Više od 280 incidenata usmerenih protiv novinara u Srbiji zabeležila je baza Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) od početka 2025. godine.
Uvrede, pretnje smrću, ali i fizički napadi, učestali su u godini u kojoj Srbiju potresaju masovni antivladini protesti.
Dok ih sa skupštinske govornice i provladinih medija napadaju predstavnici vlasti, nezavisne redakcije su, poslednjih meseci, na terenu suočene sa policijskim pendrecima i suzavcem.
"Ranije je najsigurnije mesto za novinare bilo iza policijskog kordona. Međutim, sada je i ponašanje policije postalo vrlo nepredvidivo", ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ksenija Pavkov, novinarka N1 televizije.
Kako kaže, u Novom Sadu, odakle izveštava, "crvena linija" je pređena 5. septembra, kada je tokom policijske intervencije na protestu ispred Filozofskog fakulteta napadnuto više novinarskih ekipa, među njima i N1 televizija.
Vaš browser nepodržava HTML5
Suzavac i pendreci u Novom Sadu, u sukobu policije sa demonstrantima
Novi Sad, grad u kojem se dogodila nesreća koja je i pokrenula demonstracije širom države, proteklih meseci bio je mesto nekih od najvećih incidenata na protestima i najžešćih odgovora policije.
"Tada je svima nama, novinarima i novinarkama, postalo jasno da policija ne samo da nas neće zaštiti, nego vrlo često mogu da nam budu i pretnja. Postali smo mete onih koji bi morali da nas štite", dodaje ona.
Ali, uprkos prijavama policiji, za sada nije poznato da je rasvetljen ijedan od slučajeva policijske sile protiv novinara, niti da su napadači kažnjeni.
Da istraže napade, državu poziva i međunarodna novinarska organizacija "Reporteri bez granica" (RSF).
"Oštro osuđujemo izostanak pravde za zločine počinjene nad novinarima koji izveštavaju o protestima, i nedostatak zaštite od strane policije koja se ponaša kao saučesnik (u napadima)", ističe za RSE Pavol Salaj (Szalai) iz RSF.
"Za sada vlasti još uvek mogu da nadoknade propušteno — da pravilno istraže sve prijave i privedu počinioce pravdi", dodaje.
Nivo napada na novinare od početka protesta je, kako kaže, bez presedana.
"Izveštavanje sa protesta postalo je posao visokog rizika", opisuje Salaj.
Čitajte: Pendreci po novinarima bez sudskog epiloga u SrbijiNapadi bez epiloga
Ministarstvo unutrašnjih poslova, do objave teksta, nije odgovorilo na pitanja o napadima na novinare.
Ranije je sektor Unutrašnje kontrole MUP-a naveo za RSE da "ne raspolaže dokumentom u kojem bi bile sadržane informacije" o disciplinskim postupcima koje taj sektor vodi protiv policajaca, u vezi sa njihovim postupanjem tokom protesta.
"Ja nemam nikakva očekivanja. Ne zato što sam pesimistična, nego zato što nam to pokazuje sudska praksa, da najveći broj tih slučajeva ostane nerešen", ukazuje Ksenija Pavkov.
Ipak, ističe da i ona i njene kolege, redovno prijavljuju napade.
Detaljnu bazu imaju novinarska udruženja.
"Nisam naivna i ne mislim da će bilo koja prijava dovesti do nekog sudskog epiloga, ali mi ne da savest da sedim mirno i skrštenih ruku dok nas gaze i maltretiraju", dodaje Pavkov.
Prijave opisuje kao vid otpora, ali i dokumenta za "buduća vremena".
"Tu je nada da će jednog dana možda biti neke pravde i da bi sve te baze napada mogle da imaju i takvu vrednost", ocenjuje ona.
U ovom momentu, ne vidi političku volju da napadi dobiju epilog.
Na pitanja o zaštiti novinara za RSE nije odgovorilo ni resorno Ministarstvo informisanja.
