Neispunjeni zadaci na evropskom putu 'kumovali' ostanku OHR-a u BiH

Dugoročno je neodrživo da visoki predstavnik svakodnevno donosi odluke u Bosni i Hercegovini, ali njegova ovlašćenja i dalje ostaju na snazi.

Ovo je jedan od zaključaka koji je iznio visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), nakon završetka dvodnevne sjednice Savjeta za provođenje mira (PIC)PIC je tijelo čiji Upravni odbor čine ambasadori zapadnih zemalja, Organizacije islamske konferencije, a ranije i Rusije koja više ne učestvuje u radu, koje daje političke smjernice Kancelariji visokog predstavnika u BiH. u Sarajevu.

Iako se prethodnih mjeseci u javnosti moglo čuti da postoji mogućnost odlaska visokog predstavnika, od toga bar za sada neće biti ništa, a uslovi za njegovo ukidanje iz 2008. godine i dalje ostaju na snazi.

Prethodnih nekoliko godina, Šmit je nametao određene odluke i zakonska rješenja, u pokušaju da "trgne" zemlju iz političke krize u kojoj se nalazi već nekoliko godina, jer se, između ostalog, ne ispunjavaju reforme na evropskom putu.

Čitajte:

Budućnost BiH nije u OHR-ovim intervencijama, kaže međunarodni predstavnik

Posljednja blokada na ovom putu je neodržavanje sjednice Savjeta ministara BiH u utorak, jer ministri iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke Milorada Dodika, nisu podržali dnevni red na kome su bili evropski zakoni i izbor glavnog pregovarača sa EU.

Sem toga, Republika Srpska (jedan od dva bh. entiteta) je prethodnih nekoliko godina donijela niz neustavnih zakona, kojima se oduzimaju državne nadležnosti u određenim oblastima, ili se zabranjuje rad pravosudnim i bezbjednosnim institucijama na njenoj teritoriji.

Ustavni sud BiH je zaustavio primjenu ovih zakona, a kasnije ih je i Narodna skupština RS stavila van snage.

Čitajte:

Izveštaj Evropske komisije: Napredak Crne Gore, zaostajanje BiH i Srbije, ograničen napredak Kosova

BiH na evropskom putu

Status kandidata za EU, BiH je dobila u decembru 2022, te su pregovori o članstvu otvoreni u martu 2024. godine.

Ipak, formalno još postoje prepreke za zvanični početak pregovora – izbor glavnog pregovarača sa Unijom, te reforma pravosuđa kroz usvajanje dva zakona, o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, i o sudovima.

BiH već godinu dana ne može da izabere glavnog pregovarača sa EU, a trenutno nije sigurno ni ko će izabrati ovu osobu – da li Parlamentarna skupština ili Savjet ministara.

Iz Delegacije EU u BiH je za Radio Slobodna Evropa ranije rečeno da nije bitno ko će izabrati pregovarača, ali da zemlja bez te osobe, koja predstavlja "kontakt tačku" između Unije i BiH, ne može napredovati u evrointegracijama.

U istom periodu, dva navedena zakona su bila na dnevnom redu državnog Parlamenta, ali nisu usvojena.

Čitajte: Evropski put Bosne i Hercegovine ulazi u ključni mjesec

Politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero kaže za RSE da je BiH potrebna široka koalicija koja bi stvorila konsenzus o evropskom pristupnom putu.

"Očito je da u toj koaliciji moraju sudjelovati i stranke današnje 'Trojke' u Sarajevu, ali i SDA koja je bazično proevropska stranka, da moraju sudjelovati svi unutar hrvatskog političkog korpusa koji su zagovornici pristupanja i da moraju u toj koaliciji sudjelovati oni u RS koji doista zagovaraju pristupni proces. Nije nužno očito da se to zasniva na SNSD-u", ocijenio je Gjenero.

Ali, on upozorava da ovu koaliciju moraju sami političari da sklope, te da tu Šmit ne može puno u ime BiH napraviti.

Koji su uslovi za ukidanje OHR?

Još u februaru 2008. godine, Upravni odbor PIC je utvrdio ukupno sedam uslova koje BiH mora ispuniti da bi se Kancelarija visokog predstavnika (OHR) zatvorila.

Radi se o tzv. programu "5+2", prema kojem BiH mora riješiti pitanja raspodjele državne odnosno vojne imovine, riješiti status Brčko Distrikta, uspostaviti fiskalnu održivost i vladavinu prava.

Takođe, potrebno je potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), te da PIC procijeni da je pozitivna situacija u zemlji.

Do danas su riješena samo dva uslova – SSP je potpisan još 2008, dok je status Brčkog definisan amandmanom na Ustav BiH godinu dana kasnije.

Ostali uslovi su djelimično ispunjeni ili uopšte nisu.

