Američki državni sekretar Marco Rubio izjavio je da je postignut "ogroman napredak" u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini te da je predsjednik Donald Trump bio "zadovoljan" kada ga je izvijestio o razgovorima.
Rubio je ponovo razgovarao s novinarima, nakon razgovora s ukrajinskom delegacijom u Ženevi za koje je ranije rekao da su bili "najproduktivniji i najznačajniji" otkako je Trumpova administracija preuzela dužnost u januaru.
"Još uvijek ima posla, ali smo u ovom trenutku mnogo dalje nego što smo bili jutros kada smo počeli i sigurno dalje nego prije sedmicu dana", rekao je Rubio.
Nije davao detaljnija objašnjenja, ali je rekao da su sigurnosne garancije za Ukrajinu nešto o čemu se "mora razgovarati" te da će nastaviti 24. novembra.
U fokusu sastanaka je plan od 28 tačaka za zaustavljanje borbi koje traju od februara 2022. kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
Plan još nije zvanično objavljen, iako su ključni elementi procurili, što je podstaklo saveznike Kijeva da sugerišu da je plan snažno naklonjen Rusiji.
Trump je ranije rekao da plan nije njegova posljednja riječ, sugerišući da bi mogle unijeti izmjene. Ali njegovi komentari na Truth Social platformi 23. novembra ukazuju na frustraciju zbog evropskih i ukrajinskih stavova.
"Ukrajinsko 'rukovodstvo' nije izrazilo nimalo zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije," napisao je Trump.
Dvije države članice Evropske unije i dalje kupuju rusku sirovu naftu: Mađarska i Slovačka. Turska, članica NATO-a, također kupuje rusku sirovu naftu.
Trumpovi komentari podsjetili su na sastanak u Bijeloj kući u februaru, kada je potpredsjednik JD Vance optužio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da nije izrazio zahvalnost za masivnu američku vojnu i ekonomsku podršku. No, Zelenski je često izražavao zahvalnost, poput recimo tokom posjete Wshingtonu u augustu.
Kako su sastanci u Ženevi počeli, Zelenski je napisao na društvenim mrežama: "Očekujem rezultate današnjih razgovora i nadam se da će svi učesnici biti konstruktivni. Svima nam je potreban pozitivan ishod."
Šta stoji u sporazumu?
Mnogi uslovi sporazuma zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i izgleda da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja - uključujući predaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk - poznatih kao Donbas - i Krima, uz postavljanje ograničenja na veličinu svoje vojske.
Kijev bi takođe bio dužan da usvoji ustavnu zabranu pridruživanja NATO-u, dok bi se na sam zapadni vojni savez nametnula ograničenja u pogledu stacioniranja njegovih trupa. Finansijske sankcije Moskvi bi takođe bile ublažene prema planu.
Zauzvrat, Ukrajina bi dobila neku vrstu "sigurnosnih garancija", najznačajnije od SAD-a, bilo bi joj dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji (EU) i dobila bi neke finansijske pogodnosti. Rusija bi takođe bila obavezna da se povuče iz nekih ukrajinskih područja koja trenutno okupira.
Usred otpora američkih zakonodavaca i stranih saveznika, Trump je 22. novembra ostavio otvorenu mogućnost izmjena plana.
Na pitanje novinara da li je njegov prijedlog njegova "konačna ponuda Ukrajini", Trump je rekao: "Ne."
"Pokušavamo to okončati. Na ovaj ili onaj način, moramo to okončati", dodao je.
Evropski saveznici Ukrajine, koji nisu bili uključeni u izradu američkog plana, rekli su da prijedlog zahtijeva "dodatni rad".
U zajedničkoj izjavi, lideri Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Španije i Italije, zajedno s visokim zvaničnicima EU i liderima Japana i Kanade, upozorili su da se granice "ne smiju mijenjati silom". Izrazili su zabrinutost da bi predložena ograničenja ukrajinske vojske učinila te snage ranjivim na buduće napade.
Američki plan je takođe naišao na kritike među uticajnim članovima Trumpove Republikanske stranke, uključujući i zajedničku izjavu sa suparničkim demokratima u kojoj se poziva na promjene u prijedlogu.
"Nećemo postići taj trajni mir nudeći (ruskom predsjedniku Vladimiru) Putinu ustupak za ustupkom i fatalno degradirajući sposobnost Ukrajine da se brani", navodi se u izjavi koju su potpisala tri demokrata, jedan republikanac i jedan nezavisni senator.
"Historija nas uči da Putin razumije samo snagu i neće se pridržavati nijednog sporazuma osim ako nije potkrijepljen silom", dodaje se.
Republikanski senator Mitch McConnell, bivši čelnik Senata, napisao je na mreži X da bi "nagrađivanje ruskog krvoprolića bilo katastrofalno za interese Amerike".
Putin je "cijelu godinu pokušavao da predsjednika Trumpa predstavi kao budalu", dodao je McConnell.
Republikanac Roger Wicker, predsjedavajući Odbora za oružane snage Senata, rekao je da je "vrlo skeptičan" u vezi s tim da će plan donijeti mir.
"Ukrajina ne bi trebala biti prisiljena da se odrekne svojih teritorija jednom od najflagrantnijih ratnih zločinaca na svijetu, Vladimiru Putinu", rekao je u izjavi.
Američki državni sekretar Marco Rubio, koji se nalazi u Ženevi na razgovorima, negirao je izjave republikanskog senatora Mikea Roundsa, demokratske Jeanne Shaheen i nezavisnog Angusa Kinga da prijedlog nije sastavio Washington, već da je to "lista želja" Kremlja koju su mu predali Rusi.
"Ono što nam je on (Rubio) rekao jeste da ovo nije bio američki prijedlog. Ovo je bio prijedlog koji je primio neko... ko je predstavljao Rusiju u ovom prijedlogu. Predat je (Trumpovom diplomatskom izaslaniku Steveu) Witkoffu", rekao je Rounds, prenoseći, kako je rekao, detalje telefonskog razgovora s Rubiom.
Rubio je, u objavi na mreži X, insistirao da je prijedlog "napisala" američka administracija "na osnovu doprinosa ruske strane", ali da se "on takođe zasniva na prethodnim i tekućim doprinosima Ukrajine".
U međuvremenu, zvaničnici u Rusiji i Ukrajini izvijestili su o novim napadima 23. novembra.
Jedanaestogodišnja djevojčica bila je među 19 osoba povrijeđenih u napadima dronovima u Dnjepropetrovskoj oblasti Ukrajine, rekao je Vladislav Haivanenko, šef regionalne vojne uprave.
Moskovski aerodrom Vnukovo obustavio je letove nakon što je gradonačelnik grada Sergej Sobjanjin prijavio dolazak ukrajinskih dronova.
Zelenski je rekao da se njegova zemlja suočava s "jednim od najtežih trenutaka" u svojoj historiji, upozoravajući da riskira gubitak jednog od svojih ključnih saveznika - Washingtona - ali da Kijev neće "izdati" vlastite interese ni u kakvim pregovorima.
