Zašto Xi pomno prati samit Trump - Putin na Aljasci?

Predstojeći sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa s ruskim čelnikom Vladimirom Putinom za sada je dočekan sa skepticizmom i zabrinutošću u Ukrajini i širom Evrope, ali postoji jedno mjesto gdje je ovaj susret pozdravljen – Kina.

Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova izjavilo je 12. avgusta da je "zadovoljno što Rusija i SAD ostaju u kontaktu, poboljšavaju svoje odnose i napreduju ka političkom rješenju ukrajinske krize".

Ova izjava uslijedila je nakon pohvala kineskog lidera Xi Jinpinga tokom telefonskog razgovora s Putinom prošle sedmice, kada je ohrabrio obje strane da teže političkom rješenju rata u Ukrajini na predstojećem sastanku.

Za Xija, samit Trump–Putin dolazi u trenutku kada Peking i Washington pokušavaju poboljšati vlastite odnose – 11. avgusta produžili su rok od 90 dana za postizanje trgovinskog sporazuma, a navodno se priprema i visokoprofilni samit između Xija i Trumpa u oktobru, koji bi mogao otvoriti vrata širem dogovoru između Kine i Sjedinjenih Država.

Craig Singleton, viši saradnik u Fondaciji za odbranu demokratije, američkom think tanku iz Washingtona, kaže da Xi pažljivo prati samit na Aljasci jer mu to omogućava da "prouči presedan i kako bi se mogao primijeniti u Aziji prije nego što se upusti" u direktan susret s Trumpom – potencijalno na vlastitom samitu gdje će se vjerovatno razgovarati o temama poput trgovinskih odnosa i Tajvana, samoupravnog ostrva koje Kina smatra svojom teritorijom.

"Peking vidi Aljasku kao potvrdu Trumpovog instinkta za pregovore između velikih sila – Rusija, Kina i SAD tretirane kao ravnopravni polovi, s logikom sfera uticaja koja se vraća u igru", rekao je Singleton.

Kina se pojavila kao najjači saveznik Rusije otkako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu 2022. godine – podupire rusku ekonomiju kupovinom nafte, snabdijeva rusku ratnu mašineriju dvonamjenskim proizvodima i pruža diplomatsku podršku na globalnoj sceni.

Kako je kineski ministar spoljnih poslova Wang Yi rekao šefici diplomatije EU Kaji Kallas u julu, Peking ne može prihvatiti poraz Rusije u Ukrajini.

Samit između američkog i ruskog predsjednika bez prisustva ukrajinskih i evropskih lidera za Peking je potvrda da se njihova strategija i strpljenje mogu isplatiti, kaže Singleton.

"Aljaska nije o mapama, radi se o presedanima", rekao je. "Ako se agresija isplati u Evropi, odvraćanje slabi u Aziji."

Hoće li se Trump sastati s Xijem nakon samita s Putinom?

Još je mnogo nepoznanica uoči susreta Trumpa i Putina 15. avgusta – što bi moglo postaviti obeshrabrujuće presedane za Xija.

Trump je posljednjih dana pokušao umanjiti očekivanja od samita, nazivajući ga "sastankom u cilju ispipavanja terena" i da ne očekuje konkretne dogovore.

Američki predsjednik je takođe u bliskom kontaktu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i evropskim liderima pred sastanak, te je rekao da će razgovarati s njima opet "odmah nakon samita".

Ipak, s naziranjem samita, i Peking i Washington mogli bi pokušati poslati međusobne znakove dobre volje.

"Moja mutna kristalna kugla sugerira da će Trump najaviti novo 'veliko partnerstvo' s ciljem da se ton i karakter odnosa SAD–Kina preusmjere u pozitivnijem pravcu", rekao je Graham Allison, profesor i stručnjak za Kinu s Harvarda, 11. avgusta na mreži X.

Iako još nije određen službeni datum sastanka Trumpa i Xija, brojni mediji, pozivajući se na anonimne visoke američke i kineske zvaničnike, navode da se razmatra više opcija – dok se Trump sprema za putovanje u Aziju u oktobru.

Trump i Xi trebali bi prisustvovati samitu ASEAN-a u Kuala Lumpuru od 26. do 28. oktobra, a mogli bi se sastati i tokom boravka u Maleziji.

Još jedna opcija koju spominju zvaničnici je njihov susret na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u Južnoj Koreji od 31. oktobra do 1. novembra.

Trump i Xi bi takođe mogli organizovati zaseban sastanak u Kini između ta dva samita dok američki predsjednik još bude u Aziji.

Šta slijedi?

U međuvremenu, svi pogledi će biti usmjereni ka Trumpu i Putinu na Aljasci.

Kijev i njegovi saveznici zabrinuti su da bi Putin mogao iskoristiti sastanak kako bi nagnao Trumpa na podršku sporazumu koji bi išao u korist Rusije.

Trump je takođe bio nejasan po pitanju šta bi konkretno trebalo da sadrži mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije, ali je 11. avgusta ponovo spomenuo mogućnost "razmjene teritorija", iako je rekao da bi "pokušao vratiti dio te teritorije Ukrajini".

Peking je već dobio nekoliko ohrabrujućih signala iz Bijele kuće.

Kina je takođe iskoristila svoju dominantnu poziciju u lancu snabdijevanja rijetkim zemnim mineralima – ključnim onim za proizvodnju baterija za električna vozila i naprednu vojnu tehnologiju – kako bi izdejstvovala ublažavanje američkih izvoznih ograničenja na Nvidia H20 čipove.

Ova odluka je preokrenula raniju Trumpovu zabranu iz aprila o izvozu H20 čipova u Kinu. Odluka je izazvala podjele među stručnjacima. Neki tvrde da nema velikog rizika za nacionalnu bezbjednost i da neće dati Kini prednost u trci za dominaciju u oblasti vještačke inteligencije.

Drugi se ne slažu, uključujući 20 bezbjednosnih stručnjaka i bivših američkih zvaničnika koji su potpisali otvoreno pismo osuđujući ovu odluku.

"Snabdijevajući Kinu ovim čipovima, zapravo hranimo infrastrukturu koja će se koristiti za modernizaciju i širenje kineske vojske", navodi se u pismu, koje je potpisao i Matt Pottinger, bivši zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost tokom Trumpovog prvog mandata.

Nekoliko drugih poteza u posljednjim mjesecima takođe su tumačeni kao znakovi popuštanja prema Pekingu, uključujući blokiranje plana predsjednice Tajvana da prođe kroz SAD na putu za diplomatsku turneju po Južnoj Americi, kao i otkazivanje sastanka američkih zvaničnika s tajvanskim ministrom odbrane u junu.

"Ako se u Washingtonu stekne percepcija da su 'prodali' Ukrajinu, Peking će iz toga izvući jednostavnu lekciju: prinuda se isplati, a cijene su podnošljive", rekao je Singleton.