Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Andrej Zarević, novinar Radija Slobodna Evropa.
Jutros smo za vas smo izabrali:
Vesti
Usporen ekonomski rast na Zapadnom Balkanu, navodi Svetska banka
Srbija više nema šta da razgovara sa SAD o sankcijama NIS-u, rekao Vučić
Kurti optužio Srbiju da se meša u izbore na Kosovu
Godinu nakon poplava Vlada Federacije BiH izdvojila novac za pogođene opštine
Tramp kaže da postoji 'realna šansa' za mir u Gazi, Hamas navodi da ima zahteve
EU vize i zbog kršenja ljudskih prava
Tragovi ruskih obaveštajaca u Srbiji
Policija i Bezbednosno-informativna agencija Srbije isprva nisu odgovorili na optužbe da su u njihovim redovima skrivane informacije o ruskom paravojnom kampu na zapadu države. Ovakve optužbe izneo je predsednik Srbije Aleksandar Vučić, navodeći da se do informacija o borbenoj obuci stranih državljana za izazivanje nereda u Moldaviji "došlo iz privatnih izvora". On je rekao i da su srpski operativci "ili ćutali ili direktno radili za drugu stranu". Nije, međutim, precizirao ko je druga strana u slučaju ruskih kampova.
Međutim, ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić izjavio je kasnije da je Beograd na vreme javio nadležnim organima Moldavije o grupi u kampu kod Loznice osumnjičenoj za pripremu destabilizacije tokom izbora u Moldaviji. Odgovarajući na pitanja opozicije na sednici Skupštine Srbije, Dačić je podsetio da su osumnjičeni državljani Rumunije i Moldavije uhapšeni pre izbora u toj zemlji.
Ruski državljanin Sergej Aleksandrovič Andreenkov, navodni instruktor na obukama za podrivanje Moldavije organizovanim u Srbiji, verovatno je boravio u Srbiji tokom septembra tekuće godine, pokazuju digitalni tragovi koje je za sobom ostavio. Prema izvoru crnogorskih Vijesti iz bezbednosnih službi, za Andreekova postoji sumnja da je bio instruktor borbeno-taktičke obuke za državljane Moldavije i Rumunije. Zvaničnih informacija u Srbiji o kretanju Andreekova nema, ali da je boravio na zapadu države ukazuju digitalni tragovi koje je analizirao RSE.
Balkan na RSE
U poslednja dva meseca zabeležena su dva slučaja da su grupe kineskih državljana pokušale ilegalno da pređu granicu između Srbije i Hrvatske. Miroslava Jelačić Kojić iz nevladine Grupe 484 kaže za RSE da postoje tendencije koje pokazuju da su državljani Kine sve češće predmet krijumčarenja na području Zapadnog Balkana. Ali, kako navodi, ne može se egzaktno govoriti da je to dominantan modus operandi, ali jeste nešto što se s vremena na vreme beleži u regionu. "Italijanske službe su upozorile da imaju povećan broj državljana Kine koji su bili predmet krijumčarenja, a da su se kretali i zapadnobalkanskom rutom", navela je ona.
Smrt 25-godišnjeg Kineza na gradilištu u Stocu razotkrila je, pod pritiskom lokalnog stanovništva, mrežu radnika iz Kine koji su bez dozvola za rad gradili solarne elektrane u tom hercegovačkom gradiću. Vang Sin Bo poginuo je 20. juna na gradilištu u blizini Stoca, a prema saznanjima RSE nije imao odobren boravak i dozvolu za rad u BiH. Njegova pogibija koju istražuje tužilaštvo, kao i pritisak i upozorenja lokalnih aktivista, doveli su do otkrivanja više od 70 kineskih državljana, koji su bili nezakonito angažirani na gradilištu.
U Republici Srpskoj, bosanskohercegobačkom entitetu s više od 1,2 miliona registrovanih birača, grad Bijeljina nosi gotovo desetinu ukupnog biračkog tela. Zbog toga bi mogući izostanak prevremenih izbora za predsjednika RS u ovom gradu predstavljao ozbiljan udarac na demokratski proces, upozoravaju sagovornici Radija Slobodna Evropa. Problem nije tehnički, već politički i finansijski. Gradska izborna komisija u Bijeljini upozorava da ne može da organizuje izbore 23. novembar, jer nema novca. Članovima biračkih odbora još nisu isplaćeni honorari za lokalne izbore 2024, a iz budžeta nisu dobili nova sredstva. Iza svega stoji politički sukob između gradonačelnika Ljubiše Petrovića iz Srpske demokratske stranke i skupštinske većine koju vodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika.
BiH više ne može računati na novac iz Evropske unije za autoputeve, železnicu ili velike energetske projekte, osim kroz Plan rasta za Zapadni Balkan. EU je poručila da će sredstva iz tog fonda odobravati tek nakon sprovođenja obećanih reformi, ali i nakon što se zajedno dogovore koji su to projekti. BiH je nacrt reformske agende usvojila i poslala 30. septembra u Brisel. Pre toga je Evropska komisija za 108,5 miliona evra umanjila fond za BiH, vredan oko milijardu evra i zapretila novim smanjenjem za deset odsto.
