U Evropskoj uniji 2011. godina bit će proglašena godinom volontiranja. Svaki treći građanin Evropske unije dio je volonterskog pokreta, dok u Bosni i Hercegovini svijest o značaju volontiranja za razvoj društva još nije dovoljno razvijena. Samo pet posto Bosanaca i Hercegovaca volontira.
Mlada Sarajka Vedrana Zaimović već godinu dana volontira u dvije ustanove koje se bave pružanjem pomoći osobama sa intelektualnim poteškoćama.
Inače, prema podacima mreže "Volontiram", u Bosni i Hercegovini ima oko 2.000 osoba, uglavnom mladih, koje poklanjaju svoje slobodne vrijeme u korist pojedinaca i zajednice.
Najčešće daju doprinos poboljšanju stanja u socijalnom sektoru, pružajući pomoć starima i osobama sa invaliditetom. Na pitanje šta za nju znači volontirati, Vedrana odgovara:
„Na ovaj način stječem određene vještine koje vjerovatno ne bih mogla na drugi način steći. Jednostavno, to vidim kao jedan način na koji bih mogla danas-sutra da se zaposlim. Lijepo je pomoći tim osobama s intelektualnim teškoćama, i oni su vrijedni u našem društvu. Nažalost, još uvijek su marginalizirani. Ljudi ne uviđaju značaj koji ima rad sa takvim osobama. Mislim da im trebamo posvetiti malo više pažnje i dati im malo više podrške.“
Volontarizam doprinosi razvoju ličnosti mladih ljudi, s jedne strane, a s druge, donosi koristi lokalnoj zajednici. Ipak, u odnosu na građane Evropske unije, još uvijek je mali broj Bosanaca i Hercegovaca koji žele volontirati.
Jedan od stubova društva
Rad onih koji su uključeni u dobrovoljne aktivnosti nije zanemarljiv, kaže Sabina Čano, koordinator Lokalnog volonterskog servisa Sarajevo.
„Moram priznati da mnogo manje ljudi volontira. Ja se nadam da će to da se promijeni. Interesantan je podatak da u Lokalnom volonterskom servisu Sarajevo volonteri obave jedanaest hiljada volonterskih sati. Ako biste nekog morali platiti za taj rad, morali biste izdvojiti 60 hiljada maraka, što znači da taj rad zaista vrijedi“, kaže Čano.
Kako bi se regulisala prava i obaveze volontera, potrebno je donijeti zakon o volontarizmu. U Republici Srpskoj već postoji zakon, ali se ne provodi u praksi. A u Federaciji, zakonsko rješenje je još u formi nacrta i potrebno ga je što prije usvojiti.
Rezidentni kordinator UN-a za BiH, Juri Afanisijev, poziva predstavnike vlasti da donesu zakone što prije, kako bi se dobrovoljni rad u BiH razvijao slično zemljama Evropske unije.
„Vrlo je teško mladim ljudima reći da bez zakona, bez zakonski regulirane volonterske aktivnosti, odu i volonterski se bave unutar civilnog društva. Zbog toga apeliramo na organe vlasti da što prije razmotre nacrt zakona o volonterskim aktivnosti u Federaciji koji već postoji – kako bi se i na taj način u potpunosti realizirao potencijal koji zaista postoji među mladima“, kaže Afanisijev.
Volonteri ulažu svoju energiju tamo gdje to oni žele i nihov rad je značajan stub demokratskog društva, ističe šef Misije OSCE-a u BiH, Geri Robinson.
"Osnovni način za jačanje volonterizma je da se razvije kapacitet građana, da se uključe u društvena dešavanja. Vrlo često tu se radi o lokalnom uključivanju - kao što su škole - međutim, ima akcija koje se provode i na državnom nivou. Isto tako, gledajući sa druge strane, pravno gledano ili kada su u pitanju ljudska prava, mislimo da je vrlo potrebno da pojednici znaju koja su im prava i kako ih ostvariti”, navodi Robinson.
