"Junak koji se borio za Srbiju", a ne ratni zločinac.
Tako su vlasti u Srbiji opisale generala Nebojšu Pavkovića, koji je stigao u Beograd vladinim avionom nakon prevremenog oslobađanja iz pritvora zbog lošeg zdravlja.
Dok je sa najviših državnih adresa javnosti poslata takva poruka, ne govori se o zločinima nad kosovskim Albancima za koje je osuđen.
"Ja mislim da to nije poruka koju treba da šalje državni vrh Srbije. Na taj način se ne grade dobrosusedski odnosi", kaže za RSE Sofija Todorović iz nevladine Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR).
Pavković, bivši komandant Treće armije Vojske Jugoslavije, pravosnažno je osuđen na zatvorsku kaznu od 22 godine, za zločine nad Albancima na Kosovu 1999.
Vest o njegovom prevremenom puštanju na slobodu objavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić 26. septembra iz Njujorka gde je učestvovao na sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.
Kako je tada rekao novinarima, Vlada Srbije je na njegovu molbu uputila zahtev za puštanje Pavkovića zbog "užasno teškog zdravstvenog stanja".
"I onda možemo da idemo po generala Pavkovića, da ugleda sunce slobodne Srbije za koju se toliko borio, junački te 1999. godine", rekao je Vučić.
Provladini mediji preneli su da je predsednik Srbije razgovarao telefonom sa Pavkovićem pre njegovog polaska za Srbiju iz finskog zatvora gde je bio na izdržavanju kazne.
Nakon sletanja na beogradski aerodrom, Pavković je prebačen na Vojno-medicinsku akademiju.
Sofija Todorović iz YIHR-a kaže da prevremeno puštanje na slobodu zbog zdravstvenog stanja nije neuobičajena procedura i da je u skladu sa ljudskim pravima.
Međutim, dodaje ona, sporan je način na koji zvaničnici jedne zemlje tretiraju ljude koji su osuđeni za masovna kršenja ljudskih prava.
"I na koji način njihove povratke u zemlju koriste za propagiranje štetnih politika koje su se pokazale kao nešto što ne zbližava društvo u regionu", kaže.
Pavković je 2009. godine proglašen krivim po svim tačkama optužnice i osuđen za deportacije, prisilna premeštanja, ubistva, progone albanskih civila sa Kosova u prvoj polovini 1999.
Prvostepena presuda potvrđena je 2014. godine.
Pročitajte i ovo: Na Kosovu su optuženi za masakr u Meji, u Srbiji su u politici i medijimaZajedno sa njim, osuđeni su i bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, nekadašnji zapovednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević, policijski general Sreten Lukić i bivši potpredsednik Vlade SR Jugoslavije Nikola Šainović.
Prvooptuženi Slobodan Milošević je umro u pritvoru, dok je nekadašnji predsednik Srbije Milan Milutinović oslobođen optužbi.
Šta kažu u sudu?
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove u Hagu, naslednik Haškog tribunala, naveo je u svojoj odluci da postoje "ubedljivi humanitarni razlozi" za prevremeno puštanje Pavkovića uz određene uslove.
Odluka se bazira na pet medicinskih izveštaja, a koji sadrže informacije o Pavkovićevom zdravstvenom stanju, uključujući dijagnoze, prognoze i opcije lečenja.
U odluci se navode i uslovi koje Pavković mora da poštuje do datuma kada mu ističe zatvorska kazna, a ti uslovi su da nema kontakata sa medijima, nema javnog nastupa i političkog angažmana.
Odbrana Pavkovića podnela je sredinom avgusta hitan zahtev za njegovo prevremeno oslobađanje, navodeći da bi bio onemogućen da provede ostatak života u okruženju članova porodice koji mogu da mu obezbede negu.
"Fizičko zdravlje Pavkovića je do ovog trenutka toliko pogoršano da predstavlja pretnju po život", stoji u tom dokumentu.
Pogoršano zdravstveno stanje osuđenog uzima se u obzir prilikom odlučivanju o prevremenom oslobađanju.
Odbrana je tražila prevremeno oslobađanje i nakon što je Pavković odslužio dve trećine kazne, ali je taj zahtev 2022. odbijen, kako je obrazloženo, zbog "velike težine njegovih zločina i nedostatka rehabilitacije".
Šta kažu na Kosovu?
Vlada i Predsjedništvo Kosova do objave teksta nisu odgovorili na upit RSE povodom oslobađanja Nebojše Pavkovića.
A Bedžet Šalja (Behxhet Shala) iz nevladinog Saveta za zaštitu ljudskih prava i sloboda na Kosovu, ocenio je za RSE da porodice žrtava neće prihvatiti odluku Haškog Tribunala, kao što nisu bile zadovoljne ni odlukom o visini kazne.
"Protiv smo dvostrukih standarda. Svako kome se dokaže odgovornost za ratne zločine, bez obzira na nacionalnu ili versku pripadnost, mora da dobije primerenu kaznu. Prilikom privremenog oslobađanja takođe treba da se primene i poštuju ista načela", kaže on.
Pročitajte i ovo: Porodice traže muzej ličnih predmeta nestalih na KosovuDodaje da je izvestan broj osuđenika za ratne zločine dočekalo duboku starost u zatvoru ili preminulo, te da ne smeju postojati “dvostruki standardi”.
