Banjaluci su, uglavnom, imale oštar stav prema njima, uz žestoko protivljenje bilo kakvim kampovima u RS.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova RS, u prvih pet mjeseci ove godine na teritoriji tog entiteta otkriveno je 126 migranata, što je četiri puta manje nego u istom periodu prošle godine.
Takođe navode da je broj dolazaka u stalnom padu u prethodnih pet godina.
Ovo je tipična igra "neko nas kobajagi napada, a mi se kao branimo", kaže za RSE Vanja Stokić, urednica portala "E trafika" koja često izvještava o migrantima koji prolaze kroz BiH.
"Dodik je do sada uspijevao da teritoriju RS održi 'čistom' od prihvatnih centara, mislim da će tako i ostati", kazala je Stokić.
Podsjeća da od dolaska prvih izbjeglica i migranata u BiH 2018. godine", vlasti RS imaju izrazito negativan stav prema njima i odbijaju bilo kakav kontakt".
"Pod kontaktom mislim na otvaranje prihvatnih centara, ali smo imali i situacije da kordon policije dežura na autobuskoj stanici u Banjaluci i čeka autobuse iz Sarajeva, kako bi spriječili migrante da izađu u ovom gradu", kaže ona.
Branko Todorović kaže da entitetski Parlament, "izmišlja" probleme, umjesto da raspravlja o tome kako stotine hiljada mladih odlaze iz zemlje.
"Jednu poluinformaciju, iz medija, sa interneta, najviši predstavnici RS koriste da bi uklonili pažnju od izuzetno ozbiljnih, velikih problema, korupcionaških afera, odsustva vladavine prava i objektivne krize u kojoj se nalazimo", naglasio je Todorović.
On ocjenjuje da se u ovoj situaciji vlast "pojavljuje kao tobože neki spasilac i zaštitnik Republike Srpske".
"Zaista jeftina i prizemna demagogija i isprazno mlaćenje prazne slame u NSRS. Nažalost to smo vidjeli u proteklim godnama vrlo često, da se poslanici bave više onako radi marketinga, nekim izmišljenim temama kao što je ova, a da se ne bave suštinskim pitanjima", izjavio je Todorović.
Podsjeća da su u mnogim gradovima RS naseljeni radnici iz azijskih i afričkih zemalja.
"Ne smetaju vlastima u RS kada dolaze iz istih zemalja ljudi koji su ekonomski migranti, kad ovdje rade, a od ovih, navodno drugih nekih migranata, se želi napraviti bauk terorizma, opasnosti, promjene etničke slike BiH i u svakom slučaju se žele prikazati u krajnje negativnom svjetlu", naglasio je on.
Koliko migranata se nalazi u BiH?
U BiH se nalaze četiri privremena prihvatna centra za migrante – Ušivak i Blažuj kod Sarajeva, te Lipa i Borići u Bihaću, na sjeverozapadu zemlje.
Prema podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u ovim kampovima je sredinom juna boravila 641 osoba – od ukupnog kapaciteta većeg od 4.500.
Među njima je najviše osoba iz Avganistana, oko jedne četvrtine.
"Većina migranata se upućuje ka Sarajevu, a zatim putuje prema Bihaću kako bi pokušali preći granicu s Hrvatskom na području Velike Kladuše", navode iz IOM-a.
Podaci Ministarstva bezbjednosti BiH pokazuju da je u prvih pet mjeseci ove godine, u zemlju ušlo nešto manje od 4.000 migranata , što je 62 posto manje nego u istom periodu prošle godine, kada ih je ušlo oko 10.500.