Novinarka Radija Slobodna Evropa.
Gost u subotnjem intervjuu je Marina Banović Nikolić, mlada crnogorska modna kreatoraka, koja je nakon ovogodišnje revije na Internacionalnoj smotri mode u Beogradu dobila poziv od poznate italijanske modne kuće Alta Roma-Alta Moda da učestvuje na njihovoj modnoj reviji, jula ove godine. Revija je doživjela izuzetan uspjeh, a italijanski ljubitelji mode posebno su bili oduševljeni dijelom njene kolekcije koji je bio inspirisan crnogorskom princezom Jelenom, kćerkom kralja Nikole, koja je s početka prošlog vijeka postala italijanska kraljica Jelena Savojska. Kreacije, sa kojima je Marina Banović Nikolić postigla izuzetan uspjeh, kako u Italiji, tako i na ljetošnjem Fashion Week u Kotoru, inspirisane su etničkim motivima svih nacija koje žive u Crnoj Gori.
Nedjelju dana uoči prvih crnogorskih parlamentarnih izbora u nezavisnoj državi, direktor nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT), Marko Čanović, koja u saradnji sa američkim Nacionalnim demokratskim institutom (NDI) godinama prati izborne procese, govori o kampanji koja se privodi kraju, o tome da li su političke stranke promijenile retoriku iz prethodnih izbornih procesa, te zašto opozicione stranke u Crnoj Gori najčešće nemaju povjerenja u rezultate i analize koje objavljuje civilni sektor.
Naš gost je direktor nevladine organizacije Centar za monitoring (CEMI) koja prati izborne procese, Zlatko Vujović. CEMI je zbog nove zakonske odredbe koja zabranjuje objavljivanje rezulata izbora tri sata po zatvranju biračkih mjesta , a što bi trebalo da se primjenjuje na parlamentrnim izborima 10. septembra, podnio inicijativu Ustavnom sudu Crne Gore za ocjenu ustavnosti te odredbe Zakona o izboru odbornika i poslanika nedavno usvojene.
Naš gost je direktor Centra za građansko obrazovanje i član Savjeta za civilnu kontrolu rada policije, Aleksandar Zeković.
Jučerašnji pokušaj izvršenja odluke suda da se ključevi crkve Sveta Petka u Sutomoru vrate predstavnicima katoličke crkve završen je odustajanjem sudskih izvršitelja pod pritiskom predstavnika Srpske pravoslavne crkve, lokalnih mještana i turista iz Srbije. I pored toga što se najavljuje da bi petnaestogodišnji problem mogao biti riješen dogovorom predstanivka Mitropolije i Katoličke biskupije otvorena je dilema da li je ovo još jedno u nizu uzmicanja državnih organa pred Srpskom pravoslavnom crkvom?
Predstojeći paramentarni izbori zakazani za 10. septembar razlog su što crnogorski poslanici ove godine neće koristiti odmor i tako po svemu sudeći uštedjeti na tom, kako kažu, za poslanička primanja ogromnom trošku.
Crnogorske pomorske vlasti očekuju da će Crna Gora odmah po prijemu u Ujedinjene nacije biti zvanično učlanjena i u Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO). Ministarstvo pomorstva i saobraćaja obavilo je sve tehničke pripreme za prijem, što će omogućiti da crnogorski pomorci bez prekida nastave da plove na stranim i domaćim brodovima. Pitanje njihovog statusa često je potezano tokom referendumske kampanje u unionističkom bloku u kome su tvrdili da bi crnogorska nezavisnost pomorce ostavila bez posla.
Stotinu hiljada automobila sa tablicama iz Crne Gore koji se voze u Srbiji uskoro bi se mogli naći na crnogorskom tržištu polovnih kola, pošto se u Srbiji neće moći preregistrovati zbog uvođenja ekološkog standarda Euro 3, piše podgorička štampa. Kako će se to odraziti na crnogorsko tržište polovnih automobila i da li o tome nešto znaju nadležni u Crnoj Gori?
