Da li je ruski predsjednik Vladimir Putin zaista spreman da pristane na prekid vatre u ratu protiv Ukrajine? Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys ne misli tako.
Govoreći u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, Budrys je rekao da, sudeći prema onome što Putin poručuje kada je riječ o okončanju najvećeg i najsmrtonosnijeg sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata, "njega to uopšte ne zanima".
"Ni prekid vatre, ni pravi mirovni pregovori. Jer jedini instrument koji on zna koristiti jeste brutalna sila, teror i pritisak", rekao je Budrys u intervjuu održanom 19. maja u sjedištu Radija Slobodna Evropa u Pragu.
Intervju je uslijedio istog dana kada je američki predsjednik Donald Trump obavio telefonski razgovar s Putinom koji je završio obećanjem da će odmah započeti pregovore o prekidu vatre.
Ipak, Putinovi komentari nakon razgovora nagovijestili su postepeni pristup, uz ocjenu da su napori "uglavnom na pravom putu".
Pročitajte i ovo: Putinovi motivi, rizici i šta dobija odbijanjem pregovora sa ZelenskimOtako je preuzeo funkciju, Trump je više puta obećavao da će okončati rat, dok su američke diplomate ranije ove godine pokušale postići djelimične sporazume o prekidu vatre u Crnom moru i zaštiti civilne infrastrukture, ali bez uspjeha.
Trump i dalje želi lično da se sastane s Putinom u pokušaju da postigne dogovor, a iako je bio pohvalan prema američkim naporima, Budrys smatra da bi možda trebalo izvršiti veći pritisak na Moskvu.
"Ako u ovom trenutku nismo u stanju da postignemo prekid vatre, to pokazuje da svi diplomatski napori koje je Trumpova administracija uložila, i to s pravom, tokom ovih mjeseci – nisu dali rezultate", rekao je Budrys.
"A to znači da moramo uvesti drugi paket instrumenata kako bismo postigli prekid vatre, a potom i mir. A ti instrumenti su pritisak kroz dodatne sankcije i dodatnu podršku Ukrajini."
intervju Clifford May: Američko okretanje leđa svijetu suprotno Trumpovim ciljevimaNakon razgovora koji su ostavili malo nade, Trump je naznačio da zasad nije spreman podržati nove sankcije koje bi Evropa trebala usvojiti 20. maja.
U međuvremenu, republikanski kongresmen i blizak Trumpov saveznik Lindsey Graham predložio je uvođenje carina od 500 posto na zemlje koje kupuju rusku naftu.
Budrys je rekao da se slaže s tim da bi ciljanje ruskog izvoza energenata moglo prisiliti Moskvu da zaista počne kretati ka mirovnom sporazumu.
"Trebamo zaustaviti glavni izvor prihoda za ruski budžet i za njihovu ratnu mašineriju. A to su izvoz gasa, nafte i LNG-a (tečni prirodni gas)", rekao je.
Evropska unija nije uspjela uvesti snažne energetske sankcije Kremlju tokom protekle dvije godine, uprkos najavama o smanjenju zavisnosti. Štaviše, evropski uvoz ruskog LNG-a je 2024. godine porastao u odnosu na prethodne godine.
Mađarska je najavila da će staviti veto na sve vrste sektorskih sankcija protiv Rusije, dok je Evropska komisija predložila postepeno izbacivanje ruskog gasa s tržišta EU – mjera koja ne bi u potpunosti stupila na snagu prije kraja 2027. godine.
Tužba protiv Bjelorusije
Govoreći o unutrašnjim pitanjima, Budrys je objasnio zašto je Vilnius 19. maja odlučio podnijeti tužbu protiv Bjelorusije pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), optužujući Minsk za organizovani krijumčarski prevoz migranata u Litvaniju.
Ova aktivnost je započela još 2021. godine, kada je režim Aleksandra Lukašenka počeo privlačiti migrante, posebno iz Afganistana, Iraka, Sirije i Jemena, u Bjelorusiju, a zatim ih usmjeravati ka granicama zemalja Evropske unije – poput Latvije, Litvanije i Poljske.
Pročitajte i ovo: Može li novi tribunal pozvati Rusiju na odgovornost zbog zločina u Ukrajini?Iako su sve tri zemlje pojačale kontrole granica, a Evropska unija uvela sankcije protiv Minska zbog ove prakse, Vilnius je sada otišao korak dalje, rekao je Budrys.
"S bjeloruske strane, oni ponovo pokušavaju vratiti se toj praksi. Zato nam je potrebna odgovornost i međunarodna zajednica mora vidjeti da nije prihvatljivo da se ljudi koriste kao oružje protiv susjeda", rekao je.
Prema njegovim riječima, pravni put djeluje i kao sredstvo odvraćanja, jer "ne smijemo ostaviti takve radnje nekažnjenima, jer će ih u budućnosti drugi ponavljati".
"I zato sada Rusiji dopuštamo da prepisuje historiju i ispisuje drugu priču o sovjetskim zločinima – jer sovjetski zločini nikada nisu bili dovedeni pred poseban tribunal, nikada nisu bili zvanično optuženi i osuđeni za to, za razliku od nacističkih režima", rekao je.