Dnevno@RSE: Balkan i nova ruta šverca kokaina preko Afrike; Šefica Evropske komisije u Crnoj Gori, BiH i Srbiji

Kokain zaplenjen u Kostarici, namenjen evropskim tržištima, 10. jun 2025.

Dnevno@RSE vam donosi pregled najvažnijih vesti sa Zapadnog Balkana i sveta. Za vas biramo najave za ključne događaje kao i jedinstvene sadržaje RSE. Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox.

Dobro jutro poštovani čitaoci,

Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.

Ovog jutra za vas smo izabrali:

Vesti

Balkanske kriminalne grupe i šverc kokaina preko zapada Afrike

Organizovane kriminalne grupe čiji su članovi poreklom iz država Zapadnog Balkana koriste novu rutu za krijumčarenje kokaina iz Latinske Amerike do Evrope – preko država zapadne Afrike.

Na to su ukazali istraživači Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala u izveštaju objavljenom u septembru.

Saša Đorđević, koautor izveštaja, za RSE kaže da se fokus organizovanih kriminalnih grupa sa Zapadnog Balkana pomerio sa direktnog transporta na rutu preko Zapadne Afrike, između ostalog, zbog povoljnog geografskog položaja - na sredini između Latinske Amerike, gde se kokain proizvodi i tržišta u Evropi, gde se transportuje.

Đorđević ukazuje da su organizovane kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana učvrstile svoje prisustvo u obalskim državama Zapadne Afrike. Među njima su Sijera Leone, Senegal, Gvineja Bisao, Gvineja i Gambija.

Organizovane kriminalne grupe sa Zapadnog Balkana u međunarodnim organizacijama, poput EUROPOL-a i INTERPOL-a označene su među ključnim za krijumčarenje kokaina iz država Latinske Amerike, poput Brazila, Kolumbije i Ekvadora do tržišta u državama, pre svega Zapadne Evrope, poput Holandije.

Fon der Lajen na zapadnobalkanskoj turneji

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u utorak je dan počela u Crnoj Gori a završila u Srbiji, u međuvremenu posetivši i Bosnu i Hercegovinu.

Otvarajući prvu investicionu konferenciju Crne Gore i EU u turističkom mestu Luštica, nadomak Tivta, Fon der Lajen je rekla da je cilj da Crna Gora uđe u EU "zaista nadohvat ruke". Na konferenciji za novinare posle otvaranja skupa, ona je istakla je da EU veoma ceni usaglašavanje Podgorice sa spoljnom i bezbednosnim politikom Brisela, posebno u odnosima prema Rusiji. Takođe je ohrabrila Crnu Goru da iskoristi 380 miliona evra kroz Plan rasta za Zapadni Balkan i najavila ukidanje rominga između Crne Gore i EU naredne godine.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i premijer Crne Gore Milojko Spajić, 14. oktobar 2025.

Fon der Lajen je u Sarajevu rekla da je sada za BiH prioritet održavanje prve međuvladine konferencije s EU za šta je potrebno imenovati glavnog pregovarača. Ona je čestitala BiH na usvajanju nacrta Reformske agende, koji je presudan za povlačenje oko 900 miliona evra povoljnih kredita i grantova iz Plana rasta Evropske unije. "Sada je na nama da istu ocenimo, i u narednom koraku će trebati ići sa finalizacijom za odobrenje sredstava", kazala je ona.

Uveče je šefica Evropske komisije stigla u Beograd gde ju je dočekao predsednik Aleksandar Vučić s kim će imati sastanak u sredu. "Svaka njena poseta ima poseban značaj za Srbiju i predstavlja još jedan korak u pravcu jačanja saradnje i poverenja između naše zemlje i Evropske unije", saopštio je Vučić.

Pre Crne Gore, Fon der Lajen je boravila u Albaniji, a posle Srbije ide na Kosovo i zatim u Severnu Makedoniju.

Balkan na RSE

Dok se predsednik Srbije Aleksandar Vučić suočava s antivladinim protestima u Beogradu, u Prištini se već mesecima odugovlači formiranje novih institucija. No, mimo unutrašnjih kriza u obe zemlje, retorika o bezbednosti postaje sve oštrija, što otvara pitanja o stvarnom riziku, ali i o tome ko bi se mogao imati koristi u takvoj situaciji.

