Francuska rizikuje da izgubi trećeg premijera u roku od 12 mjeseci, jer je trenutni premijer François Bayrou zatražio glasanje o povjerenju u Parlamentu, za koje se očekuje da će ga izgubiti tokom sjednice u ponedjeljak poslijepodne.
Očekuje se da će to izazvati još veću nestabilnost za drugu najveću ekonomiju Evropske unije.
Centristički premijer, star 74 godine – kojeg je predsjednik Emmanuel Macron imenovao prije manje od devet mjeseci – preuzima rizik u nadi da će glasanje ujediniti duboko podijeljene poslanike Nacionalne skupštine, nakon njegovih zahtjeva za smanjenje javne potrošnje.
Bayrou vjeruje da su rezovi neophodni kako bi se obuzdao rastući deficit i dugovi francuske države.
Međutim, opozicioni poslanici su se obavezali da će iskoristiti priliku da sruše Bayroua i njegovu manjinsku vladu koju čine centristički i desničarski ministri. Njegovo razrješenje bi prisililo Macrona da započne još jednu iscrpljujuću potragu za njegovim nasljednikom.
Nacionalna skupština, koja ima 577 poslanika, prekinula je ljetni odmor kako bi održala vanrednu sjednicu koju je zatražio Bayrou, a koja počinje u ponedjeljak u 15 sati.
Nakon govora Bayroua, u kojem se očekuje da će obrazložiti kako su uštede u nacionalnom interesu, poslanici će raspravljati, a zatim glasati za ili protiv njegove Vlade. Poslanici također mogu biti suzdržani.
Bayrouu je potrebna većina glasova "za" kako bi opstao. Ako većina glasa protiv njega, tada, u skladu s francuskim Ustavom, Bayrou mora podnijeti ostavku Macronu, čime bi Francuska ušla u novu krizu.
Poslanici krajnje desnice i ljevice, koji su najavili da će glasati protiv Bayrouove Vlade, imaju preko 320 mjesta u Nacionalnoj skupštini, dok centristi i konzervativni saveznici imaju 210, što čini gotovo nemogućim da premijer preživi glasanje o povjerenju.
Bayrou je u nedjelju izrazio razočaranje, rekavši da su ogorčeni protivnici s oba kraja političkog spektra udruženi protiv njega.
"Kakvog smisla ima rušiti Vladu? To su političke grupe koje se ne slažu ni oko čega, a što je još gore, vode otvoreni građanski rat jedni protiv drugih", rekao je u intervjuu za online medij Brut.
Ako Bayrou izgubi, Macron će ponovo biti prisiljen da pronađe nasljednika koji će raditi u istom krhkom okruženju i suočiti se s istim budžetskim problemima koji su mučili i Bayroua i njegove prethodnike.
Čak je i sam Macron obećao da će ostati na funkciji do kraja mandata, ali rizikuje da postane predsjednik bez uticaja na unutrašnjem planu ako politička paraliza potraje.
Prema francuskom političkom sistemu, premijera imenuje predsjednik, on odgovara Parlamentu i zadužen je za provođenje unutrašnjih politika, posebno ekonomskih.
Predsjednik ima velika ovlaštenja nad vanjskom politikom i evropskim pitanjima, kao i funkciju vrhovnog komandanta Oružanih snaga.
Bayrou je, tvrdeći da su potrebne velike uštede za uređenje javnih finansija, predložio ograničenje potrošnje od 44 milijarde eura u 2026. godini, nakon što je francuski deficit prošle godine dostigao 5,8 posto BDP-a, što je znatno iznad zvaničnog limita EU od 3 posto.
Francuska se također suočava s velikom krizom duga. Na kraju prvog kvartala 2025. godine, javni dug Francuske iznosio je 3,346 triliona eura, odnosno 114 posto BDP-a.
Bayrouov plan, koji uključuje ukidanje dva državna praznika, oštro je kritikovan od strane njegovih političkih protivnika, koji sada imaju zlatnu priliku da ga sruše.