Uveren je da angažovanje države Srbije nije imalo uticaj na odluku suda i da merodavno obrazloženje može dati isključivo Haški tribunal.
Nastavak kulture poricanja
Sofija Todorović iz YIHR-a ocenjuje da su postojali načini da se olakša povratak ili pruži podrška bolesnom čoveku, umesto nastavka kulture poricanja.
"I dalje ono što je u presudi generalu Pavkoviću označeno kao masovno kršenje ljudskih prava koristimo kao nešto što predsednik Republike zove 'časna borba' za Srbiju", dodaje ona.
Sam Pavković svoje učešće u ratu na Kosovu ne naziva ratnim zločinom već "herojskom odbranom" Kosova.
To se pored ostalog našlo u njegovom ratnom dnevniku promovisanom u Domu Vojske Srbije 2019. uz video obraćanje Pavkovića.
Četiri godine kasnije Pavković se iz zatvora uključio video linkom u javni čas jedne škole u Vojvodini.
Upravo je tada reagovala Inicijativa, podseća Todorović, navodeći da se bore protiv veličanja osuđenih ratnih zločinaca i zloupotrebe i pranja njihovih biografija u korist prikupljanja političkih poena.
Jovana Kolarić iz Fonda za humanitarno pravo kaže za RSE da reakcije vlasti na oslobađanje Pavkovića ne mogu da iznenađuju budući da je vlast "radila sve kako bi rehabilitovala osuđene za ratne zločine."
"Nastavlja se Miloševićevska verzija događaja, nastavlja se sa tim mitom o odbrambeno-oslobodilačkim ratovima Srbije, negira se bilo kakva odgovornost političkih i vojno-policijskih struktura za zločine", dodala je.
Kao primer navodi doček generala Vladimira Lazarevića, koji je u decembru 2015. nakon što je izdržao dve trećine kazne, stigao u Niš, na jugu Srbije, vladinim avionom.
U pratnji su mi bila dvojica tadašnjih ministara, pravde i odbrane - Nikola Selaković Bratislav Gašić.
Na aerodromu su ga dočekali i tadašnji ministar rada Aleksandar Vulin i načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković, gde je Lazarević poručio da je osuđen bez dokaza.
Kasnije je, kako su preneli mediji, angažovan kao predavač na Vojnoj akademiji.
Govoreći o stepenu revizionizma, Kolarić ukazuje i na to da su lica koja su odslužila kaznu zatvora za ratne zločine danas vrlo ugledni sagovornici pojedinih provladinih televizija na temu drugih sukoba u svetu.
"Oni se predstavljaju kao stručnjaci, vojni analitičari i nikada se ne govori o tome ko su oni zaista i da je njima suđeno za kršenje zakona i običaja ratovanja", dodaje.
Odnos vlasti prema zločinima na Kosovu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u decembru 2021. izjavio da su ratni zločini počinjeni na obe strane i da u to nema sumnje.
On je u Tirani, odgovarajući na pitanja albanskih novinara, rekao da ratnim zločincima treba suditi i da treba da budu kažnjeni, ali da se stvari ne mogu posmatrati jednostrano.
"I kada vi kažete 'vi Srbi ste počinili neke zločine', onda i ja mogu da spomenem desetine zločina koja je počinila tzv. OVK protiv srpskih civila na Kosovu, o kojima vi ne govorite", rekao je Vučić.
On je takođe masakr u kosovskom selu Račak, kada su srpske snage 15. januara 1999. pogubile 45 albanskih civila na Kosovu, nazvao "fabrikovanim zločinom".
Jovana Kolarić iz FHP kaže da je Srpska napredna stranka (SNS) po dolasku na vlast 2012. crpela svoj legitimitet na revizionističkom pristupu prošlosti.
"I stvaranju narativa, kako je to definisao Aleksandar Vulin, da je 'prošlo vreme stida i došlo vreme tihog ponosa'. Taj ponos uopšte nije tih, on se sastoji u poricanju ratnih zločina, poricanju sudski utvrđenih činjenica", dodala je.
Ona ukazuje da je bar delimično bilo prilika i vremena u Srbiji kada je moglo da se govori o tome šta se dogodilo i kada negiranje nije išlo toliko otvoreno sa najviših državnih pozicija.
Tako je 2013. godine u Beogradu održana izložba, koja se bavi zločinom koji su 1999. počinili pripadnici paravojne formacije "Škorpioni" nad članovima porodice Bogujevci u Podujevu na severoistoku Kosova.
Kroz izložbu su posetioce proveli troje članova porodice, koji su preživeli maskar, a došao je i tadašnji premijer SrbijeIvica Dačić, dok je policija udaljila 50-ak osoba koje su protestovale ispred galerije.
Pročitajte i ovo: Izložba porodice Bogujevci uz policiju i protestPred Specijalizovanim sudom za Kosovo u Hagu se sudi i bivšim liderima Oslobodilačke vojske Kosova.
Na Kosovu je tokom rata ubijeno ili nestalo oko 13.000 ljudi, a još uvek se traga za oko 1.600.
*Saradnja na tekstu: Sandra Cvetković