Novi Zakon o industrijskim emisijama u Severnoj Makedoniji koji dozvoljava industriji da sakrije ono što sagoreva pod velom "poslovne tajne" i da dobije još dve godine za usklađivanje sa standardima EU o zagađenja, takođe dozvoljava fabrikama da legalno zagađuju iznad dozvoljenih granica – do šest meseci kontinuirano i dodatnih 500 sati godišnje.
Član 59, stav 9 novog Zakona dozvoljava operaterima da privremeno rade iznad utvrđenih graničnih vrednosti emisija do šest meseci, a dodatno predviđa godišnje prekoračenje dozvoljenih granica zagađenja do 500 sati, pri čemu se dokazi o takvom radu obezbeđuju kroz monitoring koji sprovodi sama industrija.
Zakonsko rešenje otvara prostor za "legalna kršenja", rekao je Bojan Trpevski iz Makedonskog udruženja mladih pravnika.
On smatra da to nije slučajno, već direktno prati makedonski kontekst i snažnu zavisnost države od REK Bitolja – najveće termoelektrane na ugalj pod kontrolom državne kompanije za proizvodnju električne energije Elektrane Severne Makedonije (ESM).
"Takve okolnosti se ne mogu jasno uočiti u direktivi EU. Po mom mišljenju, dopunjavanje makedonskog zakona takvim dodatnim okolnostima, kojih nema u direktivi EU, upravo je zbog zavisnosti države od REK Bitolja", rekao je Trpevski za RSE.
Severna Makedonija u procesu pristupanja EU sledi obaveze za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim zakonodavstvom, uključujući standarde Direktive o industrijskim emisijama 2010/75/EU, koja reguliše način kontrole i ograničavanja zagađenja iz velikih industrijskih postrojenja.
Glavni izvor energije i najveći zagađivač
Termoelektrana na ugalj REK Bitolj je ključna u proizvodnji električne energije u Severnoj Makedoniji, obezbeđujući između 50 i 70 odsto ukupne godišnje proizvodnje. Istovremeno, ona je glavni izvor zagađenja od sagorevanja uglja.
Prema podacima iz novog istraživanja građanske mreže Benkvoč (Benkwatch) o termoelektranama u regionu, 2024. godine dva bloka REK Bitolja su 11,4 puta prekoračila gornju granicu dozvoljene emisije sumpor-dioksida.
Shodno tome, dimnjaci REK Bitolja su 2024. godine emitovali skoro 85.000 tona sumpor-dioksida, dok je gornja granica, prema standardima Evropske energetske zajednice, oko 7.500 tona.
Time je ta elektrana na listu najvećih zagađivača u regionu, ali uprkos tome, država, novim Zakonom o industrijskim emisijama, s jedne strane kaže da se pridržava propisa EU, dok s druge strane dozvoljava postrojenjima poput REK Bitolj da prekorače dozvoljene granice zagađenja.
Pored toga, ažurirani Nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) iz 2025. godine predviđa postepeno ukidanje uglja do 2030. godine i zatvaranje oba bloka REK Bitolj u periodu 2028–2030.
Ministarstvo za životnu sredinu i prostorno planiranje do objavljivanja ovog teksta nije odgovorilo na pitanja RSE da li novi zakon otvara mogućnost legalnog prekoračenja granica emisije, da li su izuzeci namenjeni za REK Bitolj i da li je takvo rešenje u potpunosti u skladu s evropskim standardima.
Ministarstvo nije odgovorilo na prethodni upit RSE zašto Zakon uvodi mogućnost skrivanja određenih podataka pod oznakom "poslovna tajna".
U vezi s REK Bitolj, Bojan Trpevski iz Udruženja mladih pravnika ističe da je prema karakteristikama i tehnologiji termoelektrane jasno da su odredbe člana 59 kreirane upravo za nju.
Na primer, član predviđa mogućnost odstupanja od graničnih vrednosti u određenim situacijama, kao što su starost i istrošenost postrojenja, kvarovi opreme ili druge tehnološke okolnosti, koje prema Trpevskom direktno odgovaraju stvarnim uslovima u kojima posluje REK Bitolj.
Prethodni izuzeci – rad bez ekološke dozvole
Trpevski dodaje da su i prethodni izuzeci za REK Bitolj pokazali da su institucije tolerisale rad postrojenja bez ekološke dozvole, ukazujući na izmene Zakona o životnoj sredini iz 2022. godine.
On naglašava da je ključno kako će se primenjivati nove odredbe Zakona o kontroli industrijskih emisija. Iako je energetski sektor složen, u situaciji u kojoj REK Bitolj nastavlja da radi, a njeno zatvaranje je neizvesno, prema njegovim rečima, mora se hitno investirati u tehnologiju i kapacitete postrojenja kako bi se ekološki standardi dostigli u najkraćem mogućem roku.
Izuzeci od zakona, dodao je, trebalo bi da se koriste samo kao izuzeci, a ne kao opravdanja za nastavak nedostatka investicija.
RSE je ranije izvestio da novi Zakon o kontroli industrijskih emisija dozvoljava da informacije o radu velikih industrijskih postrojenja ostanu nedostupne javnosti ako se proglase "poslovnom tajnom". Ministarstvo zaštite životne sredine će odlučivati koji će podaci biti ograničeni, bez mogućnosti žalbe ili osporavanja na sudu.
Takođe, skupština je usvojila Zakon kojim se uvodi evropska praksa najboljih dostupnih tehnika i uspostavlja javni registar svih industrijskih postrojenja i njihovih emisija, ali će primena zakonskih odredbi stupiti na snagu za dve godine.