Ko će predložiti mandatara za sastav nove Vlade Republike Srpske?
To pitanje nametnulo se nakon što je istog dana predsjednik entitetske vlade Radovan Višković podnio ostavku, a Miloradu Dodiku oduzet mandat na funkciju predsjednika Republike Srpske (RS).
Prema Ustavu Republike Srpske, jedino predsjednik entiteta ima pravo da predloži mandatara za sastav nove vlade. Viškovićevom ostavkom automatski je pala i Vlada.
Do izbora nove, sadašnji ministri, na čelu s Viškovićem, nastavljaju obavljati tehničke poslove.
Dodik od 18. avgusta zvanično više ne obavlja funkciju predsjednika RS, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu njegovog pravnog tima na odluku Centralne izborne komisije (CIK) kojom mu je oduzet mandat.
Prethodno mu je izrečena i zabrana obavljanja javnih političkih funkcija u trajanju od šest godina. CIK je obavezan da u roku od 90 dana raspiše prijevremene izbore za predsjednika entiteta.
Dodikovo predlaganje mandatara bilo bi neustavno
Ako bi Milorad Dodik, sada već bivši predsjednik Republike Srpske, odlučio predložiti mandatara za sastav nove Vlade RS, time bi prekršio Ustav Republike Srpske, ali i Ustav i zakone Bosne i Hercegovine, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa profesor ustavnog prava Milan Blagojević.
On objašnjava da je to posljedica pravosnažne presude Suda BiH objavljene početkom avgusta, kojom je Dodik osuđen na godinu zatvora i zabranu obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Izborni zakon BiH propisuje da izabranom zvaničniku mandat prestaje danom pravosnažnosti sudske presude kojom je osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže.
"Milorad Dodik od dana donošenja pravosnažne presude više nije predsjednik Republike Srpske. Ne zato što ja to želim, već zato što tako kaže zakon i presuda. Od trenutka kada je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo presudu, on više ne može obavljati tu funkciju", naglašava Blagojević.
Dodaje da Ustav RS jasno propisuje da jedino predsjednik entiteta ima pravo predložiti mandatara za sastav nove vlade.
"Ako je premijer podnio ostavku ili je smijenjen u Narodnoj skupštini, novog mandatara može predložiti isključivo predsjednik Republike. Dodik to pravno više nije. Druga je stvar što se pokušava silom nametnuti drugačija situacija, ali to nije pitanje ličnih želja, već striktne primjene Ustava i zakona", kaže Blagojević.
Prema njegovim riječima, Višković je trenutno premijer u tehničkom mandatu, a novi premijer može biti izabran tek nakon što se održe prijevremeni izbori za predsjednika RS.
"Dakle, izbor mandatara moguć je, tek, kada građani izaberu novog predsjednika, koji jedini ima ustavno pravo da predloži budućeg premijera. Ako bi to učinio Dodik, on bi time prekršio Ustav Republike Srpske", zaključuje Blagojević.
Zašto je 'pala' Vlada RS?
Politički analitičar Stefan Blagić za RSE ocjenjuje da glavni razlog za ostavku Radovana Viškovića i pad Vlade RS leži u pravosnažnim presudama i političkoj strategiji Milorada Dodika.
"Presude i planovi koje Dodik ima za naredni period ključni su motiv. Trebat će mu poslušniji saradnici i šira politička podrška", kaže Blagić.
Dodik je u više navrata izjavio da ne priznaje presudu i najavio niz odluka koje su u suprotnosti s institucijama Bosne i Hercegovine.
Između ostalog, najavio je referendum u septembru, bez preciziranja pitanja, ali s nagovještajima da bi mogao biti vezan za status Republike Srpske.
Blagić navodi da je Viškovićeva ostavka zapravo politička cijena koju Dodik plaća kako bi sproveo vlastite planove.
"Jasno je da Dodik ne planira mirno predati vlast. To je bilo vidljivo iz njegovih posljednjih javnih nastupa. Sve je išlo u tom pravcu, ali ostaje pitanje hoće li u tome uspjeti i šta će time zapravo postići", dodaje Blagić.
Politički analitičar Mladen Bubonjić saglasan je da je ostavka Viškovića dio šire političke krize u Republici Srpskoj, intenzivirane donošenjem odluka koje osporavaju nadležnosti države Bosne i Hercegovine.
Podsjeća da je Višković bio aktivan učesnik tih procesa te da je imao najduži premijerski mandat u RS, ali da rezultati njegove vlade ostaju upitni, naročito u kontekstu problema s finansijama, robnim rezervama i upravljanjem javnim resursima.
"Razloga za pad Vlade može biti mnogo – od pokušaja popravljanja imidža vlasti, preko unutrašnjih sukoba u SNSD-u, do strateškog oslobađanja od kadrova koji su postali teret. Znači sve može biti, ali najvjerovatnije je ovo, uzevši u obzir i poruke koje je dodik poslije poručio, izjavio o samoopredjeljenju, referendumu, izlasku iz Bosne i Hercegovine. Bilo je iluzorno i pomisliti da će se tek tako, bez borbe, predati", smatra Bubonjić.
Šta zakon kaže o Vladi?
Zakonom je propisano da Vladi RS mandat prestaje ako Narodna skupština bude raspuštena, ako joj poslanici izglasaju nepovjerenje ili ako premijer podnese ostavku.
U slučaju ostavke premijera, automatski prestaje mandat cijeloj Vladi. Ipak, vlada ostaje na dužnosti u tehničkom mandatu sve dok se ne imenuje nova.
Postupak podrazumijeva da premijer ostavku podnosi predsjedniku Narodne skupštine, koji je zatim dostavlja predsjedniku RS i svim poslanicima. Skupština je dužna da u roku od sedam dana tu ostavku uvrsti na dnevni red i konstatuje.
Tek tada ostavka postaje zvanično pravno važeća, dok premijer i ministri nastavljaju s tehničkim radom do formiranja nove vlade.
Sve vlade RS u poslijeratnom periodu
Radovan Višković podnio je ostavku nešto više od godinu dana prije planiranih opštih izbora u oktobru 2026. godine, kada mu je formalno trebao isteći mandat.
Međutim, i ranije su entitetski premijeri napuštali funkcije prije isteka mandata. Prvi poslijeratni premijer RS, Rajko Kasagić, smijenjen je u maju 1996. godine odlukom tadašnje predsjednice Biljane Plavšić.
Njegov nasljednik Gojko Kličković podnio je ostavku 1998. godine i potom pobjegao u Srbiju, gdje se skrivao gotovo deceniju, bježeći od optužbi za ratne zločine. Nakon izručenja, sud u BiH ga je oslobodio optužbi.
Dragan Mikerević dao je ostavku 2004. godine navodeći da ne želi prihvatiti ultimatume visokog predstavnika.
Vlada Pere Bukejlovića izgubila je povjerenje Narodne skupštine 2006. godine, što je dovelo do imenovanja Milorada Dodika za premijera.
Dodik je funkciju napustio 2010. kako bi preuzeo ulogu predsjednika RS. Kasnije je povukao podršku tadašnjem premijeru Aleksandru Džombiću, koji je podnio ostavku 2013.
Željka Cvijanović napustila je funkciju 2018. godine nakon što je izabrana za predsjednicu RS, a naslijedio ju je Višković.
Iako je Višković najduže u kontinuitetu bio predsjednik Vlade RS, Milorad Dodik i dalje drži rekord s više od sedam godina premijerskog staža u različitim mandatima.