Bijela kuća je saopštila da su razgovori u Ženevi s Kijevom označili "značajan napredak" ka okončanju rata u Ukrajini i doveli do "ažuriranog i usavršenog" okvira koji bi "u potpunosti podržao" suverenitet ratom razorene zemlje i osigurao pravedan mir.
U saopštenju iz Washingtona od 23. novembra nije navedeno koje su promjene napravljene u mirovnom planu od 28 tačaka koji je predložio predsjednik Donald Trump, a koji su pristalice Kijeva kritikovale kao previše prijateljski nastrojen prema Rusiji.
"Razgovori su bili konstruktivni, fokusirani i puni poštovanja, naglašavajući zajedničku posvećenost postizanju pravednog i trajnog mira", saopštila je Bijela kuća u onome što je nazvala zajedničkim saopštenjem s Ukrajinom.
"Razgovori su pokazali značajan napredak ka usklađivanju stavova i identifikovanju jasnih sljedećih koraka."
"Potvrdili su da svaki budući sporazum mora u potpunosti podržati suverenitet Ukrajine i osigurati održiv i pravedan mir. Kao rezultat razgovora, strane su izradile ažurirani i poboljšani mirovni okvir", dodaje se, bez navođenja detalja.
U saopštenju se dodaje da su se obje strane složile da "ostanu u bliskom kontaktu sa svojim evropskim partnerima", koji ostaju jedni od najjačih pristalica Ukrajine.
Sam Trump nije odmah komentarisao.
Zajedno s evropskim saveznicima Ukrajine, mnogi američki zakonodavci - uključujući i neke republikance - napali su prvobitni prijedlog, a neki su ga nazvali "listom želja" Kremlja.
U saopštenju Bijele kuće navodi se da je "ukrajinska delegacija potvrdila da su sve njihove glavne brige - sigurnosne garancije, dugoročni ekonomski razvoj, zaštita infrastrukture, sloboda plovidbe i politički suverenitet - temeljito razmotrene tokom sastanka".
Državni sekretar Marco Rubio predvodio je 23. novembra američku delegaciju na razgovorima s ukrajinskim zvaničnicima u Ženevi, dok je Washington pojačao pritisak na Kijev da brzo prihvati američki plan. Trump je izrazio frustraciju Ukrajinom i njenim evropskim saveznicima zbog protivljenja njegovom prijedlogu.
Nakon sastanka, Rubio je naveo "ogroman napredak" i rekao da je Trump "zadovoljan" kada ga je obavijestio o razgovorima. Rubio je napustio Švicarsku i vratio se u Washington nakon razgovora, saopćio je State Department.
Šef ukrajinske delegacije - šef kabineta Zelenskog, Andrij Jermak - rekao je novinarima da su pregovarači postigli "vrlo dobar napredak" u Ženevi i da "napreduju ka pravednom i trajnom miru koji ukrajinski narod zaslužuje".
Sastanak Zelenskog i Trumpa?
Više zapadnih novinskih agencija citiralo je neimenovane izvore koji su rekli da američki i ukrajinski zvaničnici razgovaraju o potencijalnoj posjeti Zelenskog Vašingtonu - već naredne sedmice - kako bi razgovarali o pitanjima s Trumpom.
Plan još nije zvanično objavljen, iako su ključni elementi procurili, što je podstaklo saveznike Kijeva da sugerišu da je plan snažno naklonjen Rusiji.
Mnogi uslovi sporazuma zahtijevaju velike ustupke od Kijeva i izgleda da odražavaju mnoge zahtjeve Kremlja - uključujući predaju ukrajinskih regija Donjeck i Luhansk - poznatih kao Donbas - i Krima, uz postavljanje ograničenja na veličinu svoje vojske.
Kijev bi takođe bio dužan da usvoji ustavnu zabranu pridruživanja NATO-u, dok bi se na sam zapadni vojni savez nametnula ograničenja u pogledu stacioniranja njegovih trupa. Finansijske sankcije Moskvi bi takođe bile ublažene prema planu.
Zauzvrat, Ukrajina bi dobila neku vrstu "sigurnosnih garancija", najznačajnije od SAD-a, bilo bi joj dozvoljeno da se pridruži Evropskoj uniji (EU) i dobila bi neke finansijske pogodnosti. Rusija bi takođe bila obavezna da se povuče iz nekih ukrajinskih područja koja trenutno okupira.
Usred otpora američkih zakonodavaca i stranih saveznika, Trump je 22. novembra ostavio otvorenu mogućnost izmjena plana. Na pitanje novinara da li je njegov prijedlog njegova "konačna ponuda Ukrajini", Trump je rekao: "Ne."
"Pokušavamo to okončati. Na ovaj ili onaj način, moramo to okončati", dodao je.
Usred razgovora u Ženevi, Zelenski je rekao da "postoje signali da nas tim predsjednika Trumpa čuje".
"Mnogo se toga mijenja -- vrlo pažljivo radimo na koracima potrebnim za okončanje rata", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju, objavljenom prije saopštenja Bijele kuće.
Detalji evropskog plana
Njemačka novinska agencija Dpa saopštila je da alternativni evropski plan ne bi zahtijevao od Ukrajine da ustupi bilo koju teritoriju koju još uvijek kontrolira i da bi postavio veći limit na veličinu svojih oružanih snaga - na 800.000 vojnika, umjesto ograničenja od 600.000 u američkom prijedlogu. Ukrajina bi također dobila snažne sigurnosne garancije.
Također, članstvo Ukrajine u NATO-u ne bi bilo eksplicitno isključeno, a Rusiji ne bi bila data opća amnestija za ratne zločine, izvijestila je Dpa, ne navodeći svoje izvore.
Evropski i afrički lideri sastaju se u Angoli 24. novembra na ekonomskom samitu, a očekuje se da će ruski rat protiv Ukrajine biti hitna tema razgovora među liderima EU.
Kremlj nije odmah komentarisao pregovore u Ženevi, iako je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao da će 24. novembra telefonski razgovarati sa svojim ruskim kolegom Vladimirom Putinom kako bi razgovarali o mirovnim naporima u Ukrajini.
Višestruke žrtve u Harkivu
U međuvremenu, dok su pregovori bili u toku u Ženevi, ubijanje se nastavilo u ratu velikih razmjera koji se bliži četverogodišnjoj granici.
Ukrajinski zvaničnici rekli su da je Rusija 23. novembra pokrenula "masovni" napad dronom na Harkiv, ubivši najmanje četiri osobe i ranivši 17 drugih u stambenom području.
Rusija je gotovo svake noći izvodila lansiranja raketa i dronova na ukrajinske stambene, komercijalne i infrastrukturne objekte. Kremlj negira da je ciljao civilna područja uprkos široko rasprostranjenim napadima na takva područja.
Ruski napadi na energetsku infrastrukturu ostavili su milione ljudi bez grijanja ili struje satima svakog dana. Kopnena ofanziva na istoku Ukrajine također je povećala pritisak na Kijev dok pokušava pregovarati o mirovnim uslovima.
Ukrajina je odgovorila slanjem dronova na energetske i druge objekte unutar Rusije za koje Kijev tvrdi da se koriste za pokretanje napada na ukrajinske gradove. Rusija je također pretrpjela nestanke struje, a njena ekonomija je uništena zbog ratnih troškova i zapadnih sankcija.
