Nakon druge runde pregovora licem u lice u Istanbulu 2. juna, činilo se da su Rusija i Ukrajina dalje od prekida vatre - a kamoli od sporazuma o okončanju najvećeg rata u Evropi od 1945. godine - nego što su bile kada su sjele da započnu razgovore.
Danima kasnije, put ka miru bi mogao biti još duži, a prepreke veće: ruski predsjednik Vladimir Putin je 4. juna oštro reagovao nakon smrtonosnih napada na željeznice za koje je okrivio Ukrajinu, nazivajući vladu u Kijevu "terorističkom" i kao da je doveo u pitanje da li bi razgovori trebali biti nastavljeni.
Američki predsjednik Donald Trump, nakon telefonskog razgovora s Putinom kasnije istog dana, rekao je da njihov razgovor neće dovesti do "trenutnog mira". Kazao je i da mu je Putin rekao da će Moskva odgovoriti na napade ukrajinskih dronova koji su pogodili strateške bombardere duboko u Rusiji.
Ako prvi direktni mirovni pregovori od nekoliko sedmica nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine već nisu bili osuđeni na propast, jesu li sada? Evo šta treba pratiti nakon druge runde pregovora, napada ukrajinskih dronova na ruske bombardere, Putinovog ispada bijesa i njegovog razgovora s Trumpom.
Da li Putinov stav postaje tvrđi?
Izvedeni uoči pregovora 2. juna, ukrajinski napadi dronovima bili su velika demonstracija sile. U narednim danima, mnoštvo objava Ukrajinaca i njihovih pristalica na društvenim mrežama sugeriralo je da napadi pokazuju da Kijev zaista drži karte u rukama, suprotno izjavi koju je Trump dao nakon katastrofalnog sastanka sa Zelenskim u Ovalnom kabinetu u februaru.
Satelitski snimci pokazuju da su ruski avioni pogođeni u napadu ukrajinskih dronova na zračnu bazu
Ali Tatjana Stanovaja, dugogodišnja analitičarka Kremlja i viša saradnica u Carnegie centru Rusija-Eurazija, rekla je da bi bilo pogrešno očekivati da će napadi gurnuti Putina bliže bilo kakvim ustupcima. U stvari, rekla je, to bi ga moglo gurnuti u suprotnom smjeru.
"Vjerujem da će takvi napadi samo ojačati njegovu odlučnost da demontira ukrajinsku državu u njenom sadašnjem obliku", napisala je Stanovaja na mreži X. "On će odgovoriti tako što će postati tvrđi i manje popustljiv."
Istovremeno, Rusija bi željela nastaviti direktne razgovore s Ukrajinom, kažu posmatrači, jer pregovori omogućavaju Moskvi da tvrdi da traži mir, što pomaže Washingtonu da spriječi uvođenje nove runde sankcija.
Svako ko je gledao Putina kako govori na sastanku vlade 4. juna mogao bi pomisliti da će Moskva uskoro napustiti proces nakon dva sastanka u Istanbulu 16. maja i 2. juna.
"Ko uopšte pregovara s onima koji se oslanjaju na teror, s teroristima?", rekao je Putin, koji je ukrajinsko rukovodstvo opisao kao "šefove potpuno trulog i potpuno korumpiranog režima".
Ratoborne riječi, ali ne nužno riječi koje sugeriraju promjenu diplomatske strategije. Rusija mjesecima održava beskompromisan stav, postavljajući maksimalističke uslove na pregovorima u Istanbulu i odbacujući pozive Kijeva i Zapada na tridesetodnevni prekid vatre.
Moskva je jasno stavila do znanja da se protivi nastojanjima ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se održi samit s Putinom, a glavni savjetnik Kremlja za vanjsku politiku Jurij Ušakov naznačio je da primjedba o teroristima znači da će Rusija zaista odbiti sve daljnje direktne razgovore.
Putin je rekao Trumpu da su pregovori 2. juna bili "korisni" i da se "nadamo da... će dvije strane moći nastaviti razgovore" nakon što prouče prijedloge koje su ruski i ukrajinski pregovarači razmijenili na sastanku.
Nakon sastanka, šef ukrajinskog pregovaračkog tima, ministar odbrane Rustem Umerov, predložio je daljnje razgovore između 20. i 30. juna. Zelenski je oštro kritikovao Rusiju i nakon napada dronom na Černihivsku oblast u kojem je ubijena žena, njena kćerka i njen jednogodišnji unuk. Ipak, Zelenski nije rekao da li će to uticati na daljnje razgovore s Moskvom.
