Američki predsjednik Joe Biden trebao bi 2. januara razgovarati telefonom sa ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim o novim diplomatskim poduhvatima usmjerenim na deeskalaciju tenzija zbog gomilanja ruske vojske kod ukrajinske granice.
Biden namjerava Zelenskom "ponovo potvrditi američku podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine koja je suočena sa ruskom agresijom", rekao je zvaničnik Bijele kuće.
Ovo će biti drugi poziv u tri sedmice dvojice predsjednika jer Bijela kuća želi riješiti pitanje vojne prijetnje, koja je uznemirila NATO, nakon što su vlasti u Kijevu izrazile zabrinutost da bi Rusija u narednim sedmicama mogla napasti Ukrajinu.
Poziv je uslijedio nakon razgovora između Bidena i ruskog predsjednika Vladimira Putina 30. decembra u kojima je Biden rekao da će Sjedinjene Države i njihovi saveznici uvesti oštre sankcije Rusiji ako napadne Ukrajinu.
Rusija je okupila oko 100.000 vojnika u blizini svoje granice s Ukrajinom dok traži sveobuhvatne sigurnosne garancije od SAD-a i NATO-a.
Moskva želi da NATO uskrati članstvo Ukrajini i drugim bivšim sovjetskim zemljama i ukine vojno raspoređivanje u srednjoj i istočnoj Evropi.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je 31. decembra potvrdio da Rusija ostaje pri svojim zahtjevima za pismenim sigurnosnim garancijama.
"Ako konstruktivan odgovor ne dođe u razumnom roku i Zapad nastavi agresivnim kursom, Rusija će morati preduzeti sve neophodne mjere da održi stratešku ravnotežu i otkloni neprihvatljive prijetnje našoj sigurnosti", rekao je Lavrov za državnu novinsku agenciju RIA Novosti.
Bidenova administracija i NATO su u više navrata kazali da Alijansa ima politiku otvorenih vrata i da nijedna zemlja ne bi trebala imati pravo veta na težnje druge zemlje da se pridruži. Takođe je rekao da neće razgovarati o sigurnosnom aspektu Ukrajine bez konsultacija sa Kijevom.
Ukrajinska ambasadorica u SAD-u, Oksana Markarova, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ponovila je težnju Ukrajine da se pridruži NATO-u.
Markarova je takođe rekla da će Ukrajina dobiti više naoružanih patrolnih brodova Mark VI u prvoj polovini 2022. Ona je rekla da SAD i Ukrajina sarađuju na organizovanju isporuke tih plovila. O broju brodova koji će biti poslani se "još raspravlja", rekla je ona.
U komentaru za RIA Novosti, Lavrov je ukazao na povećanje isporuke oružja Ukrajini i sve veći obim zajedničkih vojnih vježbi, navodeći da Kijev "prirodno doživljava ovu podršku kao carte blanche za upotrebu sile".
U svojoj godišnjoj novogodišnjoj poruci, Zelenski je izrazio prkos zbog gomilanja ruskih snaga uz ukrajinsku granicu.
"Nijedna vojska s druge strane granice nas ne plaši jer nas štiti velika vojska s naše strane granice", rekao je on. "Sretan sam što danas [ukrajinske oružane snage] imaju najveći budžet u historiji Ukrajine".
Tokom razgovora 30. decembra Biden i Putin su postavili temelje za tri seta predstojećih razgovora koji imaju za cilj smirivanje krize na istoku Ukrajine.
Američki i ruski zvaničnici sastat će se 9. i 10. januara u Ženevi kako bi razgovarali o kontroli naoružanja i rastućim tenzijama u Ukrajini u okviru bilateralnog dijaloga o strateškoj stabilnosti. Nakon toga će uslijediti odvojeni sastanak Rusije i NATO-a u Briselu 12. januara.
Dan kasnije, u Beču će biti održan još jedan sastanak u okviru Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE), u koji su uključeni SAD i njegovi evropski saveznici, Ukrajina i Rusija.
