Zastupnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine vratio je prijedlog ovogodišnjeg budžeta na doradu Predsjedništvu BiH, uz zaključak da nije analitički i sadržajno strukturiran te da ne može biti realiziran.
O budžetu, koji do danas nije usvojen zbog višemjesečnih političkih blokada i raspada državne koalicije, trebalo je biti odlučivano na hitnoj sjednici ovog doma.
No, umjesto rasprave o tom dokumentu, na prijedlog klubova Naše stranke, Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Naroda i pravde, koje su dio vladajuće državne koalicije, usvojen je zaključak da bude vraćen predlagaču.
Zastupnik Naše stranke Predrag Kojović kazao je da se zaključak o nedostacima odnosi na dio budžeta, koji se tiče povećanje plaća vojnicima, policajcima i dijelu državnih službenika.
"Ljudi koji rade u Ministarstvu financija BiH kažu da, ako danas usvojimo ovaj budžet, neće biti u mogućnosti da realiziju dio koji se odnosi na povećanje plata", kazao je.
Predsjedništvo BiH predložilo je 19. augusta budžet za 2025. godinu u iznosu od oko 795 miliona eura, nakon što je dva puta odbilo prijedlog državnog Ministarstva financija BiH.
Za budžet su glasali članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je protiv bila Željka Cvijanović iz Republike Srpske.
Dokument sada moraju potvrditi oba doma Parlamenta BiH da bi stupio na snagu.
'Tehničke i ekonomske manjkavosti'
Obraćajući se na početku zasjedanja Zastupničkog doma, predloženi budžet je kritizirao i zamjenik državnog ministra financija Muhamed Hasanović, ističući da ga je "dobio kasno, odnosno u ponedjeljak u 10 sati" i da u tehničkom i ekonomskom smislu ima manjkavosti.
"Stoga, nije racionalno ni da obrazlažem budžet. Imamo situaciju da su planirana sredstva u ukupnom iznosu i nisu da, tako kažem, 'razbijena' po institucijama, pa je suštinski neprovodiv", kazao je Hasanović.
Nakon ovog izlaganja, pojedini zastupnici su Hasanoviću spočitali da je, prije nekoliko dana, pohvalno govorio o predloženom budžetu.
Također, većina zastupnika, koja je sudjelovala u raspravi, kritizirala je rukovodstvo Zastupničkog doma zbog održavanja hitne sjednice u postojećim okolnostima.
Branislav Borenović, zastupnik opozicijske Partije demokratskog progresa (PDP), nazvao je predloženi budžet "skalamerijom", ističući da je Zastupnički dom uvučen u jedan od "najskandaloznijih momenata".
"Kako je uopšte ovakav dokument mogao doći u Parlament BiH? Kako su to dozvolili članovi Predsjedništva BiH i zašto nisu iskorisitli mehanizme da nam šalju usaglašen dokument", kazao je Borenović.
Šerif Špago, iz opozicijske Stranke demokratske akcije (SDA), kazao je da sjednica nije bila pripremljena, ni tehnički ni na druge načine.
"Ovo zakazivanje će izazvati još veće negodovanje javnosti. Devet mjeseci se čeka na budžet, a kad smo došli ovdje vidjeli smo da materijal ne zadovoljova potrebne zakonske odredbe", kazao je Špago.
Podršku prijedlogu budžeta dao je, tokom sjednice, zastupnik SDP-a Saša Magazinović, ističući da se nada da će njegove tehničke, a ne suštinske izmjene, biti urađene u najkraćem roku.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Marinko Čavara (Hrvatska demokratska zajednica BiH) kazao je da će, ukoliko Predsjedništvo BiH na vrijeme dostavi novi prijedlog, o budžetu ponovo biti raspravljeno 11. septembra.
Bez usvojenog budžeta i na osnovu odluke o privremenom financiranju, državne institucije trenutno mogu financirati samo tekuće izdatke poput plaća i vraćanja duga prema stranim kreditorima.
