Ruski napad dronom pogodio je minibus koji je prevozio civile u regiji Sumy blizu ruske granice, ubivši devet osoba i ranivši četiri druge, saopštile su ukrajinske vlasti.
Napad 17. maja dogodio se dan nakon što su prvi direktni mirovni pregovori u više od tri godine završili bez pomaka, a Kijev je optužio Moskvu za postavljanje "neprihvatljivih" zahtjeva.
Rusija je odbila pozive Ukrajine, evropskih zemalja i Sjedinjenih Država za 30-dnevnim prekidom vatre u ratu, koji je sada u četvrtoj godini od ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Napad je izveden dronom, saopštila je vojna administracija regije Sumy.
Ukrajinska nacionalna policija optužila je ruske snage da su namjerno gađale minibus, koji se koristio kao međugradski autobus. Pogođen je blizu grada Bilopillya, nedaleko od ruske granice.
Slike koje je Nacionalna policija objavila na Telegramu prikazuju uništeni minibus marke Mercedes i razbacane ostatke na cesti.
Nije bilo neposrednog komentara iz Rusije, koja tvrdi da ne gađa civile uprkos brojnim dokazima koji govore suprotno. Regija Sumy je mjesto čestih ruskih napada.
Nakon kratkih i neuspješnih pregovora između ukrajinske i ruske delegacija u Istanbulu 16. maja, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je potreban sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi se postigao napredak u okončanju najdužeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata.
"Moramo se sastati", rekao je Trump u intervjuu za Fox News. Izjavio je da je optimističan u vezi s angažovanjem s Putinom, ali je spreman izvršiti pritisak na Rusiju ako bude potrebno.
"Mislim da ćemo postići dogovor s Putinom... [Ja] ću koristiti uticaj na Putina ako budem morao", rekao je.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je 16. maja da je sastanak Trump-Putin za raspravu o bilateralnim odnosima, Ukrajini i drugim pitanjima "sigurno potreban", ali da će trebati vremena za pripremu i ne bi se trebao održati ako ne donese rezultate.
Pregovori nisu uspjeli premostiti razlike
Na pregovorima u Istanbulu, koji su trajali oko 90 minuta, pregovarači su se složili da će u bliskoj budućnosti razmijeniti 1.000 zatvorenika s obje strane, rekli su čelnici obje delegacije. To bi bila najveća pojedinačna razmjena od početka invazije.
Međutim, nije bilo naznaka da su velike razlike između Rusije i Ukrajine po pitanjima kao što su teritorij i prekid vatre smanjene. Evropski lideri pridružili su se ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u osudi Moskve.
"Rusko stajalište je očigledno neprihvatljivo, i to ne po prvi put", rekao je britanski premijer Keir Starmer u zajedničkoj izjavi s liderima Poljske, Njemačke i Francuske na samitu u Tirani, Albanija.
Rekao je da nakon sastanka sa Zelenskim, koji je također bio na samitu, i zajedničkog telefonskog poziva s Trumpom u kojem su razgovarali o pregovorima u Istanbulu, "sada blisko usklađujemo i koordiniramo naše odgovore i nastavit ćemo to činiti".
"Ukrajina je spremna poduzeti najbrže moguće korake kako bi donijela pravi mir, i važno je da svijet zauzme čvrst stav", rekao je Zelenski na društvenim mrežama nakon razgovora s Trumpom.
"Naša pozicija [je da] ako Rusi odbiju potpuni i bezuslovni prekid vatre i kraj ubijanja, moraju uslijediti oštre sankcije", rekao je. "Pritisak na Rusiju mora se održavati sve dok Rusija ne bude spremna prekinuti rat."
Reuters je citirao neimenovani ukrajinski izvor koji je rekao da je ruska delegacija postavila zahtjeve koji su "neprihvatljivi" i "odvojeni od stvarnosti i daleko iznad svega što je ranije bilo diskutovano."
AFP je citirao ukrajinski izvor koji je rekao da je jedan od takvih zahtjeva bio "da se Ukrajina povuče s velikih dijelova ukrajinske teritorije koju kontrolira kako bi prekid vatre mogao početi".
To se odnosilo na četiri regije koje Rusija djelomično okupirala i bez osnova tvrdi da su ruske - Donjeck, Lugansk, Zaporožja i Herson. Ukrajina drži dijelove tih regija, uključujući glavne gradove Zaporožja i Herson.
U međuvremenu, šef ruske delegacije Vladimir Medinski, Putinov savjetnik, rekao je da je Moskva "zadovoljna rezultatom" u cjelini i da je "spremna nastaviti kontakte." Rekao je da je njegova delegacija "uzela u obzir" ono što je nazvao ukrajinskim zahtjevom za razgovore između Zelenskog i Putina.
Medinski je također rekao da su se pregovarači složili da "svaka strana predstavi svoju viziju mogućeg budućeg prekida vatre i detaljno je iznese. Nakon što takva vizija bude predstavljena, vjerujemo da bi bilo prikladno, kako je također dogovoreno, nastaviti naše pregovore".