Na lokalnim izborima na Kosovu nema ni pobednika ni gubitnka, ocenjuju analitičari odnos snaga posle glasanja u nedelju. Prema preliminarnim podacima Centralne izborne komisije, u 21 opštini izborna trka završena je u prvom krugu, dok će se u 17 drugih održati drugi krug. Analitičar Artan Muhadžiri ocenjuje da su već u prvom krugu sve stranke zabeležile i uspehe i neuspehe. On dodaje da su birači generalno govoreći jasno pokazali trend kažnjavanja improvizacija kojima su stranke sklone, ali i da među njima nema apsolutnih pobednika ni gubitnika.

Glasanje na lokalnim izborima u Zvečanu na severu Kosova, 12. oktobar 2025.

Srpska lista, najveća partija kosovskih Srba koja ima podršku vlasti u Beogradu, za svoju pobedu u prvom krugu lokalnih izbora u devet od deset opština sa srpskom većinom na Kosovu navela je da je to "pobeda srpskog naroda, srpske sloge i srpskog jedinstva". Ipak, u odnosu na lokalne izbore 2021. u većini opština sa srpskom većinom zabeležen je pad podrške Srpskoj listi, što je posebno izraženo u Severnoj Mitrovici gde je ta stranka na izborima dobila 60 odsto glasova birača, dok je pre četiri godine imala oko 91 odsto. Osim rezultata u odnosu na 2021. razlika je i u tome što su pripadnici srpske zajednice u toj opštini ovoga puta mogli da glasaju za još šest srpskih kandidata.

U samo jednoj nedelji u Srbiju su stigle dve vesti koje su otvorile pitanja o njenoj energetskoj sigurnosti – dok su SAD počele da primenjuju sankcije prema Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog vlasništva, Moskva je odlučila da gasni aranžman sa Beogradom produži samo do kraja godine.

Vrata Pete beogradske gimnazije u utorak su zatvorena za sve, osim za učenike. Nastave nema. Jednu od najprestižnijih škola u glavnom gradu Srbije dan ranije su blokirali učenici, nezadovoljni radom vršiteljke dužnosti direktora Danke Nešović, koja je na tu funkciju postavljena pre osam meseci, nakon čega jednom broju nastavnika nisu produženi ugovori. Nešović u izjavi za RSE kaže da je blokada nastave nedopustiva i da ne mogu nastavnici, roditelji i učenici da odlučuju ko će voditi školu.

Učenici Pete beogradske gimnazije na ulazu u tu školu, 14. oktobar 2025.

Pogledajte i novi Most Omera Karabega u kome su profesorka Ekonomskog fakulteta u Beogradu Danica Popović i urednik rubrike Ekonomija u beogradskom nedeljniku Radar Milan Ćulibrk govorili na temu da li Vučić potkupljuje građane da bi dobio naredne izbore. Bilo je reči o tome odakle vladi pare da poveća minimalne zarade, plate zdravstvenim i prosvetnim radnicima i penzije, da li će država zbog toga morati da se još više zaduži i da li Srbija u ovom trenutku ima najmanje kamate na gotovinske kredite u svojoj istoriji kao što je obećao Vučić i šta to znači za njenu ekonomiju.

Milijarde iz kredita, akcize koje građani plaćaju, rokovi koji se pomjeraju, radovi koji višestruko poskupljuju – i sada istraga Evropskog javnog tužilaštva zbog sumnje da su konsultantski ugovori na delu Koridora Vc namešteni. To je sažetak dve decenije gradnje autoputa, zamišljenog kao najvažnije saobraćajne arterije u Bosni i Hercegovini, poveznice s EU na jugu i severu.

Miniranja, buka i prašina, godinama su deo svakodnevice u Međudražju, zbog čega stanovnici tog mesta u blizini Bihaća traže od institucija zatvaranje kamenoloma. Porodična kuća Nedžada Smailovića udaljena je stotinjak metara od kamenoloma, zbog čega je, kako kaže, boravak u njoj često nepodnošljiv. "Majka tu živi i nesnosno je. Bageri počnu raditi u pola šest ujutro, kao da čitav dan živite pored gradilišta. Čim vjetar puhne, selo je pod prašinom, a kad dođe miniranje, kao da je zemljotres i kuće popucaju", kaže on za RSE.

Upozorenje blizu kamenoloma u Međudražju.

