Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetom 1. decembra Jelisejskoj palati u Parizu radi razgovora s francuskim kolegom Emmanuelom Macronom, započeo je još jednu sedmicu intenzivne diplomatije s ciljem okončanja gotovo četiri godine borbi u Ukrajini od početka ruske invazije.
Posjeta, čiji je cilj bio pronaći "uslove za pravedan i trajan mir", uslijedila je dan nakon razgovora na Floridi između američke i ukrajinske delegacije koje su obje strane pohvalile kao produktivne, bez navođenja detalja.
Nakon sastanka u Parizu, Zelenski je rekao da su dva lidera razgovarala i sa specijalnim američkim izaslanikom Steveom Witkoffom, koji bi trebao razgovarati u Moskvi s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 2. decembra. To će biti Witkoffov šesti sastanak s Putinom od januara.
"Bio je to važan brifing i složili smo se da lično razgovaramo o više detalja", napisao je Zelenski na društvenim mrežama. Govoreći na konferenciji za novinare, Zelenski je rekao da očekuje da će razgovarati i o ključnim pitanjima s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Macron je rekao da je američko posredovanje "vrlo dobra stvar", ali je naznačio da vjeruje da još ima puno toga da se uradi. "To nije potpuni mirovni plan. Potpuni mirovni plan će zahtijevati Ukrajinu za stolom, Rusiju za stolom i Evropljane za stolom. To će se dogoditi", rekao je on.
'Ključna sedmica' za mirovne napore
"Ideja o okončanju rata davanjem nekih ustupaka Rusiji neće uspjeti. Naprotiv, to bi samo ohrabrilo Rusiju da nastavi svoju ekspanziju u raznim smjerovima", rekao je savjetnik u uredu ukrajinskog predsjednika Mihailo Podoljak 1. decembra za Current Time program Radija Slobodna Evropa (RSE).
"Mislim da će na stolu biti neka manje-više jasna kompromisna verzija mirovne inicijative (američkog predsjednika Donalda) Trumpa", dodao je, misleći na plan koji je Bijela kuća predložila sredinom novembra, a koji je doveo do trenutnog naleta diplomatije.
Šefica za vanjsku politiku Evropske unije Kaja Kallas izjavila je 1. decembra da bi "ovo mogla biti ključna sedmica" za mirovne napore.
Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff, član američkog tima na Floridi, razgovaraće s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 2. decembra, prema riječima portparola Kremlja Dmitrija Peskova. To će biti Witkoffov šesti sastanak s Putinom od januara.
Početni američki prijedlog od 28 tačaka uznemirio je ukrajinske zvaničnike - i navodno razljutio Zelenskog - koji je potom 23. novembra u Ženevi razgovarao s američkim državnim sekretarom Marko Rubiom i drugim američkim zvaničnicima.
Razgovori su rezultirali planom od 19 tačaka koji ostavlja nekoliko važnih pitanja na stolu, uključujući sudbinu dijela ukrajinske regije Donbas, težnje Ukrajine za NATO i potencijalno ograničenje veličine kijevskih oružanih snaga. Sedmicu kasnije uslijedili su razgovori na Floridi.
Rusko 'zadovoljstvo' zbog skandala u Ukrajini
Za Ukrajinu, dodatnu komplikaciju predstavljala je kontroverza oko šefa kabineta ukrajinskog predsjednika Andrija Jermaka, koji je bio ključna figura u pregovorima.
Jermak - kojeg istražitelji nisu optužili i koji je rekao da nije učinio ništa loše - podnio je ostavku 28. novembra usred tekuće istrage o korupciji. Predvodio je ukrajinsku delegaciju u Ženevi, ali više nije bio dio tima na Floridi.
Podoljak, koji je bio Jermakov savjetnik, rekao je za Current Time da Rusija profitira od skandala o korupciji.
"Oni uvijek ulažu u izazivanje unutrašnjeg sukoba u Ukrajini, naduvavajući ga koliko god je to moguće. Razumiju kako to učiniti, imaju mnogo informacionih platformi, društvenih mreža koje koriste za to. I, naravno, sada sa zadovoljstvom prate ovaj unutrašnji sukob", rekao je.
Trump je 30. novembra upozorio da skandal nije bio od koristi mirovnom procesu, dodajući da "Ukrajina ima neke teške male probleme".
Čak i dok se diplomatija pojačava, ubistva bjesne.
Ukrajinske vlasti su 1. decembra izvijestile da su tri osobe ubijene, a osam povrijeđeno u ruskom raketnom napadu na Dnjepar.
U međuvremenu, portparol Kremlja Peskov se žalio na ukrajinske napade dronovima na rusku naftnu infrastrukturu.
Rekao je da je napad tokom vikenda na infrastrukturu Kaspijskog naftovodnog konzorcija (CPC) "skandalozan s obzirom na njegov međunarodni značaj i uključenost međunarodnih partnera", uključujući američkog naftnog giganta Chevron.
Kazahstan, partner u projektu, uložio je službeni protest ukrajinskoj vladi zbog napada, za koji je rekao da je "treći čin agresije na isključivo civilni objekat".
Kijev je u prošlosti tvrdio da je ciljao naftnu industriju kako bi uskratio prihode koji finansiraju ruske ratne napore.
Sa svoje strane, Moskva je negirala ciljanje civilnih ciljeva u Ukrajini, uprkos ogromnim dokazima o napadima na škole, bolnice, stambene objekte i druge objekte od početka potpune invazije u februaru 2022. godine.