Očekivanja za pomak bila su mala na prvim direktnim mirovnim pregovorima od neuspješnih pregovora održanih u prva dva mjeseca invazije 2022. godine.
Pregovori su okončali užurbanu sedmicu diplomatije potaknute Trumpovim naporima da posreduje u okončanju rata, koji je ubio desetine hiljada vojnika s obje strane i sve veći broj ukrajinskih civila.
Moskva je odbacila pozive na potpuno i produženo primirje od 30 dana, rekavši da primirje može doći samo kao rezultat pregovora, a Putin je odbacio poziv Zelenskog da održi njihov prvi sastanak licem u lice od 2019.
"Ove sedmice smo imali pravu priliku da poduzmemo važne korake ka okončanju ovog rata. Da se Putin nije bojao doći u Tursku", rekao je Zelenski u Tirani.
Ciljevi Rusije ostaju nepromijenjeni
Putin je pokrenuo punu invaziju osam godina nakon što je Rusija zauzela ukrajinski poluotok Krim i potaknula rat u istočnom Donbasu 2014. godine. Rusija sada drži oko petinu teritorije Ukrajine, ali je daleko od Putinovog cilja da potčini zemlju, nezavisnu od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Jedini prethodni direktni mirovni pregovori prekinuti su u proljeće 2022. godine dok su se strane prepirale oko glavnih tačaka spora i usred otkrića zločina koje su počinile ruske snage u Buči, gradu koji su napustili povlačeći se iz sjeverne Ukrajine nakon neuspjeha da zauzmu Kijev.
U tim pregovorima, Rusija je tražila dogovor za koji su analitičari rekli da bi značio kapitulaciju Kijeva, ostavljajući Ukrajinu kao trajno neutralnu zemlju s malom i nemoćnom vojskom, ograničenim suverenitetom i malo ili nimalo pristupa zapadnoj sigurnosnoj podršci.
Ruski zvaničnici su sugerirali da Moskva nije smanjila svoje ciljeve uprkos neuspjehu da zauzme Kijev i sporom napretku na bojnom polju, gdje su mali teritorijalni dobici postignuti uz visoku cijenu u ruskim žrtvama.
Neki stručnjaci kažu da bi prekid vatre na trenutnoj liniji neprijateljstava bio udarac za Putinovu reputaciju kod kuće, ali da bi Kremlj ipak mogao biti primoran da to prihvati ako Zapad pojača ekonomski pritisak na Rusiju, uključujući značajno proširenje sankcija njenoj floti za transport nafte.
Rusija 'nije ozbiljna' u vezi mira, kaže Zelenski
Kremlj je pregovore 16. maja nazvao "nastavkom" pregovora iz 2022. godine. Medinski je također vodio ruski tim na tim pregovorima. Zelenski je opisao rusku delegaciju kao "dekorativnu" i rekao da njen sastav pokazuje "da nisu dovoljno ozbiljni u vezi pregovora."
"Rusi žele povezati današnje pregovore s 2022. godinom", rekao je šef kabineta Zelenskog, Andrij Jermak, 16. maja. "Ali jedina stvar koja povezuje te pregovore je grad Istanbul. I ništa više. Svi pokušaji Rusa da povežu današnje pregovore s 2022. neće uspjeti."
S obzirom na to da Rusija odbija pozive za prekid vatre, Evropska unija priprema novi paket sankcija protiv Moskve, uključujući mjere koje se fokusiraju na ruski finansijski sektor i njegove unosne energetske izvoze.
"Povećat ćemo pritisak", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u Tirani.
Putin je više puta rekao da svaki mirovni sporazum mora riješiti ono što Rusija naziva "korijenskim uzrocima" rata, termin koji priziva zahtjeve koje je Rusija postavila prije nego što je pokrenula punu invaziju: da Ukrajina postane neutralna država, dramatično smanji svoju vojsku i odustane od svojih aspiracija za pridruživanje NATO-u, između ostalog.
Osim toga, Moskva je rekla da Kijev i Zapad moraju prihvatiti ruski suverenitet nad Donjeckom, Luhanskom, Zaporožjem i Hersonom, četiri djelomično ruski okupirane kopnene ukrajinske regije koje je Putin bez osnova proglasio dijelom Rusije u septembru 2022.
"Putin neće okončati ovaj rat, barem ne pod razumnim uslovima. Ali ono što ga zanima je izgradnja novih odnosa s američkom administracijom", rekao je Kirill Martynov, glavni urednik medijske kuće Novaya Gazeta Europe sa sjedištem u Latviji, za Current Time 16. maja.
Ako pregovori propadnu i Evropa "ne uspije postići neku vrstu zajedničke akcije protiv Putina... tada će Ukrajina biti glavni gubitnik - jer će Putin, još jednom, suštinski moći nastaviti rat", rekao je Martynov. Rekao je i da je Putinov cilj "nastaviti rat dok izbjegava potpuni sukob s Trumpom."
