Sudan se suočava sa daljnjom eskalacijom političke i sigurnosne situacije, nepuna dva mjeseca po svrgavanju s vlasti dugogodišnjeg predsjednika Omara al Bašira, nakon što je opozicija u srijedu odbila ponuđene bezuslovne razgovore o političkoj tranziciji s privremenom vojnom vlašću čije su snage ove sedmice ubile preko 100 demonstranata koji su zahtijevali civilnu vlast i potpunu demokratizaciju.
Ovo su ključni elementi sudanske krize:
Svrgavanje Bašira
Bašir, koji je vladao nepunih 30 godina, smijenjen je u vojnom puču 11. aprila nakon višemjesečnih protesta zbog teške ekonomske situacije, koju su dodatno pogoršale devalvacija nacionalne valute funte i mjere štednje koje je vlada uvela u decembru prošle godine.
Dominantno muslimanski Sudan je bio pod dugogodišnjim oštrim američkim sankcijama -- zbog veza sa islamističkim ekstremistima, nasilja vladinih snaga u sukobu u regionu Darfur i podrške južnosudanskim pobunjenicima -- a ekonomsku moć istočnoafričke države dodatno je pogodio gubitak prihoda od nafte usljed otcjepljenja većinski hrišćanskog Južnog Sudana 2011. godine nakon višedecenijskog građanskog rata.
Ukidanje većine sankcija početkom 2017. nije dovelo do željenog ekonomskog olakšanja pa su vlasti krajem prošle godine bile prinuđene na mjere poput ukidanje subvencija za hljeb i gorivo, što je dovelo do protesta na istoku zemlje koji su se potom proširili na Kartum i simbolično kulminirali 6. aprila -- na dan kada je 1985. mirno smijenjen diktator Džafat Nimeiri.
Bašir -- koji je došao na vlast vojnim pučem, ali je pobijedio na izborima 2010. i 2015. -- je u kućnom pritvoru, ali je nepoznato gdje boravi. Međunarodni krivični tribunal ga je optužio za ratne zločine u sukobu sa pobunjenicima u Darfuru koji traje od 2003. godine ali su vojne vlasti rekle da bi mu moglo biti suđeno u Sudanu.
Vojne vlasti
Vlast u Sudanu je nakon svrgavanja Bašira preuzelo sedmočlano Prelazno vojno vijeće i na njegovo čelo nakon povlačenja drugog generala nakon samo dva dana došao general-pukovnik Abdel Fatah Burhan.
Pored vojske, u Sudanu su aktivne i pojedine paravojne snage, kao što su ozloglašene Snage za brzu podršku koje su nastale 2013. iz nemilosrdnih Džandžavid milicija koje su ratovala u Darfuru i drugim područjima, i koje su prisutne i na ulicama Kartuma sa teško naoružanim džipovima.
Vojno vijeće je prvo saopštilo da treba upravljati zemljom kako bi osiguralo red i sigurnost, kao i da će u Sudanu biti na snazi tromjesečno vanredno stanje i dvogodišnji tranzicijski period radi pripreme za civilnu upravu.
Nakon što su nastavljeni masovni protesti građana i opozicije, vojne vlasti su sa opozicijom sredinom maja dogovorile trogodišnji tranzicijski period.
Ali 3. juna snage sigurnosti su pokušale razbiti demonstrante koji su danonoćno boravili ispred ispred sjedišta vojnih vlasti, ubivši, prema informacijama doktora bliskih opoziciji, 101 osobu. U srijedu je 41 tijelo izvučeno iz Nila gdje su ih prema predstavnicima opozicije i njima bliskih doktora bacile vojne snage.
Burhan je također rekao da odustaje od svih dogovora sa opozicijom i najavio izbore za devet mjeseci, da bi, u još jednom zaokretu nakon oštre međunarodne reakcije i protivljenja opozicije, u srijedu ponudio bezuslovne pregovore. Vijeće je također najavilo istragu o nasilju i smrti demonstranata.
Demonstranti i opozicija
Ekonomski problemi su ujedinili Sudance iz različitih kategorija društva, a organizaciju protesta protiv Baširovog režima je preuzela Asocijacija sudanskih profesionalaca koja okuplja mnoge doktore, zdravstvene radnike i pravnike.
Većina demonstranata su mladi, što odražava demografsku sliku zemlje, a prema nekim procjenama i do 70 posto njih su žene koje protestuju zbog normi konzervativnog društva i primjene šerijatskog zakona.
Nakon što je vojno vijeće preuzelo vlast, demonstranti su nastavili sa danonoćnim protestom ispred sjedišta oružanih snaga insistirajući na predaji vlasti civilnoj administraciji.
Pregovore sa vojnim vlastima je preuzela krovna organizacija demonstranata i opozicije, alijansa Snage deklaracije o slobodi i promjenama, koja je insistirala na trogodišnjem tranzicionom periodu jer to smatra potrebnim vremenskim rokom da bi se razmontirale strukture uspostavljenje od strane Baširovog režima kako bi se mogli održati fer i demokratski izbori.
Ali nakon ubistva demonstranata i najave održavanja izbora za devet mjeseci, lideri opozicione alijanse su rekli da prekidaju sve kontakte sa vojnim vijećem i pozvali su na potpuni građanski neposluh i generalni štrajk.
Madani Abas Madani, vođe opozicione alijanse, je odbio Burhanovu ponudu o bezuslovnim pregovorima, rekavši: "Vijeće nas je danas pozvalo na dijalog, a u isto vrijeme nameće strah građanima na ulici."
Međunarodna zajednica
Zapadne zemlje su oštro osudile ovosedmično nasilje vladinih snaga.
Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Bolton nazvao ga je "odvratnim".
Njemačka i Velika Britanija su u utorak pokrenule inicijativu za usvajanje izjave za medije u Vijeću sigurnosti kojom bi se osudilo nasilje i pozvalo na njegov prekid i nastavak pregovora, ali su Kina i Rusija to blokirale, smatrajući izjavu neizbalansiranom i sugerirajući da se sačeka na stav Afričke unije, čiji je predsjedavajući egipatski predsjednik Abdel Fatah el Sisi, i sam general koji je preuzeo civilnu vlast.
Rusija je prošle sedmice objavila detalje vojnog sporazuma potpisanog početkom maja koji je stupio na snagu prošle sedmice, prema kojem će -- uz saradnju u nizu oblasti kao što je obuka vojnika i inžinjera i vojno obrazovanje -- ruski ratni brodovi moći koristiti sudanske luke, a vojni avioni će moći posjetiti Sudan nakon poziva domaćih vlasti.
Saudijska Arabija, koja ima bliske veze sa vojnim vijećem, je saopštila da sa velikom zabrinutošću posmatra situaciju u Sudanu i pozvala na nastavak pregovora između između dvije strane.