"Mi poslednjih meseci ne krećemo na teren bez zaštitne opreme – šlemova i gas maski – i naravno uvek moramo da budemo naoružani strpljenjem i tolerancijom kako bismo istrpeli sve te uvrede i pretnje koje nam upućuju", opisuje Ksenija Pavkov.
Baza Nezavisnog udruženja novinara Srbije beleži 90 fizičkih napada.
Pored policije, novinari su bili meta i maskiranih napadača na protestima, na kojima je proteklih meseci dolazilo do sukoba pristalica vlasti sa antivladinim demonstrantima.
Uvrede i napadi zabeleženi su i na mitinzima pristalica vlasti, koje organizuju "protiv blokada".
Protesti u Srbiji otpočeli su nakon 1. novembra 2024, kada je na novosadskog Železničkoj stanici u Novom Sadu poginulo 16, a teško povređena jedna osoba.
Studentske blokade fakulteta prelile su se na ulice, gde hiljade demonstranata proteklih godinu dana traže odgovornost vlasti za nesreću. Poslednji zahtev je raspisivanje vanrednih izbora.
Vlast odbacuje odgovornost za nesreću, ali i optužbe za represiju prilikom policijskog odgovora na proteste.
Evropski parlament osuđuje nasilje
A represiju u Srbiji je primetio i Evropski parlament.
U rezoluciji su evroposlanici najoštrije osudili talas "državno sponzorisanog nasilja" – zastrašivanje, proizvoljna hapšenja, nezakoniti nadzor špijunskim softverima čija su meta bili i novinari.
Ukazuju da su novinari napadani ili im je uskraćena zaštita tokom izveštavanja na protestima.
Srpske vlasti su pozvane da obezbede slobodu medija i prekinu sa zapaljivom retorikom koja podstiče neprijateljstvo ili nasilje.
Pavol Salaj ističe da rezolucija predstavlja čvrstu osnovu za dalje delovanje Evropske unije.
Čitajte: Evropski parlament u predlogu rezolucije o Srbiji podržao pravo građana na protesteIpak, smatra da je su izjave predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen (von der Leyen), koja je ranije ovog meseca Beograd i sastala se sa predsednikom Vučićem, prema njegovoj oceni, bile "prilično razočaravajuće".
Fon der Lajen je poručila da Brisel od Srbije očekuje napredak u reformama.
"Evropska komisija mora da iskoristi sve mehanizme kako bi garantovala bezbednost novinara i slobodu medija u Srbiji, uključujući i obustavu sredstava EU", smatra on.
Uoči posete fon der Lajen, Reporteri bez granica i druga međunarodna novinarska udruženja su od nje zatražila "jasan signal" prema vlastima u Srbiji.
Okupljeni u Međunarodnu koaliciju za slobodu medija, primetili su da je "trenutni nivo nasilja nad novinarima u Srbiji jedinstven u bilo kojoj državi članici EU ili zemlji kandidatu".
Čitajte: U Srbiji za dva meseca tokom protesta napadnuto više od 30 novinara, ukazali Reporteri bez granicaUnited Media kao meta vlasti
Evropski parlament je u rezoluciji sa zabrinutošću primetio i da Vlada Srbije izgleda vodi pregovore sa vlasnicima privatne kompanije Junajted medija (United Media - UM) o tome da se "oslabe" nezavisni mediji koji posluju u njenom okviru.
UM je članica većeg međunarodnog konglomerata - Junajted grupe (United Group).
Među medijima koji su pod okriljem UM u Srbiji su televizije N1 i Nova, više internet portala, dnevne novine Danas, nedeljnik Radar.
Evropski parlament upozorava da bi, ako se ti navodi potvrde, to predstavljalo "ozbiljan napad na već ugroženi medijski pluralizam u Srbiji".
Čitajte: Strahovi da privatni mediji u Slovačkoj i Srbiji završe kao u MađarskojPavol Salaj iz "Reportera bez granica" očekuje da Evropska komisija podseti Srbiju na evropski Akt o slobodi medija, koji zabranjuje politički pritisak na medije.
