Predsjednika Republike Srpske ne biraju narodi, nego građani ovog entiteta u Bosni i Hercegovini.
Ovo je za Radio Slobodna Evropa izjavio Davor Trlin, profesor ustavnog prava, nakon izjava Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata, u kojima optužuje Bošnjake da su na prijevremenim predsjedničkim izborima u RS glasali za kandidata opozicije da bi "usložnili" situaciju u ovom bh. entitetu.
"To je isto kako kada Hrvatska demokratska zajednica konstantno konstruiše, ko je izabrao člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Hrvata. Njega, recimo, biraju građani Federacije BiH, znači on predstavlja građane i entitet u tom slučaju. Isto kao i za RS", smatra Trlin.
Na prijevremenim izborima za predsjednika RS, raspisanim nakon što je Dodiku zbog pravosnažne presude oduzet mandat, pobijedio je kandidat Dodikove stranke, entitetski ministar visokog obrazovanja Siniša Karan, sa razlikom od oko dva odsto u odnosu na kandidata opozicije, Branka Blanušu.
Čitajte: Dan nakon izbora u RS: Opozicija optužuje vlast za krađu 15.000 glasovaVažeći zakoni daju svim građanima isto pravo glasa na izborima za predsjednika RS. Obzirom da je glasanje tajno, u praksi je vrlo teško zaključiti koji narod je glasao za kojeg kandidata.
Prema popisu iz 2013. godine, u RS je nešto više od 170 hiljada Bošnjaka, odnosno 14 odsto ukupnog stanovništva entiteta.
Nakon njega su rađene samo procjene broja ukupnog broja stanovnika, starosne i polne strukture. Nisu procjenjivane brojke po etničkim grupama.
Prema procjenama Republičkog zavoda za statistiku iz 2023. godine, broj stanovnika u RS se za deceniju smanjio za oko 60 hiljada, na oko 1,11 miliona.
Šta je rekao Dodik?
Nakon sjednice Glavnog odbora SNSD-a, održane u Banjaluci 24. novembra dan nakon izbora, Dodik je kazao da je među više od 200 hiljada glasova za kandidata opozicije, jedna desetina bošnjačkih glasova.
"Tu uračunavam oko 20.000 glasova Bošnjaka, koji su glasali za kandidata, i to možemo da vam pokažemo, krvnu sliku glasačkih mjesta i da vidite kako to izgleda", rekao je Dodik.
On je optužio Bošnjake da su "htjeli da pokažu da oni nisu servilni i lojalni RS".
Dodao je da su mogli da glasaju "za koga oni žele, a oni žele da usložne situaciju u RS, i zato su glasali za Blanušu".
"Nismo mi protiv Bošnjaka, ali lojalnost koju pokazuju prema SDS-u nije lojalnost prema RS", takođe je poručio Dodik.
Čitajte: Govor mržnje u predizbornoj kampanji: Dodikovo vrijeđanje Bošnjaka 'pod istragom'SNSD je zbog zapaljive retorike svog lidera u predizbornoj kampanji kažnjen sa 30 hiljada maraka (oko 15 hiljada evra).
Na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu 10. novembra, Dodik je između ostalog izjavio da ovaj grad "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina".
Šta kaže Ustav i zakon?
Ni Ustav RS, ni zakoni BiH, ne predviđaju da Srbin mora biti predsjednik ovog bh. entiteta, iako je to u praksi teško izbjeći.
Prema Ustavu RS, "predsjednika i potpredsjednike Republike biraju građani neposrednim i tajnim glasanjem na vrijeme od četiri godine".
Tri kandidata iz svakog konstitutivnog naroda koji dobiju najviše glasova, biraju se na funkcije predsjednika i potpredsjednika RS.
Među njima, predsjednik postaje onaj koji ima najveću podršku glasača.
Tehnički, ovo znači da Bošnjak ili Hrvat mogu postati predsjednik RS, ali je to malo vjerovatno obzirom da se u BiH tradicionalno glasa po etničkim linijama, a više od 80 odsto stanovnika RS se izjašnjavaju kao Srbi.
Izborni zakon BiH navodi slična pravila – predsjednik i potpredsjednici se biraju sa teritorije RS, a biraju ih birači registrovani u ovom bh. entitetu, bez podjele na konstitutivne narode.
