Veliki izraelski napadi na Iran izgleda da su šokirali vojni vrh te zemlje i možda privremeno odgodio neposredni odgovor.
Međutim, ostaje nejasno da li je napad postigao svoj glavni cilj: onesposobljavanje iranskog nuklearnog programa, za koji Izrael tvrdi da Teheran uskoro može pretvoriti u oružje, uprkos tvrdnjama Irana da razvija isključivo u civilne svrhe.
Premijer Benjamin Netanyahu i drugi izraelski zvaničnici tvrde da je Iran nedavno ubrzao aktivnosti obogaćivanja uranijuma i razvoj nuklearnog oružja do te mjere da bi mogao proizvesti nuklearnu bombu u roku od nekoliko mjeseci, čak i dana.
Operacija "Uspravni lav", kako je Izrael nazvao napade, ciljala je ključne komponente iranske nuklearne infrastrukture – uključujući postrojenje za obogaćivanje uranijuma u Natanzu – kao i vojne centre u i oko Teherana.
više u blogu Izrael će napasti 'svaku lokaciju i svaku metu' iranskog režima, kaže NetanjahuIzraelski ratni avioni takođe su napali pogone za proizvodnju raketa i stambene zgrade za koje se vjeruje da su skrivale visoke vojne zvaničnike i nuklearne naučnike.
Među navodno ubijenima je i Hossein Salami, komandant Islamske revolucionarne garde Irana (IRGC).
mapa Lokacije izraelskog napada na IranCilj, prema izjavama izraelskih zvaničnika, bio je da se oslabi iranski nuklearni kapacitet, kao i njegova sposobnost da odgovori upotrebom svog opsežnog arsenala balističkih raketa – prijetnje koju Izrael vidi kao drugu po opasnosti, odmah iza nuklearno naoružanog Irana.
"Netanyahu je otvorio novo poglavlje na Bliskom istoku, eru izraelsko-iranskog nuklearnog rata", napisao je Eran Etzion, bivši zamjenik šefa izraelskog Vijeća za nacionalnu sigurnost na mreži X.
"Rat čiji je zvanični cilj zaustavljanje iranskog nuklearnog programa, ali čija se stvarna namjera čini kao napad na same temelje iranskog režima."
čitajte Može li Izrael uništiti iranski nuklearni program?Rizik s visokim ulozima
Bezbjednosni analitičari opisuju operaciju kao preventivni rizik – pokušaj da se spriječi ono što Izrael vidi kao egzistencijalnu prijetnju, ali istovremeno i potez koji nosi rizik izbijanja regionalnog rata, urušavanja diplomatije i čak ubrzavanja iranskih nuklearnih ambicija.
Danny Citrinonwicz, viši saradnik Instituta za studije nacionalne bezbjednosti u Tel Avivu, rekao je da je napad ozbiljno narušio ugled Irana jer su izraelske snage probile njegovu protivvazdušnu odbranu i eliminisale komandante.
Međutim, on tvrdi da je uticaj na iranski nuklearni program bio "ograničen", jer su ključna postrojenja, uključujući snažno utvrđeni objekat u Fordowu, ostala netaknuta.
"Ovo je samo početna faza duže kampanje", napisao je Citrinonwicz na mreži X. "Izgleda da Izrael zadržava neke karte za vjerovatnu eskalaciju koja slijedi."
Koje su opcije Irana?
Šesta runda nuklearnih pregovora između Irana i Sjedinjenih Država, zakazana za 15. juni, sada vjerovatno neće biti održana.
Budući da diplomatija izgleda kao da je pala u drugi plan, svaki iranski odgovor nosi rizik dodatne eskalacije.
Iranska neposredna reakcija bila je lansiranje oko 100 dronova tipa Shahed prema Izraelu, od kojih su mnogi presretnuti izvan izraelskog vazdušnog prostora.
Iranski lideri su ponovili upozorenja da će se osvetiti i Izraelu i američkim snagama u regionu. Iako je Washington negirao bilo kakvu umiješanost u napad, Iran bi ga ipak mogao smatrati odgovornim.
Ukoliko Teheran ispuni prijetnju i napadne američke vojne baze, to bi moglo uvući Sjedinjene Američke Držabe u širi sukob.
Prema procjenama američke obavještajne službe, Iran posjeduje oko 2.000 raketa, od kojih su mnoge sposobne da nose bojeve glave s više od 900 kilograma eksploziva te trenutno proizvodi oko 50 balističkih projektila mjesečno.
Ostaje nejasno koliko je tog kapaciteta pogođeno izraelskim napadom.
Pročitajte i ovo: Zastoj u pregovorima o nuklearnom programu Irana, povećan rizik od eskalacije i sankcijaIranski regionalni saveznici ozbiljno su oslabljeni. Rat u Gazi je teško pogodio palestinski pokret Hamas, koji su SAD i EU označili kao terorističku organizaciju, dok se libanski Hezbollah još oporavlja od nedavnih sukoba s Izraelom. Time su Huti u Jemenu ostali kao najizvodljiviji vojni saveznik Teherana.
Teheran bi mogao i da razmotri povlačenje iz Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja (NPT), koji je temelj globalne kontrole nuklearnog naoružanja.
Iako američka obavještajna zajednica, za razliku od izraelskih procjena, trenutno vjeruje da Iran aktivno ne razvija nuklearno oružje, Islamska Republika bi mogla iskoristiti izraelski napad kao izgovor za napuštanje svojih obaveza prema NPT-u i kretanje ka nuklearnom naoružanju.
"Netanyahuova vlada možda je upravo dala iranskom režimu i domaći i međunarodni legitimitet da krene putem razvoja nuklearnog oružja", upozorio je Etzion.