Ujedinjene nacije 2010. godine obilježile su 40 godina volontiranja, dok je u Evropskoj uniji obilježeno tek 10 godina volonterizma.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Mlada Sarajka Vedrana Zaimović već godinu dana volontira u dvije ustanove koje se bave pružanjem pomoći osobama sa intelektualnim poteškoćama.
Inače, prema podacima mreže "Volontiram", u Bosni i Hercegovini ima oko 2.000 osoba, uglavnom mladih, koje poklanjaju svoje slobodne vrijeme u korist pojedinaca i zajednice.
Najčešće daju doprinos poboljšanju stanja u socijalnom sektoru, pružajući pomoć starima i osobama sa invaliditetom. Na pitanje šta za nju znači volontirati, Vedrana odgovara:
„Na ovaj način stječem određene vještine koje vjerovatno ne bih mogla na drugi način steći. Jednostavno, to vidim kao jedan način na koji bih mogla danas-sutra da se zaposlim. Lijepo je pomoći tim osobama s intelektualnim teškoćama, i oni su vrijedni u našem društvu. Nažalost, još uvijek su marginalizirani. Ljudi ne uviđaju značaj koji ima rad sa takvim osobama. Mislim da im trebamo posvetiti malo više pažnje i dati im malo više podrške.“
Volontarizam doprinosi razvoju ličnosti mladih ljudi, s jedne strane, a s druge, donosi koristi lokalnoj zajednici. Ipak, u odnosu na građane Evropske unije, još uvijek je mali broj Bosanaca i Hercegovaca koji žele volontirati.
Jedan od stubova društva
Rad onih koji su uključeni u dobrovoljne aktivnosti nije zanemarljiv, kaže Sabina Čano, koordinator Lokalnog volonterskog servisa Sarajevo.
„Moram priznati da mnogo manje ljudi volontira. Ja se nadam da će to da se promijeni. Interesantan je podatak da u Lokalnom volonterskom servisu Sarajevo volonteri obave jedanaest hiljada volonterskih sati. Ako biste nekog morali platiti za taj rad, morali biste izdvojiti 60 hiljada maraka, što znači da taj rad zaista vrijedi“, kaže Čano.
Kako bi se regulisala prava i obaveze volontera, potrebno je donijeti zakon o volontarizmu. U Republici Srpskoj već postoji zakon, ali se ne provodi u praksi. A u Federaciji, zakonsko rješenje je još u formi nacrta i potrebno ga je što prije usvojiti.
Rezidentni kordinator UN-a za BiH, Juri Afanisijev, poziva predstavnike vlasti da donesu zakone što prije, kako bi se dobrovoljni rad u BiH razvijao slično zemljama Evropske unije.
„Vrlo je teško mladim ljudima reći da bez zakona, bez zakonski regulirane volonterske aktivnosti, odu i volonterski se bave unutar civilnog društva. Zbog toga apeliramo na organe vlasti da što prije razmotre nacrt zakona o volonterskim aktivnosti u Federaciji koji već postoji – kako bi se i na taj način u potpunosti realizirao potencijal koji zaista postoji među mladima“, kaže Afanisijev.
Volonteri ulažu svoju energiju tamo gdje to oni žele i nihov rad je značajan stub demokratskog društva, ističe šef Misije OSCE-a u BiH, Geri Robinson.
"Osnovni način za jačanje volonterizma je da se razvije kapacitet građana, da se uključe u društvena dešavanja. Vrlo često tu se radi o lokalnom uključivanju - kao što su škole - međutim, ima akcija koje se provode i na državnom nivou. Isto tako, gledajući sa druge strane, pravno gledano ili kada su u pitanju ljudska prava, mislimo da je vrlo potrebno da pojednici znaju koja su im prava i kako ih ostvariti”, navodi Robinson.
Ujedinjene nacije 2010. godine obilježile su 40 godina volontiranja, dok je u Evropskoj uniji obilježeno tek 10 godina volonterizma.
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