Državna imovina je posljednjih godina najviše bila u žiži javnosti. OHR je nevažećim proglašavao zakone kojima RS prisvaja državnu imovinu, a isto je činio u manjoj mjeri i sa drugim entitetom, Federacijom BiH.

Vlasti u RS predvođene Dodikom su više puta prijetile da će proglasiti nezavisnost tog entiteta ako bude nametnut zakon o državnoj imovini.

Čitajte: Zašto je teško razumjeti činjenice o državnoj imovini BiH?

Perspektive OHR-a u BiH

Gjenero ocjenjuje da će EU i dalje sigurno podržavati OHR. Što se Sjedinjenih Država tiče, kaže da nije isključeno da se oni dodatno distanciraju i da još veću odgovornost prenesu na evropske aktere.

"Evropa ima dva problema. Jedan je problem teškog donošenja odluka, drugi problem je administrativna struktura i nespremnost za iskakanje iz apriornih obrazaca. To Evropu čini daleko manje fleksibilnom nego SAD", rekao je Gjenero.

Za Adnana Huskića, političkog analitičara iz Sarajeva, pozicija OHR-a se donekle promijenila zbog promjena u Vašingtonu, ali očekuje nastavak američke podrške.

"Ja više ne očekujem visokog predstavnika koji će intervenisati često, puno, ali očekujem nastavak podrške uredu visokog predstavnika na terenu, zadržavanje Bonskih ovlašćenja kao zadnje instance za rješavanje nekih problema, u smislu otklanjanja šteta", ocijenio je Huskić za RSE.

OHR će i dalje postojati "kao neka vrsta osigurača", kaže Huskić, ali da neće nametati odluke kao što je to Šmit radio u prethodnih nekoliko godina svog mandata.

On ističe da je BiH zrela da otpočne razgovor o tome šta treba uraditi da OHR ode iz zemlje, nakon 30 godina.

Čitajte: Uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN: EUFOR nastavlja mandat, RS u centru pažnje

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, Kaja Kalas, izjavila je početkom novembra u Sarajevu da je došlo vrijeme da se međunarodna supervizija u BiH gasi, ali tek kada zemlja bude imala odgovarajuće kapacitete za samostalno donošenje odluka.

Istovremeno, na raspravi u Spoljnopolitičkom odboru Predstavničkog doma SAD početkom decembra, administracija predsjednika Donalda Trampa (Trump) je pozvana da se više posveti Zapadnom Balkanu radi stabilizacije regije.

Ko je protiv visokog predstavnika?

RS se već godinama zalaže za ukidanje Kancelarije visokog predstavnika, a u tome imaju stalnu podršku Rusije.

Izborom Kristijana Šmita za visokog predstavnika, Rusija je otišla i korak dalje, te navela da oni smatraju da on nije legalno izabran u Savjetu bezbjednosti UN, u čemu imaju podršku Kine.

Iz UN-a je više puta potvrđeno da PIC imenuje visokog predstavnika, a ne Savjet bezbjednosti.

Lideri u RS takođe ne prihvataju Šmitov legitimitet, te su u entitetskom parlamentu usvojili i zakon kojim se odluke OHR-a ne objavljuju u Službenom glasniku RS, što je inače uslov da bi bilo koja odluka stupila na snagu.

Ovaj zakon je kasnije oboren na Ustavnom sudu BiH.

Čitajte: Dodik u službi ruskih interesa, BiH sve češća 'meta' Kremlja

Adnan Huskić ocjenjuje da je bivši predsjednik RS, Milorad Dodik, "direktni krivac zašto OHR još postoji u BiH".

"Dakle, ključni razlog zašto je OHR - a) ostao u Bosni i Hercegovini, b) proširio svoj mandat i portfolio i zbog čega su Amerikanci zadržali superviziju nad Brčko Distriktom je Milorad Dodik i njegovo djelovanje zadnjih 15 godina", jasan je Huskić.

Da Dodik nije "počeo sa platformom destrukcije i destabilizacije", nastavlja Huskić, prema njemu bi OHR do danas imao striktno formalno prisustvo, i ne bi se uopšte pominjala Bonska ovlašćenja.

"Ta njihova borba je direktno rezultirala time da se jedini element koji još uvijek međunarodna zajednica ima u BiH ojača, iako je trebao da se ugasi", smatra Huskić.

Dodik je u avgustu pravosnažno osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora, i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika. Tom prilikom mu je oduzet i mandat predsjednika RS.

Zatvorsku kaznu je otkupio, a iako je prvobitno odbacivao zabranu obavljanja funkcija, na kraju je njegova stranka izašla na prijevremene predsjedničke izbore, na kojima je pobijedio njihov kandidat, Siniša Karan, entitetski ministar visokog obrazovanja.

Čitajte: Vogel: Karan preuzima funkciju, ali moć ostaje kod Dodika