Poslednja izjava predsednika Srbije u vezi s istragom o padu nadstrešnice na novosadskoj Železničkoj stanici novi je pritisak vrha vlasti na tužilaštvo u Srbiji, ocenio je potpredsednik beogradskog Centra za pravosudna istraživanja Slobodan Beljanski za RSE. Govoreći o zahtevima za odgovornost vlasti za smrt 16 ljudi kada je 1. novembra 2024. u Novom Sadu pala nadstrešnica na železničkoj stanici, i antivladinim protestima koji od tada meseci traju u Srbiji, šef države Aleksandar Vučić naveo je da je imao saznanja po kojima je postojala namera da bude uhapšen.
Crnogorski Medijski savjet za samoregulaciju ocenio je udarom na slobodu medija to što je Specijalno državno tužilaštvo označilo grupu medija u toj zemlji kao saradnike uhapšenog biznismena Aleksandra Mijajlovića. U spisima tužilaštva, koje su objavile podgoričke Vijesti, navodi se da je on od 2018. do 2024. uređivao deo portala, kreirao mrežu bot profila i mim stranica. Konkretno se pominju M portal, Standard, Pobjeda, CDM, Portal ETV, Analitika i Antena M. Urednici tih portala kategorično su odbacili te navode, nazivajući ih udarom na slobodu medija i profesionalni integritet novinara.
Crnogorski građani i privreda od utorka će jeftinije slati i primati novac u oko 40 evropskih država među kojima su sve članice EU jer je Crna Gora i operativno deo SEPA platnog prometa. Single Euro Payments Area (SEPA) je jedinstveno područje za plaćanja u evrima, koje omogućava da građani u 40 evropskih država vrše bezgotovinske transakcije u evrima kao što to čine unutar svojih država.
Lokalne izbore na Kosovu, zakazane za 12. oktobar, građani Severne Mitrovice, sa kojima je razgovarala ekipa RSE, dočekuju s različitim očekivanjima. Jednima je samo važno da albanski gradonačelnici odu sa vlasti, dok drugi ne očekuju velike promene jer, kako kažu, institucije Srbije koje su u prethodnom periodu zatvorene niko neće moći da vrati.
Dok se u Briselu traže načini za zaobilaženje veta u pokušaju da se deblokira evropski put Ukrajine i drugih zemalja kandidata, u Severnoj Makedoniji se najavljuju politička pomeranja posle izbora. Ideja o ukidanju konsenzusa tokom pregovora sa zemljama kandidatima mogla bi biti korak ka njegovom potpunom ukidanju u EU. Ukidanje jednoglasnog odlučivanja u EU za pregovore sa zemljama kandidatima je daleka šansa za deblokiranje zaustavljenih evropskih integracija Severne Makedonije, ocenjuju pojedini makedonski stručnjaci koji prate to pitanje.
Pogledajte i u interaktivnoj grafici šta najviše brine građane zemalja Zapadnog Balkana.
Svet
Ruski opozicioni političar u egzilu Vladimir Kara-Murza nastojao je da ublaži tenzije među neprijateljima Kremlja u inostranstvu zbog odluke Parlamentarne skupštine Saveta Evrope (PSSE) da protivnicima predsednika Vladimira Putina pruži snažniji glas u glavnoj evropskoj organizaciji za ljudska prava. U rezoluciji PSSE se navodi da je cilj "jačanje kapaciteta ruskih demokratskih snaga da donesu održive demokratske promene u Rusiji i pomognu u postizanju trajnog i pravednog mira u Ukrajini, uz osiguravanje odgovornosti ruskih aktera za počinjene međunarodne zločine". Međutim, odluka PSSE izazvala je ljutite razmirice na društvenim mrežama između pojedinaca i frakcija u fragmentiranoj ruskoj opoziciji, pogoršavajući tenzije koje su dugo bile prepreka jedinstvenom delovanju.
U ranim jutarnjim satima 10. septembra, dok su rojevi ruskih dronova ulazili u beloruski vazdušni prostor leteći na zapad ka poljskoj granici, beloruski vojni oficir podigao je slušalicu specijalne telefonske linije i pozvao svog poljskog kolegu da ga upozori. To nije bio prvi put. I Poljska nije jedini sused koji je dobio poziv od Belorusa. U Litvaniji, koja se graniči s Belorusijom na severozapadu, vojni zvaničnici su takođe dobili upozorenje. Rusija pojačava svoje ratovanje dronovima protiv Ukrajine, sve više puneći belorusko nebo tim sredstvima – što uznemirava Minsk, koji mora da odluči da li da ih oboriti ili da ih ometa, upozoriti svoje susede ili sve navedeno. A Minsk to mora da učini tako da ne iritira Moskvu, čije su vojne i bezbednosne strukture isprepletene s beloruskim.
Stotine tona mreža koje štite puteve na prvoj liniji fronta i vojnike od ruskih dronova u Ukrajini nekada su korišćene za izvlačenje haringe i bakalara iz Baltičkog mora. Pročitajte priču kako švedske ribarske mreže spasavaju živote u Ukrajini.
Kazahstan širi svoju mrežu nadzora pomoću sistema za prepoznavanje lica pomoću veštačke inteligencije, poput TargetEYE, što izaziva zabrinutost zbog mogućeg zloupotrebljavanja protiv aktivista. Politički bloger Sanžar Bokajev bio je identifikovan putem sistema prepoznavanja lica. Zvaničnici tvrde da se radi o grešci, ali Bokajev optužuje vladu da pravi bazu podataka o aktivistima i neistomišljenicima. Kina je Kazahstanu ključni snabdevač tehnologije za nadzor, što izaziva strahove da će zemlja usvojiti kineski model cenzure i nadzora.
Toliko za danas, pišite nam i podelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Andrej Zarević
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vreme, informišite se!