Pošto se prošle nedelje iznenada pojavio kontroverzni američki nacrt plana za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine, evropske zemlje su požurile da osmisle kontrapredlog koji bi bio lakši za Kijev i dao manje ustupaka Moskvi.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski u međuvremenu je poslao tim pregovarača u Ženevu na vikend razgovore za koje su Bela kuća i kabinet Zelenskog naveli da su doveli do "ažuriranog i poboljšanog" okvira koji bi doneo pravedan mir.
Oni su naveli da će "nastaviti intenzivan rad na zajedničkim predlozima u narednim danima" i "ostati u bliskom kontaktu s evropskim partnerima kako proces napreduje".
Detalji prilagođenog američkog predloga nisu zasad dostupni. Međutim, od teritorijalnih i finansijskih pitanja do mogućnosti članstva Ukrajine u NATO-u i sveobuhvatne amnestije, početni američki nacrt, kako je procureo u medije, i evropski kontrapredlog, koji su sastavile Velika Britanija, Francuska i Nemačka, a o kojem je izvestio Rojters (Reuters), sadrže ključne razlike. Evo ih.
Teritorijalne tenzije
Analitičari kažu da zauzimanje teritorije nije glavni cilj Moskve u ratu: ruski predsednik Vladimir Putin je odlučan da potčini Ukrajinu. Međutim, s obzirom na to da Rusija okupira skoro jednu petinu Ukrajine, kontrola nad teritorijom je zapravo jedno od najkritičnijih pitanja i za Kijev i za Kremlj u svakom potencijalnom mirovnom sporazumu.
To je takođe jedna od glavnih razlika između početnog američkog nacrta i evropskog kontrapredloga.
Prema američkom nacrtu, regioni Donjecka, Luganska i Krima bi bili "priznati kao de fakto ruski", a Ukrajina bi morala da povuče svoje snage iz dela Donjecke oblasti koji još drži, što je ogroman ustupak koji bi u suštini Rusiji dao zemlju koju nije uspela da osvoji godinama iscrpljujućih borbi.
Istovremeno, u nacrtu se takođe navodi da bi ovaj deo regiona bio "neutralna demilitarizovana tampon zona" koja bi bila "međunarodno priznata" kao da pripada Rusiji, ali da bi ruskim snagama takođe bio zabranjen ulazak. Takav aranžman verovatno ne bi zadovoljio nijednu stranu.
Herson i Zaporižje bi bili "zamrznuti duž linije kontakta", a Rusija bi dobila "de fakto priznanje" delova tih regiona koje drži.
To bi učvrstilo kontrolu Moskve nad "kopnenim koridorom" koji vodi od ruske granice i duž obale Azovskog mora do Krima, poluostrva koje se iz ukrajinskog kopna uvlači u Crno more. Rusija je nezakonito anektirala Krim 2014.
Mnogo kraći deo o teritorijama u evropskom nacrtu ne govori ništa o priznavanju bilo koje teritorije kao ruske ili o ukrajinskom povlačenju iz Donjecka.
"Pregovori o teritorijalnoj razmeni počeće od linije kontakta“", navodi se u nacrtu – što odražava pozive Kijeva i Zapada na prekid vatre prema kojem bi svaka promena teritorijalne kontrole s bilo koje strane linije fronta bila predmet daljih pregovora.
Rusija je odbacila te pozive otkako je američki predsednik Donald Tramp (Trump) proletos izneo predlog. Putin je takođe jasno stavio do znanja da želi punu rusku kontrolu nad Donjeckom i Luganskom oblašću.
"Ključno pitanje, apsolutno sam siguran, i dalje je vezano za teritoriju", rekao je za Karent tajm (Current Time – televizijska i digitalna mreža na ruskom jeziku kojom upravlja RSE) Kiril Martinov, glavni urednik ruskog lista u egzilu Novaja gazeta Evropa.
"Uveren sam da će ruska strana insistirati na tome da joj se predaju preostale slobodne oblasti Donjecke oblasti. Siguran sam da je taj zahtev praktično nemoguć i neprihvatljiv za Ukrajinu", dodao je on.
