Više hiljada studenata i građana, pod sloganom "Mi smo živi zid", protestovalo je protiv rušenja kompleksa Generalštaba u Beogradu.
Do protesta dolazi nakon što su posebnim zakonom (lex specialis) vlasti u Srbiji otvorile put za izgradnju na mestu zgrada oštećenih u NATO bombardovanju Savezne republike (SR) Jugoslavije 1999.
Na protest 11. novembra pozvali su studenti u blokadi beogradskih fakulteta.
Tokom protesta, studenti su oko parcela na kojima je kompleks Generalštaba farbom iscrtali crvenu liniju, a a okupljeni su napravili prsten oko zgrada, odnosno "živi zid".
Time su, kako ističu, želeli da pošalju i simboličku poruku da se protive rušenju.
"Naši zahtevi su ukidanje tzv. leks specijalisa za kompleks i parcelu Generalštaba, poništavanje nezakonite odluke Vlade Republike Srbije i vraćanje statusa kulturnog dobra Generalštabu", poručila je u obraćanju okupljenima jedna od studentkinja.
Ona je dodala da studenti traže i završetak istrage Tužilaštva za organizovani kriminal o falsifikovanju dokumenta kojim je Vlada Srbije u novembru 2024. Generalštabu ukinula status kulturnog dobra.
"Ovo je naše prvo upozorenje. Ne damo Generalštab", rekla je.
Šta je usvojeno u parlamentu?
Posebni zakon (lex specialis), usvojen u Skupštini 7. novembra, propisuje da se svi postupci za projekat revitalizacije Generalštaba smatraju hitnim.
Zakonom su državni organi dužni da bez odlaganja izdaju akte iz svoje nadležnosti, kako bi se omogućio postupak revitalizacije.
Ideja o gradnji luksuznih višespratnica na mestu Generalštaba podelila je građane, a projektu se protivi i struka koja insistira na očuvanju statusa kulturnog dobra za taj kompleks.
Modernističko zdanje, oštećeno u bombardovanju pre 26 godina, delo je arhitekte Nikole Dobrovića, građeno polovinom 20. veka.
Bilo je jedan od simbola nekadašnje Socijalističke federativne republike Jugoslavije.
Status kulturnog dobra je kompleksu Generalštaba dodeljen 2005. godine. Od bombardovanja nije obnavljan.
Poslanici vladajuće Srpske napredne stranke su, tokom rasprave u parlamentu koja je prethodila usvajanju zakona o Generalštabu, tvrdili da zgrade ne mogu da se obnove i da ih treba srušiti.
"Obnova je pokušana, ali nije moguća zbog oštećenja i materijala koji se više ne proizvodi", rekao je Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe naprednjaka u parlamentu.
Deo okupljenih na uglu Nemanjine i Ulice kneza Miloša, 11. novembar 2025.
Ko želi da gradi na mestu Generalštaba?
Nameru da na mestu Generalštaba izgradi luksuzni hotel, sa poslovnim prostorom i stanovima, izrazio je početkom 2024. Džared Kušner (Jared Kushner), zet američkog predsednika Donalda Trampa (Trump).
No, realizaciju projekta zaustavila je istraga tužilaštva o falsifikovanju dokumenata na osnovu kojih je Vlada Srbije Generalštabu ukinula status kulturnog dobra.
Čitajte: Naučne ustanove iz Srbije i Evrope traže zaštitu Beogradskog sajma i GeneralštabaFirma Džareda Kušnera "Affinity Partners" je nakon navoda tužilaštva o falsifikovanju saopštila da je sudbina projekta neizvesna.
Tada su odbacili bilo kakvu povezanost sa falsifikovanjem dokumenata.
Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba, Vlada Srbije je sa Kušnerovom kompanijom potpisala 15. maja 2024.
Kušnerovoj firmi je tim ugovorom iznajmljeno zemljište na 99 godina.
List "Njujork tajms" je ranije objavio da je investicija vredna 500 miliona dolara i da bi država Srbija, prema predlogu ugovora, trebalo da dobije 22 odsto profita.
Kušnerova firma se obavezala i da u okviru kompleksa izgradi memorijal posvećen svim žrtvama NATO bombardovanja Savezne republike Jugoslavije.
Kompleks Generalštaba je bombardovan u dva navrata - u aprilu i maju 1999. godine.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto se struka protivi odluci ukidanja kulturnog dobra za Generalštab?