Dom naroda Parlementarne skupštine BiH nije usvojio izmjene zakona o financiranju institucija BiH koji je trebao omogućiti državnim zvaničnicima i uposlenicima koji su na američkoj "crnoj listi" da izbjegnu posljedice sankcija i plaću primaju "na ruke".
Izmjene je u martu 2025. usvojio Zastupnički dom, a za potvrdu ga je trebao usvojiti i drugi, Dom naroda. Na sjednici 5. juna, za je glasalo sedam, a protiv osam delegata.
Banke u BiH su zatvorile račune svim sankcioniranim, među kojima je i član rukovodstva Zastupničkog doma Marinko Čavara, zbog kršenja Daytonskog mirovnog sporazuma.
Ranije je slične izmjene usvojila Republika Srpska, čije su gotovo cijelo rukovodstvo Sjedinjene Američke Države sankcionirale zbog neustavnih aktivnosti i korupcije, kao i nekoliko kompanija.
U tom enitetu sankcionirani, koji su uposleni u institucijama BiH ili u Republici Srpskoj, mogu primiti plaću "u kešu", ali do danas to nisu mogli oni koji žive u Federaciji BiH, što je ovim omogućeno.
Marina Pendeš, delegat vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH u Klubu hrvatskog naroda, kazala je da smatra da izmjene zakona treba usvojiti kako bi svi imali pravo da dobiju naknadu za posao koji obavljaju.
Radovan Kovačević, delegat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Klubu srpskog naroda, kazao je da izmjene zakona treba usvojiti jer "ti ljudi nisu prekršili nijedan zakon u BiH, već su samo donosili političke odluke".
"Ako vi meni ne dozvoljavate da primim plaću za svoj rad, šta je to nego kršenje ljudskih prava", kazao je Sredoje Nović, delegat vladajućeg SNSD-a u Klubu srpskog naroda.
Dženan Đonlagić, delegat opozicijske Demokratske fronte (DF) u Klubu bošnjačkog naroda, ocijenio je da se "zakonom ruši unutrašnji platni promet BiH".
"Ovim se želi legalizovati plata u koverti. Gotovinsko plaćanje se ne može kontrolisati. To je u suprotnosti s mnogim zakonskim rješenjima. Po entitetskom zakonu u entitetu Federaciji BiH, sva plaćanja idu preko računa i nastat će problem za poslodavce, uključujući i Parlamentarnu skupštinu BiH", kazao je Đonlagić.
Delegat Dragan Čović, član rukovodstva Doma naroda, "složio se sa 95 posto što kolega Đonlagić kaže".
"Ovo nije 'Čavarin zakon', kao što neke kolege kažu. Istina je da se sad odnosi na jednu, možda dvije osobe. Ovo je pitanje kataloga ljudskih prava i civilizacijskih normi. Kako se osjećamo kako vidimo kolegu pored sebe koji nema mjesecima, godinama nikakva primanja? Molim vas da na taj način razmišljate", kazao je Čović koji je predsjednik HDZ-a BiH čiji je član Marinko Čavara.
Želimir Nešković, delegat opozicijske Srpske demokratske stranke (SDS) u Klubu srpskog naroda, kazao je da je njegova stranka "godinama na 'crnoj listi".
"Prošle godine nam je zatvoren i bankovni račun i ne mogu nam se uplatiti sredstva koja nam pripadaju po zakonu. Niko nije reagovao, mislim da su čak likovali, a mi smo jedva izašli na lokalne izbore", kazao je Nešković.
Dom naroda je, sa osam glasova "protiv" i sedam glasova "za", odbacio i prijedlog novog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i zakona o sudu BiH, tijelu koje bira sve suce i tužitelje u Bosni i Hercegovini.
Ovaj zakon je jedan od preduvjeta za otvaranje pregovora o članstvu BiH u Europske unije.
Nakon što je delegat Marina Pendeš povukla zahtjev da se Prijedlog zakona o sudu Bosne i Hercegovine razmatra po hitnom postupku, on će se, kako je konstatirao predsjedatelj Nikola Špirić, razmatrati u redovitoj zakonodavnoj proceduri.
Sjednica je nakon toga prekinuta.
'Tumačenje poslovnika, Bajram i smjena Srba'
Hitna sjednica bila je peta u nizu na kojoj su delegati prvo raspravljali o tome je li prekršen poslovnik kod zakazivanja sjednice i utvrđivanja dnevnog reda.
Osam delegata mjesecima traži da se kao prva tačka uvrsti smjena predsjedavajućeg rukovodstva Doma naroda Nikole Špirića, iz vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Pored toga, traže da se glasa i o smjenama državnih ministara Srđana Amidžića (finansije) i Staše Košarca (vanjska trgovina), kadrova SNSD-a.