NATO…
Američki nacrt bi zahtevao od Ukrajine da "u svoj ustav unese odredbu da se neće pridružiti NATO-u", a od same Alijanse da kodifikuje obećanje da Ukrajina nikada neće biti primljena. Takođe se navodi da se "očekuje… da se NATO uopšte neće dalje širiti", što znači da nikada ne bi primio nijednog novog člana.
Putin je naveo potencijalno članstvo Ukrajine u NATO-u kao jedan od razloga za svoju odluku da pokrene invaziju u februaru 2022. godine i zabrana ulaska Ukrajine je bila među zahtevima koje je Rusija iznela u pismima SAD i NATO-u u decembru 2021, dok su se njene snage gomilale na granici pred napad.
NATO je 2008. godine saopštio da će se Ukrajina na kraju pridružiti, a ukrajinski ustav obavezao je zemlju da traži članstvo od 2019. godine.
Međutim, kako su zapadni zvaničnici više puta pokušavali da kažu Rusiji, skorašnje članstvo je malo verovatno jer unutar samog saveza ne postoji velika želja za uključivanjem Ukrajine.
Evropski kontrapredlog odražava tu realnost, navodeći da "pridruživanje Ukrajine NATO-u zavisi od konsenzusa članica NATO-a koji ne postoji".
To bi Rusiji uskratilo prava veta po tom pitanju i održalo pravo Kijeva da bira svoje partnere – ali je malo verovatno da će zadovoljiti Moskvu, koja želi obavezujuću zabranu članstva za Ukrajinu.
…i njegove snage
U američkom nacrtu se navodi da "NATO prihvata da ne stacionira trupe u Ukrajini", tačka.
Evropski predlog navodi da "NATO prihvata da trajno ne stacionira trupe pod svojom komandom u Ukrajini u mirnodopsko vreme", što je formulacija koja bi mogla da izbegne isključivanje potencijalnog plana uglavnom evropske Koalicije voljnih da pošalje snage kao podršku ukrajinskim trupama.
Veličina vojske
Nacrti se takođe razlikuju kada je u pitanju još jedno pitanje od ključnog značaja za Ukrajinu: veličina njene vojske. U prethodnim pregovorima, Rusija je nastojala da ograniči ukrajinsku vojsku na broj od samo 85.000 ili čak 50.000 ljudi, što su simbolične snage za koje su Kijev i njegove pristalice naveli da bi ostavile Ukrajinu duboko ranjivom na dalje ruske napade.
Američki nacrt ograničava ukrajinske oružane snage na 600.000 ljudi, dok evropski kontrapredlog taj broj povećava na 800.000 "u mirnodopsko vreme", što znači da bi mogao biti veći ako bi Rusija ponovo napala.
U svakom slučaju, rekao je Martinov, "Moskva će sigurno vršiti veliki pritisak u vezi s tim".
Ukrajinska vojska je pre rata imala oko 250.000 pripadnika, a sada ih, prema različitim procenama, ima 800.000-900.000.
Bezbednosne garancije
Ukrajina je bila nepokolebljiva da ne može da pristane na mir bez snažnih zapadnih bezbednosnih garancija, posebno ako članstvo u NATO-u nije na dnevnom redu.
Nacrt američkog okvira kaže da će Ukrajina "dobiti pouzdane bezbednosne garancije" i pominje "američku garanciju", ali ne daje puno detalja. Evropski kontrapredlog zamenjuje "pouzdane" sa "čvrste" i poziva na američku garanciju koja "odražava Član 5", prema kojem se napad na jednu članicu NATO-a smatra napadom na sve.
Pored toga, evropski nacrt nastoji da osigura da Ukrajina i Evropa ne budu po strani kada je reč o pitanjima bezbednosti i poštovanja mirovnog sporazuma, ako do njega dođe.
Mada američki nacrt navodi da će se "osnovati zajednička američko-ruska radna grupa za bezbednosna pitanja kako bi se promovisalo i osiguralo poštovanje svih odredbi ovog sporazuma", evropski predlog poziva na "zajedničku radnu grupu za bezbednost... uz učešće SAD, Ukrajine, Rusije i Evropljana".
