Kina je kraj rata u Afganistanu, koji su predvodile SAD, smatrala prilikom za proširenje svog regionalnog utjecaja, pristup mineralnom bogatstvu zemlje i osiguranje svoje granice od ekstremističkih grupa.
Ali čak i dok je Peking proširio svoj ekonomski i politički utjecaj u Afganistanu kojim vladaju talibani od 2021. godine, kineski interesi su ugroženi neprijateljstvima između Kabula i susjednog Pakistana, kao i napadima na kineske radnike i projekte u regiji.
Ključ ciljeva Pekinga, kažu stručnjaci, je stabilizacija Afganistana kroz razvoj i okončanje historijskog neprijateljstva Kabula s Islamabadom, bliskim saveznikom Kine, kroz ekonomsku saradnju.
To je plan koji je do sada propao.
"Kineske ambicije su bile uslovljene određenom stabilnošću između Pakistana i Afganistana, ali to se ne događa", rekao je Marvin Weinbaum, direktor studija Afganistana i Pakistana u think tanku Instituta za Bliski istok u Vašingtonu.
Čitajte: Vuk u ovčijoj koži: Oštra moć Kine od Latinske Amerike do Australije'Poremećeni kineski planovi'
U oktobru su Afganistan i Pakistan razmijenili vojne napade, u kojima su ubijene desetine ljudi, a Pakistan je zatvorio granicu s Afganistanom. To je bio najgori izbijanje neprijateljstava u posljednjih nekoliko godina i izazvao je strahove od sveopćeg rata.
Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište ekstremističkoj grupi Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP), koja vodi sve snažniju pobunu unutar Pakistana.
Od oktobra, sporadično nasilje izbilo je duž duge granice zemalja nakon što je završeno privremeno primirje. Krajem novembra, talibani su optužili Pakistan za izvođenje zračnih napada unutar Afganistana u kojima je ubijeno najmanje 10 ljudi, od kojih je devet bilo djece.
Weinbaum je rekao da je Peking zabrinut da bi potpuni rat između Afganistana i Pakistana mogao uništiti njegove infrastrukturne projekte u obje zemlje.
"To je poremetilo kinesko planiranje i čini se da nemaju nikakvu polugu da postignu bilo kakvo poboljšanje", rekao je.
Čitajte: Tri kineska radnika ubijena u napadu na rudnik zlata na afganistansko-tadžikistanskoj graniciPakistan je dom Kinesko-pakistanskog ekonomskog koridora (CPEC) vrijednog 60 milijardi dolara, sastavnog dijela Inicijative Pojas i put (BRI), masovnog globalnog infrastrukturnog projekta Pekinga. Međutim, Islamabad je primio samo otprilike 25 milijardi dolara investicija od pokretanja CPEC-a 2015. godine.
Hiljade kineskih državljana rade u Pakistanu, gdje su vlasti formirale specijalne policijske snage, postavile stotine kontrolnih punktova i podigle brojne barijere oko megaprojekata.
Kina je također sklopila sporazume o vađenju nafte i minerala s talibanskom vladom koja se suočava s financijskim problemima. Peking se također obavezao proširiti CPEC na Afganistan, koji vidi kao most koji povezuje Centralnu i Južnu Aziju.
Peking je pokušao ublažiti dugogodišnje tenzije između Afganistana i Pakistana promoviranjem veće ekonomske saradnje između susjeda.
Kina je 2022. godine ponovo uspostavila diplomatski forum na visokom nivou kako bi unaprijedila ekonomsku i sigurnosnu saradnju između Islamabada i Kabula. Peking je također posredovao u sastancima talibanskog šefa diplomatije i pakistanskog ministara vanjskih poslova i pozvao obje strane na suzdržanost kada su izbili sukobi u oktobru.
"Kina je veoma zabrinuta jer ove tenzije potkopavaju njene interese u regiji, pa čak i globalno“, rekao je Ihsanulah Tipu Mehsud, direktor vijesti na Horasan Dnevniku, web stranici koja prati militantne grupe u Afganistanu i Pakistanu.
'Središte militanata'
Ti interesi uključuju sprječavanje širenja nasilja iz Afganistana preko njegovih granica.
Mehsud je rekao da je Kina zabrinuta zbog širenja militantnih grupa, uključujući i one koje se bore protiv Pekinga, ako izbije oružani sukob velikih razmjera između Afganistana i Pakistana.
"Peking je već zabrinut zbog toga što će se sjeveroistočna afganistanska provincija Badahshan pretvoriti u središte za militante", rekao je Mehsud.
Planinski Badahshan graniči s Pakistanom i pruža jedinu kopnenu vezu Afganistana sa sjeverozapadnom kineskom regijom Sinđiang.
Čitajte: Izbjeglice plaćaju veliku cijenu zbog napetosti između afganistanskih talibana i PakistanaU napadu pokrenutom iz Badahshana 27. novembra ubijeno je pet kineskih radnika, a ranjeno pet drugih koji su radili za zajedničku kinesko-tadžikistansku kompaniju za rudarstvo zlata na jugu Tadžikistana.
Ovo nije prvi put da su kineski radnici meta napada u tom području. Prošle godine, jedan kineski državljanin je ubijen, a četiri ranjena u prekograničnom napadu na jugu Tadžikistana. Izvori su u to vrijeme rekli za Radio Slobodna Evropa (RSE) da su napadači prešli iz Afganistana.
Broj ujgurskih militanata u tom području nije poznat, ali se vjeruje da je mali i nije jasno kakve veze imaju sa širom ujgurskom dijasporom i regijom Sinđiang.
Krajem 2021. godine, talibani su premjestili etničke ujgurske militante iz Badakhshana u druga područja Afganistana, izvijestio je tada RSE.
Za borce se kaže da su članovi Turkestanske islamske stranke (TIP), ekstremističke grupe koju Peking krivi za nemire u Xinjiangu i naziva je Istočnoturkestanski islamski pokret (ETIM). ETIM je naziv starije militantne grupe za koju mnogi stručnjaci kažu da više nije operativna i čiji je utjecaj Peking preuveličao u političke svrhe.
Nakon nedavnog napada na kineske radnike, talibanski ministar vanjskih poslova Amir Han Mutaki obećao je "jačanje granične sigurnosti, provođenje zajedničkih istraga i bilo kakav oblik koordinacije" s Tadžikistanom.
Međutim, ubistva su prisilila Peking da naredi povlačenje svojih radnika iz pogranične regije Tadžikistana s Afganistanom.
"Ulog za Kinu će rasti, ali čini se da je bespomoćna", rekao je Mehsud.