Rukovodstvo ovog doma, kojim predsjedava Špirić, odbija taj prijedlog i tačke o smjeni postavlja kao zadnje. Prije tih tačaka su kao prijedlog dnevnog reda Špirić kao predsjedavajući i Dragan Čović kao njegov zemjenik, stavili izmjene zakona o financiranju institucija i izbornog zakona BiH, te prijedlozi zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i zakona o sudu BiH.
Kemal Ademović, delegat u Klubu bošnjačkog naroda i član kolegija, kaže da nigdje ne piše koji članovi kolegija su tražili sazivanje 15. hitne sjednice i da je to trebalo pismeno uraditi.
"Nisam konsultovan ni oko dnevnog reda ni sazivanja hitne sjednice. Tražit ću da se ovaj Dom izjasni o tumačenju poslovnika. U pripremi mi je pismeni zaključak o tome. To sam uradio i na prošloj sjednici, ali predsjedavajuću nije dozvolio da se o tome izjasnimo", kazao je Ademović iz stranke Narod i pravda.
Šefik Džaferović, delegat u Klubu bošnjačkog naroda iz Stranke demokratske akcije, kazao je da se "nikad nije dogodilo da dva člana kolegija zakažu sjednicu i odrede dnevni red bez konsultacije s trećim članom kolegija".
"Zaključcima se ne može mijenjati poslovnik. Pet mjeseci traje borba da se potisne SNSD iz vlasti. Posvetimo se dnevnom redu i odradimo ono u što se svi zaklinjemo, a to su zakoni", odgovorio im je Špirić i izvinio se delegatima koji su negodovali jer je sjednica zakazana uoči muslimanskog praznika Kurban bajram, koji je proslavlja u petak, 6. juna.
Dragan Čović, delegat i član rukovodstva, kazao je da su posljednjih pet-šest sjednica raspravljali o poslovniku i pozvao delegate da usvoje "evropske zakone".
"Mi iz Kluba Hrvata i dalje ćemo na svakoj narednoj sjednici inzistirati da ne gubimo dva sata na raspravu o poslovniku i izlazimo sa sjednicu. Hajde da to skratimo, usvojimo ove zakone i da svi možemo ići svojim obiteljima", kazao je Čović, koji je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice i čestitao muslimanima Kurban bajram.
Radovan Kovačević, delegat u Klubu srpskog naroda (Savez nezavisnih socijaldemokrata), kazao je da je Dom naroda prošle godine bio blokiran osam, a ove godine šest mjeseci.
"Mi smo voljni da razgovaramo o svim zakonskim rješenjima, onome što može da pospješi evropski put BiH i donese korist svim građanima. Klub Bošnjaka insistira samo na jednom, da se raspravlja o smjeni ministara i zamjenika Srba", kazao je Kovačević.
Safet Softić, delegat u Klubu bošnjačkog naroda, kaže da devet delegata traži smjenu Nikole Špirića iz kolegija Doma naroda.
"Vi to gospodine Špiriću i gospodine Čoviću mjesecima ne dozvoljavate", kazao je Softić (Stranka demokratske akcije).
Smjena SNSD-ovih ministara je ranije izglasana u Zastupničkom domu, ali je mora potvrditi i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Kako se raspala vlast u BiH i zašto je teško smijeniti ministre?
Vladajuća koalicija formirana je nakon izbora u oktobru 2022. godine i čine je stranke "Trojke" u kojoj su Socijaldemokratska partija, Narod i Pravda, te Naša stranka.
"Trojka" je u Federaciji BiH u koaliciji s Hrvatskom demokratskom zajednicom. Treći partner na državnom nivou bio im je SNSD.
Nakon neustavnih i separatističkih poteza vlasti Republike Srpske (RS) predvođenih SNSD-om nakon nepravosnažne presude predsjedniku te stranke i entiteta RS Miloradu Dodiku, "Trojka" je raskinula koaliciju sa SNSD-om.
Pokrenuli su smjenu kadrova SNSD-a i traže ulazak opozicije iz RS-a u državnu vlast, prije svega popunjavanjem pozicije ministra sigurnosti BiH nakon hapšenja i ostavke Nenada Nešića osumnjičenog za korupciju.
Međutim, smjene moraju biti potvrđene u Domu naroda gdje SNSD ima većinu od tri delegata u Klubu srpskog naroda.
Svaki od tri kluba konstitutivnih naroda (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) ima po pet delegata, a za kvorum i održavanja sjednice potrebno je da sjednici prisustvuju po tri delegata.
Za donošenje odluke potrebna je opća većina od osam delegata, s tim što za nju moraju glasati po najmanje dva delegata iz svakog kluba.
Tri delegata SNSD-a su napuštanjem ranijih sjednica sprječavali da se glasa o smjeni kadrova ove stranke, dok su delegati iz Kluba bošnjačkog naroda napuštali sjednice jer je za dnevni red Klub hrvatskog naroda predlagao izmjene Izbornog zakona BiH kojima se protive, ali i zbog odbijanja da se izmijeni dnevni red.