"Zasad se čini da ukrajinski napadi na rusku teritoriju neće imati nikakve posljedice po razgovore u Istanbulu", napisao je ruski medij The Bell kasno 4. juna.
"Nema se šta potcijeniti, jer se ne bi trebali očekivati ozbiljni rezultati trenutnih razgovora", navodi se i dodaje da su rezultati "potrebni objema stranama kako bi Donaldu Trumpu pokazale svoje miroljubive namjere".
Hoće li Trump pritisnuti Putina?
Ključno pitanje, kao što je to bilo mjesecima, jeste kako će Trump reagovati na posljednja dešavanja i hoće li pojačati pritisak SAD-a na Rusiju, nešto od čega se do sada suzdržavao.
Trump, koji od svog drugog preuzimanja dužnosti u januaru nastoji posredovati u okončanju ruskog rata protiv Ukrajine, nekoliko je puta rekao da vjeruje da Putin želi mir.
Međutim, posljednjih sedmica je izrazio sve veću frustraciju Putinom, jer Rusija neprestano napada Ukrajinu, često ubijajući civile, i odbacila je prijedlog o tridesetodnevnom prekidu vatre, koji je prvobitno došao iz Washingtona, a Kijev ga je prihvatio.
Putin je "potpuno POLUDIO! On nepotrebno ubija mnogo ljudi, i ne govorim samo o vojnicima. Rakete i dronovi se ispaljuju na gradove u Ukrajini, bez ikakvog razloga", napisao je Trump na svojoj platformi Truth Social 26. maja.
Dva dana kasnije, Trump je upozorio da će Sjedinjene Države poduzeti neodređene akcije ako utvrdi da se Putin pretvara da je zaintersovan, umjesto da se upusti u dobronamjernu potragu za mirom, dodajući da će "trebati oko sedmicu i po, dvije sedmice".
Iako je Trump povremeno nastavio kritizirati Ukrajinu, njegove izjave o Putinu podigle su očekivanja da bi mogao nametnuti nove sankcije Rusiji. Washington Post se 4. juna u tekstu pod naslovom "Kongres može dati Trumpu prednost da prisili Putina" - osvrnuo na dvostranački zakon za koji je republikanski senator Lindsey Graham rekao da će nametnuti "kostolomne" sankcije Rusiji.
Ali nakon telefonskog razgovora s Putinom istog dana, za koji je rekao da je bio "dobar razgovor, ali ne razgovor koji će dovesti do trenutnog mira", Trump nije spomenuo nikakvu frustraciju Rusijom ili njenim predsjednikom.
U objavi na Truth Social, posvećenoj manje ratu u Ukrajini, a više mogućnosti da Putin pomogne u postizanju sporazuma o ograničavanju iranskog nuklearnog programa, Trump je rekao da su on i Putin razgovarali o "napadima obje strane", Moskve i Kijeva.
I prenio je ono što je naznačio kao oštro formulirano Putinovo upozorenje da će Rusija "morati odgovoriti na nedavni napad na aerodrome" -- nešto što Putin uopće nije javno spomenuo.
Prijetnja oštrijim sankcijama i dalje visi u zraku, a Trumpovi sljedeći koraci su nejasni, ali odsustvo bilo kakvih riječi upozorenja za Putina ili Rusiju u njegovom postu uznemirilo je Ukrajince i razljutilo njegove protivnike kod kuće.
"Trump je, efektivno odbijajući da čvrsto odgovori na Putinove prijetnje Ukrajini, zamijenio prethodni stav 'Putine, stani' tihim 'Samo naprijed, Putine: Uradi to, i mi te nećemo zaustaviti'", rekao je politikolog iz Kijeva Oleh Saakyan za Current Time, program Radija Slobodna Evropa.
Zelenski je, u međuvremenu, udvostručio svoje pozive za pojačan pritisak na Rusiju nakon smrtonosnog napada u Černihivskoj oblasti, rekavši: "Očekujemo akciju od Sjedinjenih Država, Evrope i svih u svijetu koji zaista mogu pomoći u promjeni ovih strašnih okolnosti.
"Snaga je važna, a rat se može završiti samo snagom", napisao je na mreži X. "Moskva mora biti pritisnuta svim raspoloživim sredstvima i postepeno lišena sposobnosti da nastavi ovu agresiju."
