Istraga tužilaštva, protesti i usvajanje specijalnih zakona.
Sve to prati namere vlasti da na mestu zaštićenog kompleksa Generalštaba u centru Beograda niknu stambeno-poslovne zgrade.
U istrazi Tužilaštva za organizovani kriminal o falsifikovanju dokumenata, na osnovu kojih je Vlada pokušala da ukine status kulturnog dobra Generalštabu, kao osumnjičeni se našao i jedan ministar.
Tužilaštvo je 2. decembra naredilo policiji da na saslušanje dovede ministra kulture Nikolu Selakovića, budući da se nije odazvao njihovom ranijem pozivu.
Istog dana, Selaković je sam došao u Tužilaštvo gde mu je, kako je rekao, "preneto da je isteklo radno vreme i da ne mogu da ga prime".
Dok Tužilaštvo istražuje, vlast istrajava u nameri da potez Generalštaba dobije potpuno nov izgled i namenu.
Na mestu zgrada, oštećenih u NATO intervenciji 1999, planirana je gradnja luksuznog kompleksa investicione kompanije Džareda Kušnera (Jared Kushner), zeta američkog predsednika Donalda Trampa (Trump).
Ideja o gradnji višespratnica na mestu modernističkog zdanja, izgrađenog polovinom 20. veka, podelila je građane, a projektu se protivi i struka koja insistira na obnovi kompleksa.
Kompanija "Affinity Partners" Džareda Kušnera nije odgovorila na pitanja RSE o daljim planovima u Srbiji. Na početku istrage Tužilaštva u maju saopštili su da je sudbina projekta neizvesna i odbacili bilo kakvu povezanost sa falsifikovanjem dokumenata.
Koji su dalji koraci Tužilaštva?
Nakon što je Tužilaštvo naredilo policiji da ministra kulture dovede na saslušanje, Nikola Selaković se u popodnevim satima ispred zgrade pojavio sam. Dolazak su pratile kamere provladinih medija.
"Ja sam, čim sam pročitao vest, došao ovde", rekao je Selaković.
Sa tužiocem se, međutim, nije sastao navodeći da mu je rečeno da je radno vreme gotovo. Izneo je niz optužbi i uvreda na račun Tužilaštva, ali nije naveo da li će ponovo doći kako bi dao iskaz.
Selaković nije odgovorio na pisani upit RSE o istrazi o falsifikovanju dokumenata u slučaju Generalštab.
Tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva Goran Ilić navodi da ministra od eventualnog krivičnog gonjenja štiti imunitet.
"Ministri su zaštićeni od progona za odlučivanje i glasanje na sednicama Vlade i zaštićeni su od pritvaranja, odnosno vođenja krivičnog postupka u situaciji kada se pozovu na imunitet", rekao je Ilić za RSE.
Selaković nije odgovorio na pitanje RSE da li će se pozivati na imunitet.
U izjavi za provladine medije tužioce je nazvao "kriminalnom bandom". Bez navođenja dokaza, optuživao ih je da rade po nalogu neimenovanih zapadnih organizacija, čiji je cilj rušenje vlasti u Srbiji.
"Ovo rade da bi vršili pritisak, da bi vršili kriminalizaciju nas, da bi pokušali da mene ili bilo koga zaplaše", rekao je Selaković 29. novembra za televiziju Informer.
Izjava ministra kulture jedna je u nizu napada predstavnika vlasti na tužioce za organizovani kriminal.
"Korumpiranom bandom" nazivao ih je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je zbog istrage u slučaju "Generalštab" izneo slične optužbe.
"To gone zato što je stigao nalog spolja da Srbija ne sme da uspostavi bolje odnose sa Trampovom administracijom", rekao je Vučić 3. novembra za televiziju Pink.
Kolegijum Tužilaštva za organizovani kriminal odgovorio je da su pritisci i napadi počeli od pokretanja predistražnog postupka u slučajevima pada novosadske nadstrešnice i Generalštaba, a da su pojačani kada su prikupljeni dokazi o sumnji da su određeni ministri zloupotrebili položaj.