Jedna od tema koju su zagovornici zajednice sa Srbijom stalno koristili u predreferendumskoj kampanji u Crnoj Gori bilo je školovanje u Srbiji. Univerzitet Crne Gore raspisao je u ponedeljak konkurs za upis studenata. Neće biti novina kada je reč o studentima iz Srbije, jer što se plaćanja tiče, Crna Gora će ove studente tretirati kao crnogorske državljane. Ministrastvo prosvjete još nije dobilo odgovor iz Srbije kako će u toj državi ove godine biti tretirani crnogorski studenti.
Jedan od zajedničkih interesa koji će i ubuduće povezivati Crnu Goru sa Srbijom jeste spoljna politika, tačnije diplomatsko konzularne aktivnosti. Kako je to najavljeno iz Podgorice, a i od dijela zvaničnog Beograda Crna Gora bi mogla da koristi određene usluge srpskih diplomatskih predstavništava u svijetu. Potražili smo odgovor na pitanje kako bi to u praksi trebalo da funkcioniše.
"Za Evropsku uniju pitanje referenduma je završeno", kazao je danas u Briselu visoki evropski predstavnik Javijer Solana. Mila Đukanovića evropski diplomata nazvao je mladim političarem koji se trudio i dobro branio interese svoga naroda, te koji ima „briljantnu budućnost“. Paralelno, opozicija u Crnoj Gori pojačava zahtijeve da se rezultati referenduma ne priznaju. Osim vladajućih stranaka na listi optuženih su i predstavnici EU. Otkud promjena stava prema međunarodnim predstavnicima koji su još uoči glasanja bili cjenjeni i poštivani? Što traže unionisti i kako reagiraju suverenisti?
U sažetku podsjećamo na istorijski pregled države Crne Gore, od Duklje do obnove nezavisnosti 21. maja.
Princ Nikola Petrović Njegoš vjeruje da će se građani Crne Gore 21 maja izjasniti za nezavisnost. Princ Nikola nema političkih ambicija, a njegov cilj je da se nakon sticanja nezavisnosti novim crnogorskim Ustavom i zvanično rehabilituje dinastija Petrović.
U Podgorici počinje Prvi festival nove evropske teatarske akcije na kome će učestvovati 31. pozorište iz 14 zemalja Srednje i Jugoistične Evrope.
Dva referendumska politička bloka nastavljaju sa optužbama za manipulaciju referendumskim glasovima. U nekim slučajevima reagovali su i nadležni državni organi privođenjem osumnjičenih za malverzacije, a najavljuje se i novi nastavak takozvanog „Mašan Zeta filma“.
Iako se na referendumu 21. maja građani Crne Gore određuju isključivo prema tome hoće li da ostanu u zajednici sa Srbijom ili da obnove nezavisnu državu, zanimljivo je da se u kampanji unionističkog bloka na spotovima, reklamama i bilbordima nigdje ne pominje ključni motiv - zajednica sa Srbijom.
Mitropolit Srpske parvoslavne crkve u Crnoj Gori, Amfilohije, u proteklih je 15 godina bio nezaobilazan akter svih političkih procesa, na kojeg su se u zavisnosti od potreba pozivali i vlast i opozicija.Medjutim u započetom referendumskom procesu i pored toga što crkvu ne rijetko pominje i jedna i druga strana Amfilohije se, po ocjenama mnogih, neuobičajeno, drži po strani.
Bošnjački blok za jedinstveni Sandžak pristupio je bloku za očuvanje Državne zajednice, a kako okuplja nekoliko relativno novih udruženja i političkih partija otvara se pitanje koliko oni imaju realnog uticaja na bošnjačko-muslimansko biračko tijelo u Crnoj Gori.
Bilbordi postavljeni u Podgorici i Nikšiću sa likom narodnog heroja Ljuba Čupića upotrijebljeni kao independistički plakat, izazvali su oštre reakcije njegovih rođaka koji kažu da je riječ o zloupotrebi u političke svrhe.
Međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava „Amnesti Internešenel“ zatražila je od crnogorskih vlasti da obeštete porodice žrtava deportacije iz Crne Gore 1992.godine vojnim vlastima Radovana Karadžića, nakon čega je većina deportovanih lica ubijena.
Učitajte više sadržaja...
