Evropska komesarka za proširenje u obraćanju parlamentarcima Bosne i Hercegovine 24. septembra je kazala da BiH nema druge alternative članstvu u Evropskoj uniji, miru i sigurnosti.
"BiH već integrirana u Evropu. Izvoz u BiH u države EU je 120 puta veći nego izvoz u Rusiju gdje BiH izvozi 0,6 posto svojih proizvoda. I te brojke će sve više rasti. Kad je Hrvatska ušla u EU, trgovina između Slovenije i Hrvatske je porasla 380 posto", kazala je Marta Kos.
Vijeće ministara BiH i zastupnike je pozvala da usvoje Reformsku agendu kako bi zemlja mogla pristupiti sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan, te da imenuju glavnog pregovarača i provedu nužne reforme za otvaranje pristupnih pregovora o punopravnom članstvu.
"Vi svi dobro znate što je potrebno, usvojite novi zakon o sudovima i Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću koji će biti u skladu s evropskim standardima. To je sve potrebno kako bismo otvorili pregovore o pridruživanju. Ne ide bez vas, ova parlamentarna skupština to mora učiniti", kazala je Kos obraćajući se zastupnicima u Parlamentu BiH.
Kos je kazala kako u BiH postoje različite politike, te da je "to normalno, ali moramo znati da je veći cilj članstvo u EU".
"Treba osuditi bilo kakvo zagovaranje nasilja. Mir je najdragocjenije što imamo, a vi to jako dobro znate", rekla je komesarka EU za proširenje.
Govoreći o Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH, koji ima ovlasti nametati odluke i smjenjivati dužnosnike koji ugrožavaju Daytonski mirovni sporazum, Kos je kazala da, što brže BiH okonča proces EU integracija, prije će se okončati međunarodna supervizija. Podsjetila je da su se dosadašnje EU integracije odvijale u valovima te da se naredna grupa zemalja priprema za punopravno članstvo.
"Crna Gora aktivno zatvara poglavlja, a prošle sedmice sam ugostila premijera Albanije Edija Ramu da otvorimo još jedan klaster. Obje zemlje su na putu da zatvore pregovore za godinu ili dvije", kazala je Kos.
Komesarka EU za proširenje je na kraju kazala da svaki građanin BiH, bio Bošnjak, Hrvat, Srbin ili Ostali, ne smije ostati uskraćen za san o članstvu u EU, a da sadašnja generacija mora biti upamćena kao ona koja je svoju zemlju vratila u Evropu "gdje pripadate".
"Kad završimo pregovore, popet ću se na vašu najvišu planinu Maglić, kao simbol. Pozivam vas sve da zajedno se popnemo na Maglić, ali moramo odmah početi da treniramo", kazala je Kos.
Obraćanju komesarke EU za proširenje Marte Kos nisu prisustvovali poslanici i delegati iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji je uoči dolaska Kos u trodnevnu posjetu BiH, izjavio kako se predstavnici vlasti iz ove stranke neće susretati sa evropskom komesarkom za proširenje.
Prazne stolice za delegate SNSD-a Radovana Kovačevića i Sredoju Novića
Inače, tokom trodnevne posjete Bosni i Hercegovini, Kos se susrela sa predstavnicima vlasti u BiH, nevladinim organizacijama i mladima.
Kos je u intervju za Radio Slobodna Evropa, 23. septembra izjavila da BiH mora ispuniti uslove koji su postavljeni pred nju da bi se približila članstvu i dobila novac iz Plana rasta, te da je velika odgovornost na bh. političarima da se sadašnji zastoj prevaziđe.
Navela je i kako je za evropski put potrebna Republika Srpska kako bi cijela zemlja mogla krenuti dalje na tom putu.
Kako je istakla, to je bilo moguće u prošlosti, kao i da se nada da će to biti moguće i u budućnosti.
Prema njenim riječima, EU očekuje Reformsku agendu, odnosno plan reformi koji se moraju ispuniti kako bi BiH mogla dobiti novac u vidu kredita i bespovratnih grantova.
Pročitajte i ovo: Marta Kos: Potrebna nam je Republika Srpska kako bismo mogli krenuti dalje, BiH mora postati članica EUPosjeta evropske komesarke za proširenje Marte Kos odvija se u jeku blokade državnih institucija BiH i ustavne krize u Republici Srpskoj, nakon što je pravosnažnom presudom oduzet mandat predsjedniku RS Miloradu Dodiku, dok se on i dalje predstavlja predsjednikom.
Istovremeno, u RS je za 25. oktobar zakazan referendum kojim vlasti u Banjaluci osporavaju ovlasti visokog predstavnika Kristijana Šmita i institucija BiH, dok je CIK za 23. novembar raspisao prijevremene izbore za predsjednika RS.
Bosna i Hercegovina je u martu prošle godine zvanično dobila zeleno svjetlo za razgovore o punopravnom članstvu u Europskoj uniji, ali je Brisel poručio da će se o tome razgovarati tek kad ova zemlja ispuni niz uslova.
Među njima su i usklađivanje s vanjskom politikom EU-a što, primjerice znači i sankcije BiH prema Rusiji – čemu se protive predstavnici RS-a ili viza za državljane Turske ili arapskih zemalja – čemu se protive vladajući iz Federacije BiH.
Brisanje ustavne etničko-teritorijalne diskriminacije kod izbora članova Predsjedništva BiH ili reforma državnog krivičnog Suda BiH i Ustavnog suda BiH, evropski je uslov koji se mjesecima ni ne spominje.
Pročitajte i ovo: EU komesarka u posjeti paraliziranoj BiHBrisel je poručio da, bez jasnog reformskog plana - i što je još važnije njegovog provođenja - BiH neće dobiti ni euro bespovratnih sredstava ili povoljnih kredita.
Prvih 108 miliona, od oko milijardu eura namijenjenih za BiH, ljetos je preusmjereno drugim zemljama.
U oktobru bi BiH mogla izgubiti otprilike isto toliko novca, a Europska komisija jasno je poručila da su sredstva namijenjena onima koji napreduju, a ne onima koji stoje u mjestu ili nazaduju.