Istraga ne zaustavlja projekat
Projekat izgradnje luksuznog kompleksa na mestu zaštićenog kulturnog dobra zaustavilo je u maju priznanje direktora Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Gorana Vasića o falsifikovanju dokumentacije u slučaju Generalštaba.
Ali, samo na nekoliko meseci.
Skupština Srbije je početkom novembra po hitnom potpuku usvojila poseban Zakon, takozvani leks specijalis, kojim se odluka o proglašavanju zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane za spomenike kulture iz 2005. oglašava ništavnom. Nalaže se njihovo brisanje iz registra nepokretnih kulturnih dobara.
U obrazloženju Zakona se navodi da su zgrade predviđene za rušenje značajno oštećene u NATO bombardovanju 1999. i da je onemogućeno njihovo korišćenje, "što stvara nesrazmerne finansijske i druge teškoće i dovodi u pitanje njihovu svrsishodnu obnovu".
Rok za brisanje iz registra kulturnih dobara, za koje je nadležan Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, istekao je 22. novembra, a konzervatorka ovog Zavoda Estela Radonjić Živkov za RSE kaže da za to neće dati neophodnu saglasnost.
"Ako nas više niko ništa ne pita i ako se mimo nas stavlja i skida zaštita, onda je reč o velikom pritisku na samu službu zaštite i na ono što je naš osnovni poziv - da štitimo kulturno nasleđe", rekla je Živkov.
Na zahtev leks specijalisa odgovorio je Republički geodetski zavod (RGZ) koji je 13. novembra iz katastra nepokretnosti počeo proces brisanja oznaka kulturnog dobra sa objekata koji su obuhvaćeni projektom.
Iz RGZ-a su saopštili da su dužni da sprovode odluke zakonodavca.
"RGZ ne procenjuje da li objekat jeste ili nije kulturno dobro – upis i brisanje svojstava u katastru isključivo su posledica zakona ili odluka nadležnog organa", navodi se u saopštenu na sajtu RGZ-a.
Šta je obuhvaćeno projektom?
Ugovor o revitalizaciji kompleksa Generalštaba sa kompanijom "Affinity Partners" Džareda Kušnera Vlada Srbije potpisala je u maju 2024.
Dokument, kojim je predviđeno rušenje oštećenih zgrada Generalštaba i Ministarstva odbrane i gradnja hotela i poslovno-stambenog kompleksa, nije javno objavljen.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić potvrdio je ranije navode medija da se zemljište daje u zakup na 99 godina, a da će američki partner investirati "najmanje 650 miliona evra".
"Mi imamo prava na korišćenje tog prostora, uzimanje prihoda i profita od posla koji se napravi od 22,5 odsto", rekao je Vučić 12. novembra za televiziju Pink.
On je potvrdio da će jednu od oštećenih zgrada zameniti višespratnica koja nosi ime američkog predsednika.
"Znate li šta nama znači da imamo Tramp kulu? Znate li šta to znači za imidž Beograda", upitao je Vučić.
Javnosti je nepoznat arhitektonski projekat, a o tome kako bi luksuzni kompleks trebalo da izgleda nagađa se na osnovu nekoliko nacrta koje je Kušner u junu 2024. objavio na Instagramu.
Leks specijalis govori o "razvoju i revitalizaciji lokacije", ali ne precizira šta to podrazumeva kada je reč o drugim objektima na tom prostoru.
Arhitekta i urbanista nevladine organizacije RERI Dragomir Ristanović navodi da je poseban zakon propustio da "prepozna" da se na parcelama kompleksa predviđenog za rušenje, nalaze i spomenici kulture, koji nisu oštećeni u bombardovanju.
"To su kasarna 7. puka i zgrada starog Generalštaba, takozvana Kamena palata, koje su veoma kvalitetnog eksterijera i enterijera", kaže Ristanović.
Zgradu starog Generalštaba danas koriste Vojnobezbednosna i Vojnoobaveštajna agencija.
