Proširenje Evropske unije (EU), odnos prema Ukrajini, ali i napredak Bosne i Hercegovine i Srbije na putu ka evropskom članstvu bili su u fokusu razgovora jednog od panela prvog dana GLOBSEC Foruma.
"EU se nalazi u ključnom momentu i čini se da je pitanje proširenja prvenstveno geopolitičko", rekla je u svom uvodnom obraćanju voditeljica panela, novinarka Ia Meurmishvili.
Bivši austrijski kancelar Sebastian Kurz, jedan od panelista, rekao je da je prema njegovom mišljenju cijeli proces proširenja "jedan veliki nered" i da bi EU trebala biti iskrena prema partnerima.
Podsjetio je na vrijeme kada je on bio kancelar i kada mu je, kako je rekao, "u svim razgovorima o proširenju rečeno da se proces zasniva na napretku, da postoji jasan niz pravila, da nije politička odluka."
"Imam osjećaj da se sa Ukrajinom to promijenilo i ako pogledamo neke debate o napretku procesu proširenja u Briselu, naravno da je uvijek bio politička politička debata," dodao je Kurz.
Iz njegove perspektive stvari su se promijenile.
"Među ljudima proširenje više nije veliko pitanje jer ne znaju da li je stvarno ili je to proces koji nikada neće završiti," rekao je Kurz u obraćanju, ističući da nije promijenio mišljenje po pitanju pristupanja zemalja Zapadnog Balkana.
"Naravno da bi zapadnobalkanske zemlje trebale biti članice EU."
"Proširenje je ključno za našu zemlju", rekao je na početku obraćanja ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.
Kako je kazao, njegova zemlje, u prvom redu ekonomski i geografski, pripadada Evropi.
"Nismo dvorište Evrope, geografski smo već u Evropi. Ekonomski, naša zemlja izvozi 92 posto naših proizvoda u EU. Možete zamisliti važnost ekonomske strane integracije," rekao je Konaković.
"Sa druge strane, naš najveći problem je odliv mozgova, ljudi odlaze. I treći jer smo zemlja sa najmanje stranih investicija zbog stabilnosti", kazao je.
Pristupanje je sada realističnije nego prije par godina rekao je Konaković i dodao da je EU sada shvatila da se ne radi više o administrativnom pitanju nego i sigurnosnom, ekonomskom.
Po pitanju BiH dodao je da proces ide sporo, ali da je mnogo bolje nego ranije. Na pitanje "koliko Republika Srpska usporava proces", Konaković je rekao da je činjenica da je "predsjednik tog entiteta pod kontrolom moskovskog režima."
"U posljednjih 14 mjeseci sreo se sa Vladimirom Putinom pet puta. On je naravno ponosan na to. To je dokaz da je Rusija destruktivna po pitanju proširenja i da imaju maligni uticaj kroz pojedince. Srećom sada imamo opozicione stranke u RS koje su dovoljno pametne i dovoljno hrabre da shvate da je EU ključni cilj za našu zemlju."
Na panelu pod "Proširenje: Da li je realno?" učestvovao je i Nemanja Starović ministar evropskih integracija Srbije.
"Strateške odluke koje smo donijeli u prethodnim godinama je da sve naše napore damo u pristupanje EU, rekao je Starović.
No, moderatorica Meurmishvili kazala je da je većina evropskih zemalja prestala ili gtoovo prestala koristiti ruski gas, ističući da je to u suprotnosti sa onim što radi Srbija.
Prema riječima ministra Starovića, Srbija već deset godina radi na diversifikaciji gasa, ali je rekao da je to zemlja koja nema pomorske luke ni LNG terminale.
"Jedini gas koji mi sada možemo dobiti jeste ruski gas. Osim toga gas iz Azerbejdžana i povećavamo uvoz azerbejdžanskog gasa. Od stopostotne ovisnosti o ruskom gasu, pali smo na nekih osamdeset posto," rekao je i dodao da je mnogo potrebno da se uloži u infrastrukturu.
Osim njih na panelu su učestvovali i Oleksandr Korniyenko, prvi zamjenik predsjedavajućeg parlamenta Ukrajine, kao i češki investitor Jan Růžička iz PPF grupe.
Proširenje EU bila je tema i panela pod nazivom "Zapadni Balkan na geopolitičkoj raskrsnici: EU integracije ili rastuće regionalne tenzije."
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, rekao je da Brisel gubi uticaj u regiji.
"Danas je situacija na Zapadnom Bakanu gora nego prije deset godina. Reforme su skoro stale", rekaoje Đukanović i dodao da evropske integracije više nisu ni glavna tema. "Ono što svi mi na Balkanu i u EU želimo da vidimo jesu reforme i uspostavljanje standarda jer želimo vidjeti ta društva u EU," dodao je Đukanović.
Među učesnicima bili su i Christian Schmidt, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Stevo Pendarovski, bivši predsjednik Sjeverne Makedonije, kao i Cristopher Hill, bivši ambasador SAD u Srbiji.
Ovogodišnji GLOBSEC Forum se održava u momentu kada evropske zemlje sve intenzivnije preispituju svoju ulogu u promjenjivom globalnom okruženju.
Dva dana programa foruma kojeg je otvorio češki predsjednik Petr Pavel će biti fokusirani na ključna pitanja kao što su jačanje evropske odbrane i strateške autonomije, osiguranje dugoročne podrške Ukrajini, suzbijanje hibridnih prijetnji, zaštita kritične infrastrukture, digitalna otpornost, inovacije u tehnologiji i održivo finansiranje odbrambene industrije.
