Crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je u 17. novembra da je djelovanje ambasadora Rusije Aleksandra Lukašika "apsolutno neprihvatljivo" i da predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore.
Ruski ambasador je pozvan na razgovor u Ministarstvo, nakon što je kritikovao crnogorske institucija.
"Ruskom ambasadoru je jasno stavljeno do znanja da će ubuduće slične poruke biti tretirane kao namjerno neprijateljsko djelovanje, na koje će Ministarstvo adekvatno reagovati u skladu sa međunarodnim normama", navodi se u saopštenju resora vanjskih poslova.
Povod za reagovanje su Lukašikove nedavne izjave povodom odluke Skupštine o priključivanju Vojske Crne Gore mehanizmu NATO za pružanje bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu (NSATU) i njegovo negativno komentarisanje intervjua predsjednika Jakova Milatovića.
Lukašik je optužio crnogorsko rukovodstvo za "demonizaciju Rusije" i da "učvršćuje svoj status neprijateljske države prema Moskvi prateći Zapad u povećanju tenzija sa Rusijom".
Komentarišuči izjavu predsjednika Milatovića datu francuskom listu da je pristupanje Crne Gore EU najbolja strategija u borbi protiv uticaja trećih zemalja uključujući Rusiju, Lukašik je rekao da je Crna Gora uključena u sprovođenje "hibridnog rata NATO" protiv Moskve.
Ocjenjujući da Crna Gora neće dozvoliti da bilo ko ugrožava dignitet njenih institucija, iz Ministarstva vanjskih poslova ambasadoru Lukašiku je poručeno da se od Ambasade Rusije očekuje puno poštovanje crnogorskih institucija i zvaničnika:
"U vođenju vanjske politike Crna Gora ne postupa po instrukcijama bilo koje strane, već dosljedno slijedi sopstvene nacionalne i strateške interese, definisane vanjsko političkim prioritetima - članstvom u NATO i procesu pristupanja EU."
Crnogorski parlament je 12. novembra usvojio odluku o učešću u NSATU, na osnovu koje će do dva pripadnika Vojske biti upućeni u Visbaden, u Njemačku, gdje će se održavati obuka ukrajinskih vojnika.
Odluku su parlamentu na usvajanje poslali članovi Savjeta za bezbjednost i odbranu - predsjednici države, parlamenta i Vlade, Jakov Milatović, Andrija Mandić i Milojko Spajić.
U njoj se navodi da će NSATU imati logističke centre za podršku u zemljama Alijanse ida će brojati oko 700 pripadnika iz zemalja članica NATO za pružanje bezbjednosne pomoći Ukrajini.
Od 81 poslanika, za odluku je glasalo 44, dok je pet bilo protiv i dva uzdržana.
Osim poslanika vladajućeg Pokreta Evropa sad premijera Spajića, Demokrata, manjinskih stranaka i dijela opozicije, za priključenje crnogorskih vojnika u misiju NSATU je glasao i dio poslanika vladajuće Nove srpske demokratije (NSD) koja je pripadala nekadašnjem proruskom Demokratskom frontu na čijem je čelu aktuelni šef parlamenta Andrija Mandić.
Poslanički klub NSD ima devet poslanika, od kojih je četvoro podržalo upućivanje crnogorskih vojnika u NATO misiju pomoći Ukrajini, a ostali nisu prisustvovali sjednici.
Njihovi dugogodišnji partneri iz Demokratske narodne partije poslanika Milana Kneževića glasali su protiv.
Stranke nekadašnjeg Demokratskog fronta su se godinama protivile priključenju Crne Gore u NATO, zalagali su se za ukidanje sankcija Rusiji i povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova.
Ambasador Lukašik je 9. juna ove godine predao akreditivna pisma predsjedniku Milatoviću.
