Delegacije Rusije i Ukrajine stigle su 15. maja u Tursku na prve direktne mirovne pregovore licem u lice po prvi put u više od tri godine. Ipak, timove čine zvaničnici ali ne i lideri Ukrajine i Rusije, a nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da neće prisustvovati sastancima.
Pregovara se u palati Dolmabahče u Istanbulu i to iza zatvorenih vrata, bez prisustva medija, prenijeli su ruski mediji.
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je novinarima tokom neformalne sjednice ministara vanjskih poslova NATO-a u Antaliji da obje strane moraju "napraviti kompromis" kako bi se pronašao put ka miru.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je, u međuvremenu, stigao u Ankaru – i pored toga što je Putin odlučio da ne dođe na razgovore.
U izjavi novinarima u Ankari je rekao da će u Istanbul na razgovore sa ruskim i američkim zvaničnicima poslati delegaciju visokog nivoa, koju će predvoditi njegov ministar odbrane.
Rusija šalje "delegaciju niskog nivoa", rekao je Zelenski, sugerirajući da Rusija ne shvata mirovne pregovore "ozbiljno".
Vrijeme sastanka, međutim, ostaje nepotvrđeno - ali je Zelenski podvukao da Ukrajina ostaje "spremna za direktne pregovore".
Pozvao je na daljnji pritisak i primjenu više sankcija prema Rusiji.
Ukrajinski predsjednik je također istakao da, iako je Putin predložio direktne pregovore, ne prisustvuje lično. "On ne želi prekid vatre", rekao je.
Zelenski je ranije pozivao Putina da se lično sastanu u Turskoj, a izostanak takvog susreta srušio je nade u mogući veliki proboj u naporima da se zaustavi ili barem pauzira borba u najtežem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Očekivanja da bi američki predsjednik Donald Trump mogao prisustvovati pregovorima su ugašena nakon što je Kremlj u srijedu objavio dekret kojim imenuje četiri pregovarača i četiri stručnjaka koji će činiti rusku delegaciju.
Trump, koji se nalazi u regionu tokom četvorodnevne posjete više bliskoistočnih zemalja, ranije je rekao da bi došao ako bi to navelo Putina da se pojavi.
"Ne znam da li bi on [Putin] došao ako ja ne budem tu", rekao je Trump novinarima u avionu Air Force One dok je letio iz Saudijske Arabije za Katar 14. maja.
"Znam da bi on volio da ja budem tamo - i to je moguće. Ako možemo okončati rat, razmotrio bih to", rekao je prije nego što je Kremlj objavio svoju izjavu.
Američki mediji navode da se ipak očekuje dolazak izaslanika Stevea Witkoffa i Keitha Kellogga u Istanbul.
Prema saopštenju Kremlja, zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin, koji je učestvovao u ranijim pregovorima nakon početka ruske invazije u februaru 2022. godine, bit će jedan od pregovarača.
Delegaciju će predvoditi Vladimir Medinski, Putinov savjetnik koji je učestvovao u posljednjem krugu pregovora prije više od tri godine.
Medinski se smatra uticajnim u promovisanju ruskih historijskih pretenzija na velike dijelove Ukrajine, a autor je udžbenika sa nacionalističkim pogledom na rusku historiju koji nezavisni historičari osporavaju.
Među imenovanima je i Igor Kostjukov, direktor Glavne obavještajne uprave GRU, ruske vojne obavještajne službe. U saopštenju je naveden kao načelnik Glavne uprave Generalštaba Oružanih snaga Rusije.
Pregovarači su održali nekoliko rundi pregovora u martu 2022. u Bjelorusiji i Turskoj prije nego što su pregovori propali.
Nakon objave sastava ruske delegacije, američki zvaničnik potvrdio je da predsjednik Trump neće prisustvovati. Trump je ranije rekao da bi mogao svratiti u Tursku tokom trenutne posjete Bliskom istoku, ako bi to uticalo na Putinovu odluku da se pojavi.
'Rusija kupuje vrijeme'
Skepticizam u vezi s uspjehom pregovora postojao je i prije nego što je objavljeno da ni Putin ni Trump neće učestvovati.
Ambasador Litvanije u Švedskoj Linas Linkevičius, izjavio je za Current Time da, iako svi žele napredak, ne vidi osnove za to jer su početne pozicije svih strana drastično različite.
"Nema govora o interesima Ukrajine, niti o pravnoj odgovornosti [Rusije], što je važno, jer su svi ti zločini počinjeni od strane te zemlje i njenog lidera", rekao je Linkevičius. "Ne možete to sve samo tako gurnuti pod tepih i pretvarati se da od sada samo poslujemo."
Linkevičius smatra da će Rusija držati lekcije o "korijenima sukoba" i tek kad ih navodno "riješi", da će govoriti o nekoj vrsti primirja.
"Drugim riječima, primirja neće biti", rekao je. "Odugovlačit će kako bi kupila vrijeme i, po mom mišljenju, pripremila za ljetnu vojnu ofanzivu."
'Jedini interes Putina – susret s Trumpom'
Nezavisna ruska politička analitičarka Natalija Šavšukova rekla je za Current Time da je Putinov jedini motiv bio samo da se sastane s američkim predsjednikom.
"Putinu je jedini interes direktan susret s Trumpom... A Ukrajina je postala izgovor za susret dvojice lidera", ističe Šavšukova, dodajući da Putin trenutno ne pokazuje interesovanje za postizanje mirovnog sporazuma s Ukrajinom.
U intervjuu za Le Monde, Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsjednika, izjavio je da će Putinovo odsustvo u Turskoj u četvrtak biti signal da "Moskva ne želi mir i nije spremna za ozbiljne pregovore".
"Ne vjerujemo Rusiji... Ali želimo okončati ovaj sukob i spremni smo prihvatiti bilo koji format pregovora", rekao je Jermak za Le Monde.
Rusija nastavlja napade
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha već je stigao u Antaliju, na mediteransku obalu Turske, gdje je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte predsjedavao neformalnim sastankom ministara vanjskih poslova članica vojnog saveza.
Američki državni sekretar Marco Rubio, za koga se očekuje da učestvuje u razgovorima o okončanju rata zajedno s visokim američkim izaslanicima Steveom Witkoffom i Keithom Kelloggom, sastao se sa Sibihom u srijedu na marginama sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a.
Sibiha je na platformi X napisao da je tom prilikom predstavio "viziju predsjednika Zelenskog o daljim mirovnim naporima" tokom "ove kritične sedmice".
Dodao je da su on i Rubio "detaljno razgovarali o logici narednih koraka i usaglasili pristupe".
Rusija je posljednjih sedmica pokrenula niz napada dronovima i projektilima na Ukrajinu, usred međunarodnih nastojanja da se postigne primirje.
Artem Kobzar, vršilac dužnosti gradonačelnika grada Sumija, rekao je da su takvi napadi u srijedu usmrtili dvije osobe i ranili još dvije u Sumskoj oblasti. Kasnije je rečeno da je broj žrtava povećan na tri.