Na ovim izborima se birao samo predsjednik RS, a dvojici potpredsjednika izabranih 2022. godine – Ćamilu Durakoviću i Davoru Pranjiću – mandat traje do idućih opštih izbora, koji bi trebalo da budu održani u oktobru iduće godine.
'Fijasko' Dodikove politike
Potpredsjednik RS iz reda bošnjačkog naroda, Ćamil Duraković, kaže za RSE da "Dodik u svom autokratskom stilu pokušava sve nas natjerati da imamo mišljenje kakvo ima on, a to je nemoguće".
"Riječ je o građanima entiteta RS koji su u skladu sa izbornim zakonom BiH i zakonom o prebivalištu upisani u centralni birački spisak i ostvaruju svoje individualno pravo, pravo da biraju", naglasio je Duraković.
Čitajte: Vogel: Karan preuzima funkciju, ali moć ostaje kod DodikaOn ističe, da je RS zrelije demokratsko društvo, raspravljalo bi se kako je politički nepoznat kandidat opozicije izgubio sa tako malom razlikom od kandidata SNSD-a, "a ne brojati krvna zrnca i ko je za koga glasao".
"Dodik je izašao iz okvira politike, na način da je na jedan vrlo nekulturan način vrijeđao Bošnjake, Muslimane, sa ličnog aspekta, to je sada van politike, tako da ne znam šta je očekivao", ocjenjuje potpredsjednik RS.
Duraković ocjenjuje da je izborni rezultat, uprkos tijesnoj pobjedi, "fijasko politike Milorada Dodika".
On pita kako da pored tih Bošnjaka koji su navodno glasali za opozicionog kandidata, ima dominantno bošnjačkih mjesta koja su ogromnom većinom glasala za Karana.
Navodi primjer sela Snagovo, u Zvorniku na istoku BiH, gdje je od 400 osoba koje su glasale, njih 372 glasalo za Sinišu Karana, a za Blanušu samo osam.
U tom selu, prema popisu iz 2013. godine, od 929 stanovnika samo četvoro nisu Bošnjaci.
"U ovoj kampanji niko od kandidata nije došao u ta bošnjačka mjesta, a trend je da Bošnjaci u velikom broju nisu izašli, e otkud onda da sto posto izađu na tim mjestima i da baš preko 95 posto glasaju za kandidata kojeg je promovisao Milorad Dodik", rekao je Duraković.
Prema njemu, Dodik svojim porukama krivicu za svoje gubitke prebacuje na Bošnjake, što je "jedna segregacija u kojoj bi takve izjave i pojave trebale biti sankcionisane".
Čitajte: Dodikov govor mržnje prema Bošnjacima: 'On nas briše riječima''Zanemaruju se suštinski problemi'
Dodikovim izjavama se nastavlja narativ u kojem se stigmatiziraju Bošnjaci u RS, koji se "etiketiraju i po etničkoj liniji isključivo percipiraju", smatra politički analitičar iz Banjaluke, Mladen Bubonjić.
On kaže za RSE da se Bošnjaci ne tretiraju kao neko ko ima pravo da se politički izraz, nego kao neko ko je potencijalni problem, a da su optužbe na njihov račun alibi za loš izborni rezultat.
"Drugim riječima, njihovi glasovi, i to se dovodi u vezu s etničkom grupom, bi predstavili problem za RS u smislu - kako bi oni glasali protiv kandidata SNSD, tj. za Blanušu, onda bi došlo do urušavanja RS, nestanka Srba, šta li već se priča sve ove godine", rekao je Bubonjić.
Čitajte: Umor od politike i nepovjerenje u izbore: Odziv birača u RS-u najniži u posljednjih 18 godinaOn upozorava da su obični ljudi, Bošnjaci, u RS, "dvostrano" obespravljeni, jer sa njihovim glasovima kalkulišu stranke iz oba entiteta.
"U svemu se tome zanemaruju njihovi suštinski problemi. Dakle, to su problemi svakodnevnog života, od njihove vidljivosti u javnom prostoru, njihove prepoznatljivosti u institucijama, njihovog ekonomskog statusa, prava na izražavanje u smislu da se jasno vidi njihova pripadnost", kazao je Bubonjić.
Dodao je da ne očekuje da će Dodik na bilo koji način biti sankcionisan zbog svojih poruka, te da je i za "mnogo gore izjave" bilo malo reakcija.