Ranije su, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, čiji kadar Srđan Amidžić je državni ministar financija i trezora, najavili su da neće podržati prijedlog budžeta koji je uputilo Predsejdništvo BiH.
Naknadno su i iz opozicije iz Republike Srpske (RS) istaknuli da ni oni neće podržati ni hitnu proceduru ni predloženi budžet, jer nisu suglasni s prijedlogom da se financijski pomognu institucije kulture od značaja za državu.
Bez glasova iz RS-a budžet ne može biti usvojen, jer je, osim opće, potrebna i "entitetska većina".
U Prijedlogu budžeta koje je uputilo Predsjedništvo BiH su predviđena sredstva za održavanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat. U planu su i dodatna izdvajanja za Oružane snage BiH, uključujući opremanje i nabavku naoružanja.
Budžet obuhvata i financiranje institucija kulture od državnog značaja, poput Zemaljskog muzeja, Historijskog muzeja, Nacionalne i univerzitetske biblioteke te Umjetničke galerije BiH.
Status tih institucija godinama je neriješen, a visoki predstavnik Christian Schmidt ranije je zatražio da se to zakonski uredi.
• Ukupan budžet BiH s transferima, rezervama i otplatom kredita: 1.555.500.000 maraka (795,3 miliona eura).
• Planirani budžet za 75 državnih institucija i agencija: 1.485.604.000 maraka (759,7 miliona eura).
Povećanja budžeta u odnosu na prijedlog Ministarstva financija BiH:
• Centralna izborna komisija BiH: 101.511.000 maraka (51,9 miliona eura) za nove izborne tehnologije,
• Amandman Željka Komšića: 5.000.000 maraka (oko 2,6 miliona eura) za prijevremene izbore u Republici Srpskoj,
• Ministarstvo odbrane BiH: 28.120.000 maraka (14,4 miliona eura),
Obavještajno-sigurnosna agencija BiH: 4.500.000 maraka (2,3 miliona eura),
• Granična policija BiH: 6.700.000 maraka (3,4 miliona eura),
• Direkcija za koordinaciju policijskih tijela koja se bavi osiguranjem VIP osoba: 2.500.000 maraka (1,3 miliona eura) i
• Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA: 962.000 maraka (492.000 eura).
Smanjenja budžeta u odnosu na prijedlog Ministarstva financija BiH:
• Uprava za indirektno oporezivanje: 16.668.000 maraka (8,5 miliona eura),
• Ured za veterinarstvo: 3.884.000 maraka (dva miliona eura),
• Uprava za zaštitu zdravlja bilja: 911.000 maraka (466.000 eura),
• Ministarstvo sigurnosti BiH: 915.000 maraka (468.000 eura) i
• Ministarstvo pravde BiH: 409.000 maraka (209.000 eura).
Direktni transferi za kulturu:
• Zemaljski muzej BiH: 3.000.000 maraka (1,53 miliona eura),
• Historijski muzej BiH: 800.000 KM (409.000 eura),
• Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH: 400.000 maraka (204.000 eura),
• Umjetnička galerija BiH: 400.000 maraka (204.000 eura),
• Biblioteka za slijepa i slabovidna lica: 800.000 maraka (409.000 eura),
• Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH: 2.000.000 maraka (1,02 miliona eura),
• Kinoteka BiH: 500.000 maraka (255.000 eura).
Transfer BHRT-u: 22.000.000 maraka (11,25 miliona eura) za otplatu dugova i obaveza.
Zbog neusvajanja budžeta za 2025. godinu ugrožen je rad brojnih institucija, među kojima su agencija koja je nadležna za izdavanje svih ličnih dokumenata ili Suda Bosne i Hercegovine.
U međuvremenu, entiteti Republika Srpska s budžetom od oko 3,1 milijardu eura i Federacija BiH s oko 4,2 milijarde eura funkcioniraju prema vlastitim planovima za 2025. godinu.
