Američki predsjednik Donald Trump završio je telefonski razgovor s ruskim liderom Vladimirom Putinom kao dio novog pokušaja Bijele kuće da učvrsti primirje i zaustavi pucnjavu u ratu u Ukrajini.
Trump je nakon razgovora objavio da je ton bio "izvrstan" i da će Ukrajina i Rusija odmah početi pregovore o kraju rata. Dodao je da je o tome izvijestio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Ursulu von der Leyen, predsjednicu Evropske komisije, predsjednika Francuske Emmanuela Macrona, talijansku premijerku Giorgiu Meloni, njemačkog kancelara Friedricha Merza i predsjednika Finske Alexandera Stubba.
Putin je nakon razgovora izjavio je da je Rusija spremna sarađivati s Ukrajinom na izradi memoranduma o budućem mirovnom sporazumu, kojim bi se uključio i prekid vatre. "Na dobrom smo putu", rekao je Putin.
Dvojica čelnika razgovarala su više od dva sata, a Putin je razgovor opisao kao "informativan, iskren i vrlo koristan", prenosi RIA Novosti.
Putin se, navodno, zahvalio Trumpu na njegovoj ulozi u ponovnom pokretanju izravnih pregovora između Moskve i Kijeva.
Trump je okončanje borbi u Ukrajini učinio glavnim spoljnopolitičkim prioritetom otkako je preuzeo dužnost prije četiri mjeseca. Trump je u martu zatražio da dvije strane odmah pristanu na 30-dnevni prekid vatre. Od tada je ponovio taj zahtjev, rekavši da će sankcionirati svaku zemlju koja podriva prekid vatre.
Dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pristao na prijedlog Bijele kuće, Putin je to odbio, zahtjevajući da Kijev prvo pristane na određene preduslove, kao što su priznanje ruske aneksije ukrajinske teritorije, demilitarizacija zemlje i neutralni status.
Prije Trumpovog razgovora sa Putinom, Zelenski je ponovio svoju podršku Trumpovom prvobitnom predlogu o prekidu vatre od 30 dana.
"Ukrajina insistira na potrebi za potpunim i bezuslovnim prekidom vatre kako bi se spasili ljudski životi i uspostavili neophodni temelji za diplomatiju. Takav prekid vatre mora biti dovoljno dug i uključivati mogućnost produženja", rekao je Zelenski u postu od 19. maja na X-u.
Poslije najnovijeg Putinovog odbacivanja njegovog prijedloga o prekidu vatre od 30 dana, Trump u svom postu nije pomenuo dalje sankcije Rusiji. Umjesto toga, on je istakao prednosti koje bi Rusija mogla da dobije u trgovini sa SAD ako bi se postigao dogovor.
"Rusija želi da ostvari veliku trgovinu sa Sjedinjenim Državama kada se ovo katastrofalno 'krvavo kupanje' završi, i ja se slažem. Postoji ogromna prilika za Rusiju da stvori ogromne količine radnih mjesta i bogatstva. Njen potencijal je NEOGRANIČEN", napisao je on.
Američki senatorka Lindsey Graham (republikanac-Južna Karolina) podnijela je prošlog mjeseca prijedlog zakona kojim bi se Rusija kaznila zbog neokončavanja rata. Zapadni stručnjaci kažu da bi Trump mogao da primora Putina da sjedne za pregovarački sto pojačavanjem sankcija.
Još jedan krug zapadnih sankcija bi došao u sve teže vrijeme za rusku ekonomiju. Ekonomski rast zemlje je naglo usporio u prvom tromjesečju i mogao bi da ide ka "tvrdom slijetanju", napisao je Capital Economics u bilješci od 16. maja.
U svom obraćanju ruskim medijima nakon razgovora sa Trumpom, Putin je ponovio potrebu da se "eliminišu osnovni uzroci ove krize", pozivajući se na širenje NATO-a i želju Ukrajine da se pridruži zapadnom savezu.
"Samo treba da odredimo najefikasnije načine za kretanje ka miru", rekao je Putin.