Zloupotreba položaja, odavanje tajnih podataka, politički uticaj ključne su optužbe koje crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo povezuje s kriminalnom mrežom na čijem je čelu navodno uhapšeni biznismen Aleksandar Mijajlović. Među osumnjičenima su bivši ministar odbrane Predrag Bošković iz Demokratske partije socijalista i viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, Mijajlovićeva sestra od strica. Terete se i nekadašnji visoki funkcioneri policije i bezbjednosnih službi Drago Spičanović i Milovan Pavićević i policajac Vladan Lazović.

Pročitajte i šta će poseta makedonskog mitropolita Petra doneti Ruskoj pravoslavnoj crkvi. Makedonski mitropolit Petar učestvovao je na liturgiji u blizini Moskve koju je predvodio ruski patrijarh Kiril, na kojoj je, između ostalog, izražena podrška ruskom predsedniku i ruskoj vojsci tokom invazije na Ukrajinu.

Pogledajte i video prilog kako je izgledao oproštaj od Halida Bešlića u Sarajevu.

Svet

Predsednik SAD Donald Tramp u ponedeljak je u obraćanju izraelskom parlamentu proglasio "istorijsku zoru" na Bliskom istok i obećao da će usmeriti pažnju na mirovne sporazume koji uključuju Iran i Rusiju. Ipak, kada početni zamah iza istorijskog mirovnog plana splasne, ostaje pitanje da li će Bela kuća usmeriti pažnju na rat u Ukrajini, najveći i najsmrtonosniji sukob u Evropi posle Drugog svetskog rata.

Predsednik SAD Donald Tramp govori tokom samita o Pojasu Gaze u Šarm el-Šeiku, 13. oktobar 2025.

Posle Trampovog sporazuma za Gazu, Rusiji preti smanjenje uloge na Bliskom istoku. Uticaj Rusije u tom region već je značajno opao otkad je intervenisala u Siriji 2015. radi podrške Bašaru el Asadu. Moskva nije učestvovala na velikom samitu u Egiptu posvećenom učvršćivanju primirja u Pojasu Gaze, što ističe njenu smanjenu diplomatsku ulogu u region, gde takođe ima izazove u balansiranju veza s Iranom i zemljama Zaliva usred strateških promena i njenog fokusa na rat u Ukrajini.

Dok se situacija na Bliskom istoku izgleda smiruje, dalje istočno preti eskalacija između Pakistana i avganistanskih talibana. Opšti sukob između te dve strane nije delovao zamisliv kada je radikalana islamistička grupa, dugogodišnji saveznik Islamabada, preuzela vlast u Avganistanu 2021. godine, posle povlačenja međunarodnih snaga i kraha vlade koje su one podržavale. Međutim, strahovi od opšteg rata su povećani pošto je tokom vikenda došlo do dosad najsmrtonosnijeg sukoba talibanskih boraca i pakistanskih trupa.

Za skoro 44 meseca od početka opšteg napada na Ukrajinu, Rusija je angažovala skoro 700.000 ljudi za vođenje rata, navode ukrajinske i zapadne procene. I Moskva je široko bacila mrežu kako bi održala protok ljudstva: veruje se da se oko 12.000 Severnokorejaca borilo na strani ruskih snaga. A sledeći po brojnosti su Kubanci. Stotine, moguće hiljade, Kubanaca možda je regrutovala 41-godišnja turistička agentkinja iz Rjazanja: zapravo više od 3.000 stranaca, pokazuje pismo koje je napisao njen advokat, a koje je ekskluzivno dobila Sistema, istraživačka jedinica Ruskog servisa RSE.

Mađarski opozicioni lider Peter Mađar izjavio je da neće biti brzog prekida uvoza ruskih fosilnih goriva ako on pobedi na parlamentarnim izborima koji bi trebalo da budu održani na proleće. To pitanje je ključno za napore da se smanje prihodi kojima Moskva finansira invaziju na Ukrajinu, a i Evropska unija i SAD pozivaju zemlje da ograniče uvoz energenata iz Rusije. Mađarova pozicija je važna jer je njegova partija Tisa u većini istraživanja javnog mnjenja znatno ispred Fidesa mađarskog premijera Viktora Orbana. Neke nedavne ankete su pokazale da ima prednost od oko 20 procentnih poena.


Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org

Srdačan pozdrav,

Andrej Zarević

Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!