U odgovoru na kritike opozicije da je i ovaj spomenik kulture deo projekta, ministar odbrane Bratislav Gašić izjavio je 27. novembra u Skupštini da se zgrada starog Generalštaba ne prodaje i da ostaje u vlasništvu Vojske.
Projektom je obuhvaćena i nekadašnja kasarna 7. puka, podignuta krajem 19. veka, koja je takođe u vlasništvu vojske.
O prenameni ovog vojnog zdanja bilo je reči i 2018. godine.
Tadašnji zamenik gradonačelnika Goran Vesić najavljivao je mogućnost da na tom mestu grad "napravi biblioteku, sa čitaonicama i kafićima".
Širenje teritorije
"Osim ovih spomenika kulture, leks specijalisom je propušteno da se prepozna i da je čitav ovaj građevinski kompleks unutar zaštićene zone prostorno-istorijske celine", navodi Ristanović.
Zato je, dve nedelje posle leks specijalisa, pred Skupštinu stiglo i Autentično tumačenje koje se koristi kod delova zakona koji nisu dovoljno precizni.
Njime se proširuje teritorija na kojoj se poseban Zakon primenjuje. U dokumentu se navodi da se na području oko kompleksa Generalštaba neće primenjivati odredbe iz Odluke o kulturno-istorijskoj celini.
"Dakle, ona ostaje prostorno kulturno-istorijska celina, ali u tom obuhvatu gde se primenjuje ovaj Zakon se ne mogu primenjivati mere koje su navedene tom Odlukom", navodi Ristanović.
Objašnjava da te mere pred potencijalne investitore postavljaju niz ograničenja. One, pored ostalog, ne dozvoljavaju razliku u visini novih objekata u odnosu na one pod zaštitom, što isključuje izgradnju višespratnica.
"Stavljanjem ove Odluke van snage bilo koji investitor na ovoj lokaciji može da uradi šta poželi, čak i da nasloni svoj zid na objekat nekog spomenika kulture, a naše institucije koje štite kulturno nasleđe ne mogu u tome da ga spreče", kaže Ristanović.
Opozicija i strukovna udruženja najavila su zahteve za ocenom ustavnosti leks specijalisa, a
Ustavni sud nije odgovorio na pitanje RSE da li će pokrenuti postupak.
Ovo nije prvi poseban zakon koji vlast u Srbiji predvođena Srpskom naprednom strankom donosi. Istom rešenju pribegavalo se, pored ostalog, i za izgradnju naselja Beograd na vodi i međunarodnu izložbu EXPO.
Ko se i zašto protivi gradnji?
Protivljenje rušenju zgrada Generalštaba tema je i antivladinih protesta koji su počeli nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu 1. novembra 2024.
Studentski pokret, deo opozicije i građana protestuju uz navode da su zgrade simbol NATO bombardovanja nekadašnje Jugoslavije.
Vlast odgovara da će u okviru projekta biti izgrađen Memorijal.
Stučnjaci ukazuju na arhitektonsku vrednost modernističkih zdanja građenih između 1956. i 1963. godine.
Arhitekta Dragomir Ristanović kaže da je odlukom iz 2005. kojom su zgrade proglašene za spomnike kulture propisana i obaveza njihovog vraćanja u stanje pre bombardovanja.
"Dvadeset godina nije poštovan zakon i nije ništa preduzeto, ali to ne znači da od te namere treba odustati. Za početak bi bilo dobro da se povede diskusija o tome kako to treba da izgleda, umesto što vladajuće strukture arbitrarno donose odluke šta je vredno očuvanja, a šta nije", navodi on.
Komercijalne višespratnice na ovoj lokaciji su, prema ocenama dela stručnjaka, sporne i sa bezbednosnog aspekta jer će se naći u centru nekih od najvažnijih državnih i vojnih institucija.
U neposrednoj blizini su, uz zgrade koje koristi vojska, i sedišta Vlade Srbije i nekoliko ministarstava.