"I očekujemo da kompanija UG obavesti javnost o datim garancijama uređivačke nezavisnosti za medije u okviru UM", dodaje on.
Mediji UM ni u jednoj od zemalja regiona, gde ta kompanija posluje, nisu suočeni sa tako negativnim stavom vlasti kao u Srbiji.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, ali i svi drugi funkcioneri Srpske napredne stranke, već godinama odbijaju pozive da gostuju na televizijama N1 i Nova S i etiketiraju njihovo rukovodstvo i zaposlene.
U jeku protesta, optužbe su otišle najdalje.
Pretnje smrću, bombama, silovanjem
Vučić je optužio osnivača Junajted grupe Dragana Šolaka da je bio "jedan od najvažnijih pokretača" protesta, koje vlast, ne pružajući dokaze, opisuje kao "obojenu revoluciju" sponzorisanom sa Zapada.
Terminom "obojena revolucija" nazivaju se protesti kojima su obarani autoritarni režimi u bivšim sovjetskim republikama.
Izveštavanje N1 o protestima, Vučić je uporedio sa "terorizmom". Od ranije su Vučić i njegovi saradnici na vlasti tu televiziju nazivali "antisrpskim medijem", "tajkunskim medijem".
"Činjenica da su novinari i novinarke Televizije N1 praktično glineni golubovi, nije ništa novo. Tako je od prvog dana emitovanja programa 2014. godine", opisuje Ksenija Pavkov.
Ističe da su u proteklih godinu dana napadi češći i opasniji.
"Mi dobijamo pisma, poruke u kojima nam prete da će nas zaklati, da će nas silovati, da će ubiti nas i naše porodice, da će nas zapaliti ili da ćemo završiti kao Šarli Ebdo", dodaje.
U smrtonosnom terorističkom napadu na francuski satirični list Šarli Ebdo 2015. godine, ubijeno je 12 zaposlenih.
Čitajte: Predsednica Evropske federacije novinara osudila pretnje smrću zaposlenima N1"Pre nekoliko dana dobili smo, kao redakcija, pretnju da će da na nas bace bombe", napominje Ksenija Pavkov.
Kao odgovorne za takvu atmosferu vidi vlast.
"Jer se targetiranje od strane najviših državnih zvaničnika, potom reprodukuje u medijima koji su bliski režimu ili pod kontrolom režima", ističe.
"Više puta sam doživela da su ti verbalni napadi na terenu na identičan način formulisani kao i u javnim glasilima čija je TV N1 meta, pa time i njene novinarke i novinari", opisuje.
Priseća se jedne situacije od pre godinu dana, dok je snimala sagovornika u Novom Sadu.
"Prišao mi je jedan gospodin, koji je delovao sasvim pristojno, i mirno mi rekao: 'Vi ste srpske ustaše'. I pošto sam procenila da on za mene nije pretnja, da me neće fizički napasti, pitala sam ga zašto to misli i odakle mu takva ideja. Odgovorio mi je da je to čuo na Pinku ili na Prvoj (provladinim televizijama)", priča Pavkov.
Čitajte: Međunarodna udruženja pozvala Vučića da ne targetira novinarePad na svetskoj listi medijskih sloboda
Srbija se, prema Svetskom indeksu slobode medija Reportera bez granica, trenutno nalazi na 96. mestu od 180 zemalja.
To je bolje za dva mesta u odnosu na 2024. godinu.
To, međutim, kako ističe RSF, ne znači da je medijska slika bolja.
Naprotiv, indeks slobode medija u Srbiji je u padu, a bolji plasman se objašnjava time da su i neke druge države sa liste takođe zabeležile pad.
Pad slobode medija u Srbiji je, između ostalog, kako ističe RSF, posledica nastojanja vladajuće stranke da političkim napadima uguši nezavisno novinarstvo.
Čitajte: Kosovo i Srbija na Balkanu najlošije rangirani na listi Reportera bez granica