Trag novca
Nacrti se takođe razlikuju po spornom pitanju milijardi dolara zamrznute ruske imovine. Američki okvir kaže da će "100 milijardi dolara zamrznute ruske imovine biti uloženo u napore koje predvode SAD za obnovu i ulaganje u Ukrajinu", pri čemu će SAD dobiti 50 odsto "profita od tog poduhvata", a Evropa će dodati 100 milijardi dolara "kako bi povećala iznos investicija dostupnih za obnovu Ukrajine".
Evropski predlog je manje detaljan i manje fokusiran na SAD, navodeći da će "Ukrajina biti u potpunosti rekonstruisana i finansijski nadoknađena, uključujući i kroz rusku suverenu imovinu koja će ostati zamrznuta dok Rusija ne nadoknadi štetu Ukrajini".
Vreme održavanja izbora
Američki nacrt navodi da će Ukrajina održati izbore "za 100 dana", dok evropski plan navodi da će se oni održati "što je pre moguće posle potpisivanja mirovnog sporazuma".
Druga verzija daje Kijevu više prostora po tom osetljivom pitanju. Putin očigledno želi da Zelenski ode s vlasti i više puta je tvrdio da Zelenski nema legitimitet jer predsednički izbori nisu održani 2024. godine, kada bi mu istekao petogodišnji mandat u mirno doba.
Ta tvrdnja ignoriše činjenicu da ukrajinski ustav zabranjuje održavanje izbora pod vanrednim stanjem, koje je na snazi od početka opšte invazije. Zelenski je izrazio spremnost da Ukrajina sprovede izbore kada se rat završi i vanredno stanje bude ukinuto.
'Nacistička ideologija'
Kritičari početnog američkog okvira kažu da on odražava neke druge narative Rusije, poput lažne tvrdnje da Ukrajinom upravljaju ili dominiraju "nacisti"; jedan od ruskih proklamovanih ciljeva u invaziji je "denacifikacija" Ukrajine.
Kako je izvestio više medija, u američkom nacrtu se navodi da "sva nacistička ideologija i aktivnosti moraju biti odbačene i zabranjene", dok evropski kontrapredlog ne pominje "nacističku ideologiju".
Oba nacrta pozivaju Ukrajinu da "usvoji pravila EU o verskoj toleranciji i zaštiti jezičkih manjina", dok američki nacrt takođe kaže da će se obe zemlje "saglasiti da ukinu sve diskriminatorne mere i garantuju prava ukrajinskih i ruskih medija i obrazovanja".
Evropski predlog izostavlja tu formulaciju, koji nagoveštava ruske tvrdnje o diskriminaciji za koje Kijev kaže da su preuveličane.
Pitanje patnji žrtava ili amnestija za sve?
Uz teritorijalnu kontrolu, jedna od najvećih razlika između američkog nacrta i evropskog kontrapredloga je pitanje odgovornosti i pravde.
"Sve strane uključene u ovaj sukob dobiće punu amnestiju za svoje postupke tokom rata i slažu se da neće podnositi nikakve zahteve niti razmatrati bilo kakve žalbe u budućnosti", navodi se u tački 26 američkog nacrta. U evropskom dokumentu, tačka 26 ne pominje amnestiju, već samo kaže: "Biće predviđena odredba za pitanje patnje žrtava sukoba."
Formulacija je nejasna i ne daje nikakve naznake kako bi se mogla rešiti neizmerna patnja koju je Rusija nanela Ukrajincima. Međutim, kako se navodni zločini gomilaju i Ukrajina prikuplja dokaze koji bi mogli biti korišćeni u potencijalnim budućim suđenjima za ratne zločine, to je jaz koji bi moglo biti gotovo nemoguće premostiti.
Međunarodni krivični sud je 2023. izdao nalog za hapšenje Putina, tvrdeći da je odgovoran za ratni zločin nezakonite deportacije i premeštanja dece iz okupiranih područja Ukrajine u Rusiju.
Rusko odbijanje
Reakcija Rusije, koja je više puta optuživala evropske zemlje da pokušavaju da potkopaju mirovne napore SAD, nije bila iznenađujuća.
Evropski kontrapredlog je "potpuno nekonstruktivan i ne odgovara nam", rekao je 24. novembra pomoćnik Kremlja za spoljnu politiku Jurij Ušakov.