Stephan Kieninger, nerezidentni saradnik na Američkom njemačkom institutu, rekao je da očitavanja poziva pokazuju da je postignut mali napredak.
"Nema naznaka bilo kakve promjene u poziciji Rusije", rekao je Kininger za RSE.
Eksperti kažu da Putin sada nije zainteresovan za prekid vatre, jer njegove snage imaju napredak na bojnom polju i on tek treba da postigne bilo kakve veće ciljeve.
Iako je Rusija dobila teritoriju u istočnoj Ukrajini tokom skoro 40-mjesečnog rata, ona ne kontroliše u potpunosti četiri ukrajinska regiona -- Lugansk, Donjeck, Zaporožje i Herson --za koje tvrdi da ih je anektirala. Prekid vatre sada bi ostavio Ukrajinu kao nezavisnu, dobro naoružanu zemlju.
Istanbulski susret
Trump je najavio telefonske razgovore nakon što su ruski i ukrajinski pregovarači održali sastanak licem u lice u Istanbulu – prvi put da su se dvije strane susrele još od ranih sedmica nakon što je Rusija pokrenula invaziju u februaru 2022. godine.
"Tema razgovora bit će zaustavljanje 'krvoprolića'", napisao je Trump na društvenim mrežama. "Nadam se da će to biti produktivan dan, da će doći do prekida vatre i da će se ovaj veoma nasilni rat – rat koji se nikada nije trebao desiti – konačno okončati."
Sastanci u Istanbulu, koji su uključivali odvojene razgovore sa američkim zvaničnicima, dali su samo skromne rezultate, uključujući sporazum o razmjeni do 1.000 ratnih zarobljenika. Nije postignuto obećanje o obustavi borbi, a tokom vikenda Rusija je pokrenula, kako je Ukrajina navela, jedan od svojih najvećih napada dronovima do sada.
Ruski pregovarači su, prema izvještajima, iznijeli maksimalističke zahtjeve Ukrajini – tražeći da se ukrajinske snage povuku iz oblasti koje je djelimično okupirala Rusija – te druge uslove koji su prvi put postavljeni još u proljeće 2022. godine. Te uslove su Ukrajina, kao i mnogi njeni zapadni saveznici, u više navrata odbacili kao neprihvatljive.
"Rusija je potpuno zaglavljena u prošlosti, odbija prekid vatre i stalno se poziva na sastanke iz Istanbula iz 2022. godine, pokušavajući nametnuti iste apsurdne zahtjeve kao i prije tri godine", izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha na platformi X. "Ovo je još jedan razlog zašto se pritisak na Rusiju mora pojačati. Moskva mora konačno razumjeti posljedice opstrukcije mirovnog procesa."
Nakon početnih napetosti s Kijevom, frustracije Bijele kuće sada su usmjerene prema Moskvi, a ton javnih izjava američkih zvaničnika postaje sve oštriji. Trump je sugerisao da ga Putin "zavlači" i traži nove razgovore bez stvarne namjere da postigne mir.
"Da li nas zavlače? E pa, to pokušavamo otkriti", rekao je državni sekretar Marco Rubio u intervjuu za CBS News.
"S jedne strane, pokušavamo postići mir i okončati jedan vrlo krvav, skup i destruktivan rat, pa je određena doza strpljenja potrebna", rekao je Rubio. "S druge strane, nemamo vremena za gubljenje."
Zelenski je prošle sedmice otputovao u Tursku zajedno sa svojim pregovaračima i obećao da će se sastati s Putinom. Posljednji put su se njih dvojica susreli 2019. godine, prije početka rata. Međutim, Putin je u posljednjem trenutku najavio da neće otputovati u Tursku.
Zelenski je tokom vikenda posjetio i Vatikan, tražeći podršku novoizabranog pape Lava XIV. Ukrajinski lider se sastao i s američkim potpredsjednikom J.D. Vanceom i Rubiom u Rimu.
To je bio prvi sastanak Zelenskog s Vanceom nakon njihovog burnog susreta u Bijeloj kući u februaru, gdje je Vance pred novinarima oštro kritikovao ukrajinskog čelnika.
